Kako održavati čistoće drvenih podova i namještaja? U naszavku teksta otkrivamo vam nekoliko jednostavnih koraka. Koliko god često brisali drveni namještaj, prašina se nekako uvijek iznova pojavi. Tek što završite s čišćenjem komode, polica i ormara, već nakon nekoliko sati na površinama se mogu primijetiti sitne čestice. Posebno je primjetna tokom jeseni i zime, kada se u domovima počinje koristiti grijanje.
Mnogi zbog toga posežu za suhom krpom i svakodnevno ponavljaju isti postupak. Međutim, problem nije uvijek u tome koliko često čistite, već na koji način to radite. Suha krpa može ukloniti dio prašine, ali istovremeno dio čestica samo podigne u zrak. One se nakon nekog vremena ponovo spuste na namještaj, podove i druge površine.
Uz nekoliko jednostavnih promjena u načinu čišćenja moguće je usporiti nakupljanje prašine i drvene površine održavati urednima duže vrijeme. Za to vam nisu potrebna posebna sredstva ni skupa oprema.
-
Počnite čišćenje blago navlaženom krpom
Prvi korak je vrlo jednostavan, ali može napraviti veliku razliku. Umjesto potpuno suhe krpe, koristite mekanu pamučnu ili mikrofiber krpu koju ste prethodno blago navlažili.
Važno je da krpa bude dobro ocijeđena. Ne treba biti mokra, već samo dovoljno vlažna da može pokupiti prašinu s površine. Ako na drvenom namještaju ostaje voda, ona može prodrijeti u spojeve ili oštetiti određene završne premaze.
Kada je krpa suha, prašina se lakše raznosi po prostoriji. Vlažna krpa, s druge strane, zadržava sitne čestice i ne dozvoljava im da odmah ponovo završe u zraku.
Kod osjetljivog, nelakiranog ili posebno obrađenog drveta prvo isprobajte postupak na manje vidljivom dijelu kako biste provjerili kako površina reaguje.
-
Otopina koja pomaže ukloniti masni sloj
Na drvenim policama, vratima ormara i komodama ne nalazi se samo prašina. Vremenom se na površini može stvoriti vrlo tanak sloj masnoće, naročito ako se namještaj nalazi u blizini kuhinje ili ako ga često dodirujete rukama.
Za određene lakirane i neosjetljive površine može se koristiti blaga mješavina vode i bijelog sirćeta. U litar mlake vode dodajte jednu kašiku sirćeta i dobro promiješajte.
Krpu umočite u otopinu, a zatim je temeljito ocijedite prije brisanja namještaja. Površinu nije potrebno natapati. Nakon čišćenja dobro je prebrisati drvo suhom i čistom krpom kako ne bi ostala vlaga.
Sirće može pomoći pri uklanjanju masnih naslaga i nečistoća, ali ga ne treba koristiti bez provjere na svim vrstama drveta. Kod voskiranih, uljenih, nelakiranih ili posebno osjetljivih površina sigurnije je koristiti sredstvo koje preporučuje proizvođač namještaja.
-
Ne pretjerujte s uljem ako želite uredan izgled
Nakon čišćenja drvenim površinama ponekad se želi vratiti sjaj. Tu mnogi naprave novu grešku – koriste previše ulja ili sredstva za poliranje.
Ako je za konkretnu vrstu drveta prikladno ulje za održavanje, dovoljna je vrlo mala količina. Nanesite nekoliko kapi na čistu krpu, nikako direktno na namještaj, pa ga ravnomjerno rasporedite u tankom sloju. Nakon toga površinu prebrišite drugom suhom krpom.
Cilj nije napraviti debeo, masan sloj. Previše proizvoda može ostaviti ljepljivu površinu na kojoj će se prašina još lakše zadržavati.
Kod fabrički lakiranog namještaja nije preporučljivo nasumično koristiti jestiva ulja poput maslinovog. Za takve površine bolje je slijediti upute proizvođača i koristiti odgovarajuće sredstvo za čišćenje i njegu.
-
Redoslijed čišćenja važniji je nego što izgleda
Jedna od najčešćih grešaka jeste čišćenje poda prije namještaja. Ako prvo usisate i prebrišete parket, a tek onda počnete čistiti police i komode, dio prašine će ponovo pasti na pod.
Zato čišćenje uvijek treba organizovati od viših prema nižim površinama.
Najprije obrišite gornje police, vrhove ormara i druge povišene površine. Zatim prijeđite na komode, stolove i ostali namještaj. Tek na kraju očistite pod.
Ovakav redoslijed smanjuje potrebu da isti dio prostorije čistite dva puta. Kod drvenih podova posebno je važno koristiti minimalnu količinu vode i dobro ocijeđenu krpu. Dugotrajno zadržavanje vode u spojevima može oštetiti drvo ili završnu obradu.
-
Zašto se prašina tako brzo vidi na televizoru i policama
Neke površine jednostavno pokazuju prašinu mnogo više od drugih. Tamni televizori, staklene površine, plastika i lakirane police često izgledaju prljavo i nakon vrlo kratkog vremena.
Jedan od razloga može biti statički elektricitet koji doprinosi privlačenju sitnih čestica. Osim toga, glatke i tamne površine čine prašinu mnogo uočljivijom.
Umjesto stalnog poliranja, važnije je redovno uklanjati prašinu odgovarajućom krpom i izbjegavati sredstva koja ostavljaju nepotrebno masan sloj. Kod elektronskih uređaja uvijek koristite način čišćenja koji preporučuje proizvođač i ne nanosite tečnost direktno na ekran.
-
Kratko provjetravanje može biti korisnije od otvorenog prozora satima
Provjetravanje prostorije također može utjecati na količinu prašine u domu. Umjesto da prozor bude otvoren satima, praktičnije je napraviti kratko i intenzivno provjetravanje.
Tokom nekoliko minuta širom otvorite prozor kako biste brzo izmijenili zrak, posebno ako vremenski uslovi to dozvoljavaju. Nakon toga zatvorite prozor i nastavite s čišćenjem.
Dugotrajno držanje prozora otvorenim nije uvijek najbolja opcija, posebno ako se stan nalazi uz prometnu ulicu, gradilište ili područje s mnogo prašine. U takvim slučajevima vanjske čestice mogu lakše ući u prostoriju i ponovo se nataložiti na namještaju.
-
Posteljina i tekstil mogu biti veliki izvor sitnih čestica
Kada govorimo o prašini, često prvo pomislimo na ulicu i otvorene prozore. Međutim, značajan dio kućne prašine nastaje i unutar samog doma.
Ćebad, posteljina, peškiri, tepisi i odjeća mogu oslobađati sitna vlakna. Zato posteljinu nije najbolje snažno tresti usred sobe, posebno ako ste upravo obrisali namještaj.
Ako imate mogućnost, tekstil protresite na balkonu ili na drugom pogodnom mjestu. Redovno pranje posteljine i usisavanje tepiha također pomažu da se količina sitnih čestica u prostoriji smanji.
-
Radijatore ne treba zaboraviti tokom sezone grijanja
Kada počne sezona grijanja, radijatori postaju još jedno mjesto na kojem se može nakupljati prašina. Kada se zagrijavaju, strujanje toplog zraka može podići sitne čestice i rasporediti ih po prostoriji.
Zbog toga ih je korisno redovno čistiti. Prije čišćenja radijator treba biti isključen i dovoljno ohlađen. Dostupne površine možete obrisati blago vlažnom krpom, dok se za teško dostupne dijelove mogu koristiti odgovarajuće četke ili nastavci usisivača.
Ako ovaj posao uključite u redovno održavanje doma, manje će se prašine zadržavati na okolnom namještaju i podu.
-
Nekoliko malih navika može smanjiti svakodnevno brisanje
Umjesto da svaki dan ponavljate kompletno čišćenje, korisnije je napraviti jednostavnu rutinu. Prašinu uklanjajte od vrha prema dnu, koristite dobro ocijeđenu krpu, ne pretjerujte sa sredstvima za poliranje i redovno čistite tekstilne površine.
Također, posebnu pažnju obratite na predmete koje često dodirujete, poput ručki, stolova i površina oko televizora. Na njima se osim prašine mogu nakupljati masnoće i druge nečistoće.
Važno je i da za različite materijale koristite odgovarajuća sredstva. Drvo, staklo, plastika, ekran televizora i lakirane površine ne zahtijevaju nužno isti način održavanja. Prije upotrebe sirćeta, ulja ili drugog sredstva uvijek provjerite preporuke proizvođača, naročito kada je riječ o vrijednom ili osjetljivom drvenom namještaju.
