Doktorica upozorila na simptome tihog infarkta. O kojim simptomima je riječ doznajte u nastavku teksta. U posljednje vrijeme ljekari sve češće upozoravaju na tzv. tihi srčani udar, stanje koje može proći gotovo neprimijećeno ili se zamijeniti za mnogo blaže zdravstvene tegobe. Posebno zabrinjava činjenica da se javlja kod sve mlađih osoba, i to često bez klasične slike jakog bola u grudima na koju većina ljudi prvo pomisli kada se spomene infarkt. Ljekarka iz Hitne pomoći, Danijela Jevtić, ističe da je važno prepoznati i one simptome koji nisu tipični, jer upravo oni mogu spasiti život.
-
Šta zapravo znači tihi srčani udar
Tihi srčani udar, ili tihi infarkt miokarda, predstavlja poremećaj dotoka krvi u srčani mišić koji se odvija bez jasnih i dramatičnih simptoma. Osoba ga može doživjeti, a da toga nije ni svjesna, ili da simptome pripiše umoru, stresu ili nekom drugom, bezazlenijem problemu. Upravo zbog toga se često kasno otkrije, ponekad tek nakon što se urade detaljniji pregledi srca.
Prema riječima doktorke Jevtić, gotovo polovina svih infarkta može biti „tihog“ tipa, što govori o tome koliko je ovaj problem prisutan u svakodnevnoj medicinskoj praksi. Ono što dodatno zabrinjava jeste podatak da u oko 30 posto slučajeva može doći do smrtnog ishoda, naročito ako se pomoć ne potraži na vrijeme.
-
Zašto se tihi infarkt teško prepoznaje
Jedan od glavnih razloga zbog kojih ljudi ne prepoznaju tihi srčani udar jeste nedostatak jakog i prepoznatljivog bola u grudima. Umjesto toga, simptomi mogu biti rasuti i nejasni, pa ih ljudi često ignorišu ili ne povezuju sa srcem. Doktorka naglašava da se upravo tu krije najveća opasnost, jer se vrijeme gubi dok osoba misli da je riječ o prolaznom umoru ili probavnom problemu.
Mnogi pacijenti, kako kaže, opisuju osjećaj nagle iscrpljenosti, kao da su „preko noći ostali bez snage“. Nekada su bez problema mogli obaviti svakodnevne aktivnosti, a onda odjednom moraju praviti pauze već pri laganoj šetnji ili odlasku do prevoza.
-
Simptomi koji se ne smiju ignorisati
Simptomi tihog srčanog udara mogu biti vrlo različiti i ne moraju svi biti prisutni kod jedne osobe. Među najčešćima su:
- bol ili nelagodnost u gornjem dijelu grudnog koša
- bol u gornjem dijelu stomaka
- bol u ramenima
- bol u zubima ili vilici
- bol u nadlakticama
- iznenadna nesvjestica ili vrtoglavica
- izražena malaksalost i umor
Ono što dodatno zbunjuje jeste činjenica da se bol ne mora uvijek osjećati u grudima. Kod nekih osoba ona se širi prema vratu, vilici ili čak zubima, što može dovesti do toga da pacijent prvo posjeti stomatologa, a ne ljekara opšte prakse ili hitnu pomoć.
-
Atypični znaci i svakodnevne promjene koje ljudi zanemaruju
Pored bolova, postoje i suptilni znaci koje mnogi ne povezuju sa srcem. Jedan od njih je naglo smanjenje izdržljivosti. Osoba koja je ranije bez problema hodala, penjala se uz stepenice ili nosila stvari, odjednom se brzo zamara i mora da zastane da predahne.
Takođe se može javiti osjećaj „težine u tijelu“, omaglica ili kratkotrajni gubitak ravnoteže. Neki opisuju i neobjašnjivu slabost koja traje danima, bez jasnog razloga.
Doktorka Jevtić posebno naglašava da ljudi često zanemaruju bol u vilici ili zubima, iako on može biti jedan od ranih znakova srčanog problema. Isto važi i za bol u ramenima i nadlakticama, koji se ponekad pogrešno pripisuje naprezanju mišića ili lošem položaju pri spavanju.
-
Ko spada u rizične grupe
Tihi srčani udar ne bira samo starije osobe. Sve više se bilježi kod mlađih ljudi, a razlozi za to su različiti. Među rizičnim grupama nalaze se:
- hronični bolesnici
- trudnice
- mlade žene koje koriste kontraceptivne pilule
- osobe koje boluju od lupusa ili reumatoidnog artritisa
- pacijenti koji su već imali srčani udar
Posebnu pažnju zahtijevaju i mladi ljudi koji su pod jakim stresom ili vode nezdrav način života. Kod mlađe populacije stres se navodi kao jedan od najčešćih okidača, ali i korištenje anabolika, steroida i opijata, što dodatno opterećuje srce i krvne sudove.
-
Uticaj načina života i svakodnevnih navika
Savremeni tempo života, nedostatak sna, loša ishrana i stalna izloženost stresu stvaraju dodatno opterećenje za kardiovaskularni sistem. Mnogi ljudi ne prepoznaju da im tijelo šalje signale upozorenja, već ih pripisuju umoru od posla ili svakodnevnih obaveza.
Doktorka Jevtić ističe da se često dešava da osoba primijeti razliku u sopstvenoj izdržljivosti u vrlo kratkom periodu. Juče je mogla bez problema obavljati aktivnosti, a danas se već mora zaustavljati i odmarati. Takve promjene nisu bezazlene i ne treba ih ignorisati.
-
Neobični obrasci pojave simptoma
Ljekari su primijetili i određene obrasce u pojavi simptoma. Na primjer, češće se dešava da ljudi potraže pomoć početkom sedmice, posebno ponedjeljkom, kada se vraćaju radnim obavezama i izloženiji su stresu. Iako to može djelovati kao slučajnost, stres i nagli povratak u intenzivan ritam života mogu biti okidači za srčane probleme kod osjetljivih osoba.
