Doktor Ivanov otkrio kako sa 4 badema zaliječiti želudac. U nastavku teksta doznajte više i šta je rekao o sodi bikarboni. Pitanje kako ishranom sačuvati ravnotežu organizma sve češće privlači pažnju, posebno kada se govori o takozvanoj baznoj ili alkalnoj ishrani. U javnosti se često mogu čuti tvrdnje da određene namirnice mogu smanjiti kiselost organizma, dok se istovremeno vode rasprave o tome da li soda bikarbona može imati sličan efekat. Uz temu ishrane nerijetko se povezuje i autofagija, prirodni proces tokom kojeg organizam razgrađuje i reciklira oštećene ćelijske komponente.
O uticaju različitih namirnica, količini mesa u svakodnevnoj ishrani, unosu tečnosti i autofagiji govorio je specijalista interne medicine dr Dragan Ivanov, koji je ukazao na značaj pravilnog izbora hrane i umjerenosti.
Posebno je zanimljiv njegov savjet kada je riječ o konzumiranju slatkiša. Umjesto da se čokolada pojede brzo i u većoj količini, preporučuje se da se manja količina zadrži duže u ustima.
„Hajde da vas naučim kako se jede čokolada. Uzme se čokolada za kuvanje, crna čokolada, uzme se jedna kockica i jedno tri minuta se ta kockica, kao bombona, rastapa u ustima. Onda uzmemo drugu polovinu kockice i opet tako sisamo“, naveo je dr Ivanov.
Prema njegovom objašnjenju, osjećaj slatkoće registruje se u ustima, zbog čega sporije konzumiranje male količine može pružiti osjećaj zadovoljstva bez potrebe da se pojede velika količina čokolade.
-
Koliko mesa je dovoljno i sa čim ga kombinovati?
Kada je riječ o mesu, pitanje nije samo koliko ga često treba jesti, već i sa kojim namirnicama ga kombinovati. Dr Ivanov smatra da bi biljni izvori proteina trebalo da zauzimaju značajno mjesto u jelovniku, dok bi količina mesa trebalo da bude umjerena.
„Najidealniji proteini su proteini biljnog porekla. Ja znam da je realnost takva da ljudi hoće da jedu meso i vole da jedu meso, ali, u tom slučaju, ta količina mesa treba da bude mnogo manja“, rekao je.
Uz meso, prema njegovoj preporuci, trebalo bi uključiti zeleno lisnato povrće. Takve namirnice predstavljaju važan dio raznovrsne ishrane, a u kontekstu bazne ishrane često se navode zbog svog potencijalnog baznog efekta nakon metabolizma.
Dr Ivanov posebno naglašava značaj umjerenosti, navodeći poznatu izreku: „Sve je lek i sve je otrov, razliku čini doza“.
-
Voda ima važnu ulogu u radu bubrega
Bubrezi imaju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže kiselina i baza u organizmu. Zbog toga je dovoljan unos tečnosti važan dio svakodnevnih navika.
„U regulaciji kiselo-bazne krvi i celokupnog organizma, ključno mesto imaju bubrezi. Da bi bubrezi mogli da izvuku te kiseline treba im voda i zato mi svakog dana treba da popijemo oko dve litre tečnosti“, objasnio je dr Ivanov.
Količina potrebne tečnosti ipak može zavisiti od više faktora, uključujući temperaturu, fizičku aktivnost, način ishrane i zdravstveno stanje. Zbog toga se potrebe ne mogu uvijek svesti na potpuno isti broj za svaku osobu.
-
Autofagija kao prirodni proces u organizmu
Jedna od tema koja se posljednjih godina često povezuje sa zdravljem i postom jeste autofagija. Riječ je o prirodnom procesu kojim ćelije razgrađuju i uklanjaju određene oštećene ili nepotrebne komponente.
Dr Ivanov smatra da autofagija može imati značajnu ulogu u očuvanju zdravlja i navodi da se povezuje sa prevencijom gojaznosti, insulinske rezistencije i određenih metaboličkih problema.
„Autofagija ima moćno dejstvo u prevenciji gojaznosti, insulinske rezistencije, šećerne bolesti, infektivnih bolesti, kardiovaskularnih bolesti, regulacije lipida, osvežavanju i detoksikaciji organizma i tome slično“, rekao je.
Ipak, prema njegovim riječima, post i namjerno izazivanje dužih perioda bez hrane nisu preporučljivi za svakoga. Poseban oprez potreban je kod osoba koje su pothranjene, pacijenata koji prolaze kroz hemioterapiju, djece u pubertetu i trudnica.
-
Soda bikarbona nije jednostavno rješenje za „alkalizaciju“
Soda bikarbona često se predstavlja kao jednostavan način za povećanje baznosti organizma. Međutim, dr Ivanov ne smatra da je njena upotreba pravi način za postizanje takvog efekta.
„Moje mišljenje je da soda bikarbona nije pravi izbor za alkalizaciju, odnosno za postizanje baznog efekta i dovođenje našeg organizma u bazno stanje“, istakao je.
Objašnjavajući šta se dešava nakon unošenja sode bikarbone, navodi da ona dolazi u kontakt sa hlorovodoničnom kiselinom u želucu. Prema njegovom tumačenju, na taj način dolazi do neutralizacije dijela želudačne kiseline.
„Da bi se hrana svarila sadržaj u želucu treba da bude određene kiselosti, ako stavimo sodu bikarbonu mi ćemo neutralisati kiselinu, posebno belančevine neće moći da se svare“, rekao je.
Zbog toga dr Ivanov smatra da soda bikarbona nije odgovarajuće sredstvo za pokušaj promjene kiselosti cijelog organizma. Kao alternativu navodi limun i med, za koje smatra da mogu imati pozitivan bazni efekat nakon metabolizma.
-
Koje namirnice se povezuju sa baznom ishranom?
U jelovniku koji se zasniva na većem unosu namirnica biljnog porijekla mogu se naći različite grupe hrane. Među namirnicama koje se često navode u kontekstu alkalne ishrane su:
- limun i drugo voće,
- bademi i drugi koštunjavi plodovi,
- med,
- zeleno povrće,
- začinsko bilje,
- proso, kinoa i amarant,
- voda, čajevi i limunada,
- kefir, jogurt i kiselo mlijeko,
- avokado, kokos, masline i različite sjemenke,
- hladno cijeđena ulja.
Važno je razlikovati ukus hrane od njenog metaboličkog djelovanja. Namirnica koja ima kiseo ukus ne mora nužno stvarati „kiselu“ reakciju nakon metabolizma.
-
Kiselkast ukus ne znači da je namirnica kisela za organizam
Dr Ivanov posebno skreće pažnju na činjenicu da se pojam kisele hrane često pogrešno tumači.
„Nije kisela hrana ona koja je kisela u ustima, nema ona kiseli efekat na naše telo. Ili hrana koja je kisela u tanjiru pre nego što je mi jedemo“, rekao je.
Kao primjer navodi limun, ali i veliki broj vrsta voća, uključujući grožđe, lubenicu, kajsije, borovnice, breskve i maline.
Prema njegovoj preporuci, ishrana ne bi trebalo da bude sastavljena isključivo od namirnica koje se smatraju alkalnim. Kao okvir navodi odnos od približno 75 odsto hrane koja ima bazni efekat i 25 odsto namirnica čiji metabolizam stvara kisele produkte. Ideja takvog pristupa jeste održavanje ravnoteže, a ne potpuno izbjegavanje određene grupe hrane.
-
Bademi kao jedna od namirnica koju doktor posebno izdvaja
Među koštunjavim plodovima dr Ivanov posebno izdvaja badem.
„Badem je moj favorit. On je najalkalnije orašasto voće, odnosno koštunjavi plod“, rekao je, dodajući da smatra da badem može biti koristan kod osoba koje imaju problema sa povećanom kiselošću u želucu.
Prema njegovim savjetima, osobe koje imaju gastritis mogu uključiti sirove bademe i svježu šargarepu u ishranu. Navodi količinu od 15 do 30 sirovih badema za doručak, uz tvrdnju da bi takva hrana mogla pomoći u kontroli želudačne kiseline i stvaranju povoljnijih uslova za oporavak sluzokože.
„Mogu da jedu bademe i presnu šargarepu koja ima isti efekat“, dodao je.
-
Da li su mlijeko i mliječni proizvodi neophodni odraslima?
Pitanje mlijeka takođe zauzima važno mjesto u razgovorima o ishrani i mineralima. Dr Ivanov smatra da odrasloj osobi mlijeko i mliječni proizvodi nisu neophodni ukoliko se kalcijum i drugi važni nutrijenti obezbjeđuju iz drugih izvora.
Kao namirnice bogate kalcijumom izdvaja zeleno povrće, koštunjave plodove, integralne žitarice i mahunarke, kao i bundevine sjemenke i lan.
-
Kako organizovati ishranu tokom posta?
Post podrazumijeva promjenu uobičajenih prehrambenih navika, a prema riječima dr Ivanova, može predstavljati priliku za veći unos voća, integralnih žitarica, mahunarki i povrća.
Za doručak preporučuje kombinaciju voća, integralnih žitarica i orašastih plodova. Kod ručka posebno mjesto daje salati, koju savjetuje jesti na početku obroka.
„Za ručak je obavezno da uzima salatu, obavezno salatu na početku ručka kako bi stimulisala lučenje enzima i olakšala varenje“, naveo je.
Nakon salate, na meniju mogu biti mahunarke, krompir, pečurke, kupus i kelj, odnosno različite biljne namirnice koje mogu činiti osnovu konkretnog obroka.
Kada je večera u pitanju, dr Ivanov preporučuje da ona bude što ranija i laganija, a za one kojima večernji obrok nije potreban smatra da ga mogu i izostaviti. Poseban naglasak stavlja na izbor namirnica, umjerenost i raspored obroka tokom dana.
