Koliko sati sna je optimalno? U nastavku teksa pročitajte mišljenje naučnika. Kvalitetan san odavno se smatra jednim od najvažnijih faktora za očuvanje fizičkog i mentalnog zdravlja. Ipak, novo istraživanje naučnika sa Columbia University pokazalo je da problem nije samo u nedostatku sna. Prema rezultatima njihove studije, i premalo i previše spavanja mogu biti povezani s bržim starenjem organa i većim rizikom od različitih zdravstvenih problema. Naučnici ističu da organizam najbolje funkcioniše kada osoba spava između 6,4 i 7,8 sati tokom jedne noći.
Tokom posljednjih godina brojna istraživanja upozoravala su na posljedice nedovoljnog sna. Ljudi koji redovno spavaju manje od preporučenog često imaju slabiji imunitet, sporiji oporavak organizma i veći rizik od razvoja hroničnih bolesti. Međutim, ova nova studija pokazuje da ni pretjerano dugo spavanje nije bezopasno, jer može ukazivati na poremećaje u radu organizma ili lošije opće zdravstveno stanje.
-
Istraživanje provedeno na velikom broju ljudi
Tim naučnika analizirao je podatke prikupljene od gotovo pola miliona stanovnika Ujedinjenog Kraljevstva. U istraživanju su proučavane navike spavanja, opće zdravstveno stanje i znakovi starenja različitih organa. Rezultati su pokazali jasnu povezanost između trajanja sna i brzine starenja tijela.
Prema riječima stručnjaka, osobe koje su spavale znatno manje od šest sati ili više od osam sati dnevno češće su pokazivale znakove ubrzanog starenja organizma. Takve promjene primijećene su kod više organskih sistema, uključujući srce, mozak, jetru i imunološki sistem.
Docent radiologije Junhao Wen objasnio je da san ima ključnu ulogu u održavanju ravnoteže unutar organizma. Tokom spavanja tijelo obnavlja ćelije, reguliše hormone i jača imunološku zaštitu. Kada je san prekratak ili predug, taj prirodni proces može biti poremećen.
-
Posljedice nedostatka sna
Premalo sna već dugo se povezuje s različitim zdravstvenim problemima. Osobe koje često ne spavaju dovoljno mogu imati poteškoće s koncentracijom, pamćenjem i donošenjem odluka. Dugoročno, nedostatak sna povećava rizik od visokog krvnog pritiska, dijabetesa, gojaznosti i srčanih bolesti.
Nedovoljno odmoran organizam sporije reaguje na infekcije i teže se oporavlja od svakodnevnog stresa. Također, umor može negativno uticati na raspoloženje i povećati vjerovatnoću razvoja anksioznosti ili depresije. Stručnjaci upozoravaju da ljudi često zanemaruju važnost sna zbog posla, škole ili korištenja mobilnih uređaja do kasno u noć.
Poseban problem predstavlja hronični nedostatak sna, kada osoba mjesecima ili godinama spava manje nego što joj je potrebno. Tada tijelo ulazi u stanje stalnog opterećenja, što može ubrzati proces starenja i povećati mogućnost ozbiljnijih zdravstvenih komplikacija.
-
Previše sna također može biti upozorenje
Iako mnogi vjeruju da duže spavanje automatski znači bolji odmor, naučnici navode da ni višesatno spavanje nije uvijek znak dobrog zdravlja. Ljudi koji redovno spavaju više od osam ili devet sati često imaju manjak energije, osjećaj iscrpljenosti ili skrivene zdravstvene probleme.
Predugo spavanje može biti povezano s poremećajima rada štitne žlijezde, depresijom, slabijom fizičkom aktivnošću ili određenim hroničnim bolestima. U nekim slučajevima organizam traži više sna jer pokušava nadoknaditi loš kvalitet odmora ili se bori protiv bolesti.
Stručnjaci naglašavaju da nije dovoljno gledati samo broj sati sna. Važan je i kvalitet spavanja, odnosno koliko se osoba tokom noći često budi i da li se nakon buđenja osjeća odmorno. Nekoliko sati kvalitetnog sna može biti korisnije od dugog, ali isprekidanog odmora.
-
Veza između sna i mentalnog zdravlja
Istraživanje objavljeno u časopisu Nature ukazuje i na moguću povezanost između neredovnog sna i povećanog rizika od depresije. Ljudi koji nemaju ustaljen raspored spavanja češće prijavljuju probleme s raspoloženjem, nervozom i emocionalnom nestabilnošću.
Mozak tokom sna obrađuje informacije, reguliše emocije i obnavlja mentalne funkcije. Kada osoba dugo ne spava dovoljno ili ima neredovan ritam odmora, može doći do problema s koncentracijom, povećane razdražljivosti i osjećaja psihičkog umora.
Mnogi stručnjaci savjetuju odlazak na spavanje u približno isto vrijeme svake večeri. Takva rutina pomaže organizmu da lakše uspostavi prirodan ritam, što može poboljšati kvalitet sna i opće zdravstveno stanje.
-
Kako poboljšati kvalitet sna
Ljekari preporučuju nekoliko jednostavnih navika koje mogu pomoći ljudima da spavaju kvalitetnije i zdravije. Prije svega, važno je izbjegavati korištenje telefona i računara neposredno prije spavanja, jer plava svjetlost ekrana može usporiti lučenje hormona melatonina.
Također se savjetuje smanjenje unosa kofeina u večernjim satima i izbjegavanje teških obroka pred odlazak u krevet. Redovna fizička aktivnost može pomoći organizmu da lakše zaspi, ali intenzivno vježbanje kasno navečer nekim ljudima može otežati odmor.
Temperatura prostorije, tišina i udoban krevet također imaju veliki uticaj na kvalitet sna. Stručnjaci preporučuju mirno i tamno okruženje kako bi organizam mogao nesmetano proći kroz sve faze odmora.
Novo istraživanje dodatno potvrđuje da san nije samo period odmora, već važan proces tokom kojeg tijelo održava ravnotežu i obnavlja svoje funkcije. Upravo zbog toga stručnjaci ističu da je pronalaženje odgovarajuće mjere sna jedan od ključnih koraka za dugoročno očuvanje zdravlja.
