Kako da provjerite brzo da li imate visok holesterol? U nastavku teksta otkrivamo vam trik. Povišen holesterol jedan je od najčešćih zdravstvenih problema današnjice, ali ujedno i jedno od stanja koje često prolazi bez ikakvih jasnih simptoma. Upravo zbog toga mnogi ljudi godinama nisu svjesni da imaju povećan nivo masnoća u krvi, sve dok se ne pojave ozbiljne komplikacije koje mogu ugroziti zdravlje. Redovne laboratorijske analize predstavljaju najbolji način da se ovo stanje otkrije na vrijeme, ali postoje i određeni znakovi koje tijelo može slati i koje ne bi trebalo zanemariti.
-
Kako visok holesterol utiče na organizam?
Holesterol je masna supstanca koja je neophodna organizmu za normalno funkcionisanje. Učestvuje u stvaranju ćelijskih membrana, hormona i vitamina D. Međutim, problem nastaje kada se nivo takozvanog “lošeg” LDL holesterola poveća iznad preporučenih vrijednosti. Tada se višak masnoća počinje taložiti na unutrašnjim zidovima krvnih sudova, postepeno otežavajući protok krvi.
Ovakve promjene ne nastaju preko noći, već se razvijaju godinama. Zbog toga većina osoba ne osjeća nikakve tegobe u početnoj fazi bolesti. Upravo ta činjenica čini povišen holesterol posebno opasnim, jer se posljedice često otkrivaju tek kada dođe do ozbiljnijih zdravstvenih problema poput srčanog ili moždanog udara.
-
Neobičan simptom koji rijetki povezuju sa holesterolom
Jedan od manje poznatih simptoma povišenog holesterola može biti smanjena osjetljivost na temperaturu u šakama i stopalima. Iako mnogi ovaj problem pripisuju umoru ili slabijoj cirkulaciji, stručnjaci upozoravaju da on može biti povezan sa promjenama na krvnim sudovima izazvanim dugotrajnim visokim nivoom holesterola.
Kada su arterije sužene zbog nakupljenih masnih naslaga, krv teže dolazi do ekstremiteta. Kao posljedica toga može se javiti osjećaj hladnih ruku i nogu, utrnulost, peckanje ili smanjena sposobnost razlikovanja toplog i hladnog. U pojedinim situacijama osoba možda neće odmah osjetiti da je voda previše vruća ili da je izložena veoma niskim temperaturama, što povećava mogućnost nastanka opekotina ili promrzlina.
-
Ateroskleroza – posljedica dugotrajnog povišenog holesterola
Ako se visok holesterol ne kontroliše i ne liječi na vrijeme, može doći do razvoja ateroskleroze. Riječ je o bolesti kod koje se masne naslage, poznate kao plakovi, gomilaju unutar arterija. Time krvni sudovi postaju uži i manje elastični, pa srce mora raditi pod većim opterećenjem kako bi obezbijedilo normalan protok krvi.
Stručnjaci upozoravaju da ateroskleroza može zahvatiti različite dijelove organizma. Kada su pogođene arterije koje hrane srce, povećava se rizik od angine pektoris i srčanog udara. Ako su zahvaćeni krvni sudovi koji vode prema mozgu, raste mogućnost nastanka moždanog udara. S druge strane, kada promjene nastanu na arterijama nogu i ruku, razvija se bolest perifernih arterija.
-
Problemi sa cirkulacijom u rukama i nogama
Kod osoba koje imaju bolest perifernih arterija simptomi se često razvijaju postepeno. Najčešće se javlja osjećaj hladnoće u stopalima ili šakama, utrnulost, slabost mišića i bolovi u nogama prilikom hodanja koji nestaju nakon kraćeg odmora.
Kako bolest napreduje, koža može postati blijeda, suha ili sjajna, a rane na stopalima sporije zarastaju zbog slabije prokrvljenosti. U težim slučajevima može doći do značajnog smanjenja protoka krvi, što zahtijeva hitnu medicinsku procjenu i odgovarajuće liječenje.
-
Zašto visok holesterol često ostaje neotkriven?
Jedan od najvećih problema jeste činjenica da povišen holesterol uglavnom ne izaziva bol niti druge izražene simptome u ranoj fazi. Mnogi ljudi godinama vode sasvim normalan život ne znajući da se u njihovim arterijama postepeno stvaraju naslage koje povećavaju rizik od ozbiljnih bolesti.
Zbog toga ljekari preporučuju redovne kontrole masnoća u krvi, posebno osobama starijim od 40 godina, ali i mlađim ljudima koji imaju porodičnu istoriju kardiovaskularnih bolesti, dijabetes, visok krvni pritisak ili višak kilograma.
-
Ko je u većem riziku?
Rizik od razvoja povišenog holesterola povećava se kod osoba koje se nedovoljno kreću, imaju sjedilački način života i hrane se namirnicama bogatim zasićenim mastima i industrijski prerađenom hranom. Pušenje, prekomjerna konzumacija alkohola i gojaznost dodatno povećavaju vjerovatnoću nastanka ovog problema.
Nasljedni faktori takođe igraju važnu ulogu. Kod pojedinih ljudi organizam prirodno proizvodi više holesterola nego što je potrebno, pa se problem može javiti čak i kod osoba koje vode relativno zdrav način života.
-
Kako smanjiti nivo holesterola?
Promjena životnih navika predstavlja prvi korak u kontroli povišenog holesterola. Stručnjaci savjetuju ishranu bogatu voćem, povrćem, integralnim žitaricama, ribom i zdravim mastima poput maslinovog ulja i orašastih plodova. Istovremeno je poželjno smanjiti unos pržene hrane, masnog mesa, punomasnih mliječnih proizvoda i industrijskih slatkiša.
Redovna fizička aktivnost, čak i brza šetnja od 30 minuta dnevno, može doprinijeti poboljšanju nivoa holesterola i očuvanju zdravlja krvnih sudova. Kod osoba kod kojih promjena načina života nije dovoljna, ljekar može preporučiti terapiju lijekovima koji pomažu u snižavanju LDL holesterola i smanjenju rizika od ozbiljnih komplikacija.
