Najbolji način kako da sačuvate sjeme paradajta. U nastavku teksta doznajte koji je to način. Uzgoj paradajza ne završava berbom plodova. Mnogi baštovani žele da sačuvaju sjeme najboljih biljaka kako bi naredne godine ponovo uzgajali kvalitetan i ukusan paradajz prilagođen njihovom podneblju. Čuvanje sjemena nije komplikovan proces, ali zahtijeva pažljiv odabir plodova, pravilnu pripremu i odgovarajuće skladištenje. Na taj način možete sačuvati osobine sorte koju volite, smanjiti troškove kupovine novog sjemena i vremenom dobiti biljke koje će biti otpornije na lokalne vremenske uslove.
-
Pravilan izbor paradajza za sjeme
Prvi i najvažniji korak jeste izbor odgovarajućih plodova. Nije svaki paradajz pogodan za uzimanje sjemena, pa je potrebno obratiti pažnju na izgled biljke i kvalitet plodova koje daje. Za čuvanje sjemena biraju se samo zdravi, krupni i potpuno razvijeni plodovi bez znakova bolesti, truleži ili oštećenja od insekata.
Kada uzgajate više sorti paradajza u istoj bašti, postoji mogućnost unakrsnog oprašivanja. Pčele i drugi insekti prenose polen sa jedne biljke na drugu, pa sjeme iz takvih plodova može sadržavati osobine različitih sorti. Iako će plod koji ste ubrali imati izgled i ukus sorte koju ste posadili, biljka koja izraste iz njegovog sjemena možda neće biti potpuno ista kao matična biljka.
Zbog toga mnogi proizvođači preporučuju da se za proizvodnju sjemena uzgaja samo jedna sorta paradajza na određenoj površini. Tako se čuva stabilnost sorte i njene karakteristike. Vremenom biljke postaju bolje prilagođene klimi, zemljištu i uslovima uzgoja u vašem vrtu.
Najbolje plodove možete obilježiti trakicom, komadićem kanapa ili nekom drugom oznakom kako biste ih kasnije lako prepoznali. Važno je da ih ne berete prerano. Paradajz namijenjen za sjeme treba da dostigne punu zrelost, pa čak i da postane blago prezreo. Takvi plodovi imaju potpuno razvijeno sjeme koje će imati veću klijavost.
-
Zašto je fermentacija važn
Sjeme paradajza okruženo je želatinoznom masom koja sadrži supstance koje sprečavaju prerano klijanje. Da bi sjeme bilo spremno za čuvanje i kasniju sadnju, potrebno je ukloniti taj zaštitni sloj. Upravo zbog toga koristi se proces fermentacije.
Fermentacija pomaže da se sjeme očisti od ostataka pulpe i smanji mogućnost prenosa određenih biljnih bolesti. Osim toga, pravilno fermentisano sjeme lakše se suši i duže ostaje kvalitetno.
Važno je da se svaka sorta fermentiše odvojeno. Miješanjem sjemena različitih sorti može doći do zabune prilikom sadnje naredne godine. Dobro je odmah pripremiti posebne tegle ili posude i označiti ih nazivima sorti.
-
Postupak pripreme i fermentacije
Prije vađenja sjemena paradajz treba dobro oprati. Na kori ploda često se nalaze ostaci zemlje, bakterije i druge nečistoće koje mogu izazvati kvarenje tokom fermentacije. Ako su plodovi veoma mekani, potrebno ih je prati pažljivo kako ne bi pukli prije nego što ih pripremite.
Nakon pranja paradajz se presijeca na dvije ili više polovica. Rukom ili kašikom izvadite sjeme zajedno sa pulpom i stavite u čistu staklenu teglu ili plastičnu posudu. Dobro je dodati i malo soka iz nekoliko dodatnih paradajza jer on ubrzava proces fermentacije.
U posudi treba da bude dovoljno tečnosti kako bi se sadržaj mogao prirodno razdvojiti. Ne preporučuje se dodavanje vode odmah na početku, jer se tako usporava fermentacija. Posudu nije potrebno potpuno zatvarati. Dovoljno je lagano pokriti gazom ili poklopcem koji nije čvrsto zatvoren.
Tokom narednih dana na površini će se pojaviti sloj pulpe i mjehurići, a osjetiće se i blagi kiseli miris. To je znak da fermentacija pravilno napreduje. Teglu treba otvoriti jednom dnevno kako bi izašli gasovi koji nastaju tokom procesa. U zavisnosti od temperature prostorije, fermentacija obično traje od tri do sedam dana.
-
Pranje i odvajanje kvalitetnog sjemena
Kada fermentacija završi, u posudu se dodaje nekoliko puta veća količina vode. Sadržaj se zatim promućka i ostavi da miruje. Kvalitetno i zdravo sjeme uglavnom će pasti na dno posude, dok će ostaci pulpe, prazne sjemenke i nečistoće plutati na površini.
Gornji sloj vode i pulpe pažljivo se prospe, a postupak ispiranja ponavlja se više puta dok voda ne postane skoro potpuno čista. Na taj način dobijate zdravo sjeme spremno za sušenje.
Nakon ispiranja sjeme se prebaci u cjediljku ili na čistu krpu kako bi se uklonio višak vode. Važno je da se sjeme ne suši na direktnom suncu jer previsoka temperatura može smanjiti klijavost. Najbolje ga je rasporediti u tankom sloju na papir, karton ili platnenu podlogu i ostaviti na prozračnom i sjenovitom mjestu.
Tokom sušenja sjeme treba povremeno promiješati kako se ne bi lijepilo. Proces može trajati nekoliko dana, zavisno od temperature i vlažnosti vazduha. Potpuno osušeno sjeme treba da bude tvrdo i da se lako odvaja prstima.
-
Čuvanje sjemena do naredne sezone
Osušeno sjeme najbolje je čuvati u papirnim kesicama, staklenim teglicama ili malim platnenim vrećicama. Na svaku ambalažu potrebno je napisati naziv sorte i godinu sakupljanja. Sjeme treba držati na hladnom, suvom i tamnom mjestu kako bi što duže zadržalo klijavost.
Ako se pravilno čuva, sjeme paradajza može ostati upotrebljivo nekoliko godina. Ipak, najbolji rezultati uglavnom se postižu sa sjemenom starim do tri godine. Na taj način svake sezone možete imati kvalitetan sadni materijal iz vlastite bašte i nastaviti uzgoj sorti koje su se pokazale najboljim u vašim uslovima.
