Vrućina mogu uticati na srce. U nastavku teksta doznajte koje simptome ne smijete ignorirati. Ljetni mjeseci donose više sunčanih dana, boravka na otvorenom i povećanu fizičku aktivnost, ali visoke temperature predstavljaju i ozbiljan izazov za ljudski organizam. Dok mnogi vrućinu povezuju samo s osjećajem nelagode ili pojačanim znojenjem, malo ko razmišlja o tome koliko se srce tada dodatno opterećuje. Da bi održalo normalnu tjelesnu temperaturu, tijelo aktivira niz prirodnih mehanizama hlađenja, a upravo srce i krvni sudovi imaju jednu od najvažnijih uloga u tom procesu.
Tokom toplih dana srce često radi ubrzanije nego inače, čak i kada osoba miruje. Organizam pokušava spriječiti pregrijavanje širenjem krvnih sudova i povećanim protokom krvi prema površini kože, gdje se toplota lakše oslobađa. Istovremeno se pojačava znojenje, zbog čega tijelo gubi tečnost i minerale, što dodatno utiče na rad srca i krvotok.
Kod zdravih osoba ove promjene uglavnom prolaze bez ozbiljnijih posljedica, ali kod starijih ljudi, hroničnih bolesnika i osoba koje dugo borave na suncu ili obavljaju fizički zahtjevne poslove, rizik od komplikacija može biti znatno veći. Upravo zbog toga stručnjaci savjetuju dodatni oprez tokom perioda ekstremnih vrućina.
-
Kako organizam reaguje na visoke temperature
Ljudsko tijelo nastoji održavati unutrašnju temperaturu u uskom rasponu bez obzira na vremenske uslove. Kada temperatura okoline značajno poraste, aktiviraju se prirodni mehanizmi koji sprečavaju pregrijavanje organizma.
Prvi odgovor organizma jeste širenje krvnih sudova, posebno onih koji se nalaze blizu površine kože. Na taj način veća količina krvi dolazi do kože, gdje se toplota lakše oslobađa u okolinu. Istovremeno dolazi do pojačanog znojenja, a isparavanje znoja dodatno hladi tijelo.
Iako je riječ o normalnom zaštitnom procesu, on zahtijeva veći rad srca. Srce mora pumpati više krvi kako bi održalo dovoljnu cirkulaciju, zbog čega puls često postaje ubrzan. Ukoliko osoba ne unosi dovoljno tečnosti, volumen krvi se smanjuje, što dodatno povećava opterećenje kardiovaskularnog sistema.
-
Zašto se puls ubrzava tokom ljeta
Mnogi primijete da im srce tokom toplih dana kuca brže nego inače, čak i kada sjede ili odmaraju. Takva pojava uglavnom predstavlja očekivanu reakciju organizma na visoke temperature.
Kod pojedinih osoba broj otkucaja srca može porasti za deset ili više otkucaja u minuti u odnosu na uobičajene vrijednosti. Ova promjena postaje još izraženija ako se osoba kreće, radi fizički posao, boravi na direktnom suncu ili je izgubila veću količinu tečnosti znojenjem.
Ubrzan puls sam po sebi ne mora značiti da postoji bolest, ali ukazuje na to da srce ulaže dodatni napor kako bi organizam održao stabilnu temperaturu. Ako se uz ubrzan rad srca pojave vrtoglavica, slabost ili osjećaj nedostatka vazduha, potrebno je odmah prekinuti aktivnost, skloniti se u hlad i nadoknaditi izgubljenu tečnost.
-
Pad krvnog pritiska može izazvati ozbiljne tegobe
Jedna od posljedica širenja krvnih sudova jeste i sniženje krvnog pritiska. Kod mnogih ljudi ono neće izazvati značajnije probleme, ali u kombinaciji s dehidracijom ili već postojećim zdravstvenim tegobama može dovesti do ozbiljnijih simptoma.
Osoba može osjetiti iznenadnu slabost, nestabilnost pri hodu, zamagljen vid ili osjećaj da će se onesvijestiti. U težim slučajevima može doći i do gubitka svijesti, naročito nakon naglog ustajanja ili dugotrajnog stajanja na suncu.
Posebno je važno razlikovati običan umor od znakova ozbiljnije iscrpljenosti izazvane vrućinom. Dehidracija, toplotna iscrpljenost i toplotni udar imaju slične početne simptome, ali zahtijevaju različit nivo medicinske pomoći. Zato se svaka nagla promjena opšteg stanja tokom velikih vrućina ne bi trebala zanemarivati.
-
Ko je pod najvećim rizikom
Visoke temperature ne djeluju jednako na sve ljude. Najveći rizik od komplikacija imaju starije osobe, djeca, trudnice i osobe koje boluju od hroničnih bolesti srca i krvnih sudova.
Dodatni oprez potreban je i kod osoba koje imaju visok ili nizak krvni pritisak, dijabetes, bolesti bubrega, hronične plućne bolesti poput astme ili hronične opstruktivne bolesti pluća, kao i kod osoba s multiplom sklerozom ili prekomjernom tjelesnom težinom.
Povećan rizik postoji i kod ljudi koji uzimaju diuretike ili određene lijekove za regulaciju krvnog pritiska, jer oni mogu dodatno povećati gubitak tečnosti ili uticati na sposobnost organizma da se prilagodi visokim temperaturama.
Fizički radnici, građevinci, poljoprivrednici i svi koji veći dio dana provode na otvorenom također spadaju među ugroženije grupe. Dugotrajno izlaganje suncu, naročito u najtoplijem dijelu dana, značajno povećava mogućnost razvoja toplotne iscrpljenosti.
-
Simptomi koje ne treba ignorisati
Organizam uglavnom na vrijeme šalje upozorenja da više ne uspijeva održavati normalnu temperaturu. Problem nastaje kada se ti znakovi zanemare ili pripišu običnom umoru.
Među najčešćim simptomima nalaze se vrtoglavica, izražen umor, osjećaj slabosti, glavobolja, ubrzan ili nepravilan rad srca, mučnina, povraćanje, grčevi u mišićima i otežano disanje.
Kod blažih oblika iscrpljenosti osoba se obilno znoji, dok kod razvoja toplotnog udara može doći do prestanka znojenja, što predstavlja veoma ozbiljan znak. Tada organizam više nije u stanju da se efikasno hladi, pa tjelesna temperatura može naglo porasti.
U slučaju zbunjenosti, dezorijentacije, gubitka svijesti, veoma visoke tjelesne temperature, jakog bola ili pritiska u grudima, izraženih smetnji disanja ili upornog nepravilnog rada srca potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
-
Kako smanjiti opterećenje srca tokom vrelih dana
Najvažnija mjera zaštite jeste redovan unos dovoljne količine tečnosti prije nego što se pojavi osjećaj žeđi. Organizam tokom visokih temperatura gubi znatno više vode nego što mnogi primijete, pa je važno nadoknađivati tečnost tokom cijelog dana.
Preporučuje se izbjegavanje fizičkih aktivnosti u periodu između kasnog prijepodneva i ranih večernjih sati, kada su temperature najviše. Ako se posao ili obaveze ne mogu odgoditi, potrebno je praviti češće pauze u hladu i nositi laganu odjeću od prirodnih materijala.
Prostorije u kojima se boravi treba redovno provjetravati ili rashlađivati, a direktno izlaganje suncu svesti na najmanju moguću mjeru. Posebnu pažnju treba posvetiti starijim članovima porodice, djeci i hroničnim bolesnicima, jer oni često kasnije primijete prve znakove dehidracije ili iscrpljenosti.
Osobe koje imaju srčane bolesti ili koriste terapiju za regulaciju krvnog pritiska ne bi trebale samostalno mijenjati doze lijekova tokom ljeta. Svaka promjena terapije treba biti isključivo u dogovoru s ljekarom, posebno u periodima kada meteorolozi najavljuju dugotrajne toplotne valove.
