Kako da vam paradajz puca od soka i ukusa. U nastavku teksta otkrivamo čim ga trebate zalijevati. Mnogi baštovani tokom ljeta očekuju bogatu berbu paradajza, ali se često razočaraju kada plodovi počnu pucati, ostanu vodenasti ili izgube svoj karakterističan miris i ukus. Na prvi pogled čini se da su za to odgovorni visoke temperature i jako sunce, međutim, pravi uzrok najčešće se krije u načinu prihrane biljke. Paradajz je kultura koja zahtijeva dobar balans hranljivih materija, a svako pretjerivanje može imati negativne posljedice na kvalitet plodova.
Pravilna ishrana, umjereno zalijevanje i nekoliko jednostavnih prirodnih metoda mogu značajno poboljšati izgled, čvrstoću i slatkoću paradajza. Upravo zato vrijedi obratiti pažnju na ono što biljci zaista treba u različitim fazama razvoja.
-
Previše lišća nije znak uspješne biljke
Veliki broj vrtlara smatra da je bujno zelenilo dokaz zdravog paradajza. Međutim, kada biljka razvija mnogo listova, a malo cvjetova i plodova, to je često znak da prima previše azota. Ovaj element podstiče rast stabljike i lišća, ali istovremeno usporava razvoj plodova.
Najčešće do toga dolazi kada se koristi velika količina univerzalnih mineralnih đubriva ili svježi stajnjak. Biljka tada izgleda snažno i zdravo, ali plodovi ostaju sitni, mekani i manje ukusni. Zato je važno da se u periodu formiranja plodova smanji unos azota, a veća pažnja posveti drugim hranljivim materijama.
-
Kalij i fosfor imaju ključnu ulogu
Za formiranje čvrstih, mesnatih i slatkih plodova paradajzu su posebno važni kalij i fosfor. Ovi elementi pomažu biljci da pravilno razvije plodove, poboljšavaju njihov ukus i doprinose boljem sazrijevanju.
Kada paradajz dobija dovoljno kalija, plodovi postaju čvršći, imaju intenzivniju boju i sadrže manje vode. Fosfor istovremeno jača korijenov sistem i omogućava biljci da efikasnije usvaja hranljive materije iz zemljišta.
-
Drveni pepeo kao prirodna prihrana
Jedan od najpoznatijih prirodnih izvora kalija jeste drveni pepeo. Može se koristiti pepeo koji je ostao nakon loženja kamina ili roštilja, ali isključivo ako nije nastao sagorijevanjem lakiranog, farbanog ili hemijski tretiranog drveta.
Najbolje rezultate daje kada se pripremi jednostavan rastvor. Jedna puna šaka suvog pepela pomiješa se sa deset litara vode i ostavi da odstoji preko noći. Nakon toga dovoljno je zaliti oko pola litra rastvora oko svakog korijena, vodeći računa da se ne polivaju listovi.
Ovakvu prihranu preporučljivo je ponavljati jednom u deset dana. Već nakon nekoliko sedmica mnogi primijete da su plodovi znatno čvršći, ukusniji i otporniji na pucanje.
-
Kora od banane kao korisna zamjena
Ukoliko nemate drveni pepeo, odlična alternativa može biti obična kora od banane. Ona sadrži određene količine kalija koje se postepeno oslobađaju u zemljištu.
Koristite je tako što ćete koru isjeći na manje komade i plitko zakopati uz biljku. Tokom razgradnje hranljive materije će se polako oslobađati i biti dostupne korijenu tokom većeg dijela ljeta. Ova metoda posebno odgovara onima koji žele izbjeći upotrebu mineralnih đubriva.
-
Kvasac može pomoći iscrpljenim biljkama
Poslije prve obilnije berbe paradajz često usporava rast i počinje davati sitnije plodove. To je prirodna pojava jer biljka troši mnogo energije na sazrijevanje prvih plodova.
U toj fazi može pomoći jednostavan rastvor od svježeg kvasca. Potrebno je rastvoriti oko 20 grama svježeg kvasca u deset litara mlake vode i ostaviti da odstoji približno dva sata. Nakon toga oko svakog korijena zalije se oko pola litra pripremljenog rastvora.
Kvasac ne predstavlja klasično đubrivo, ali podstiče aktivnost korisnih mikroorganizama u zemljištu. Zahvaljujući tome korijen lakše usvaja hranljive materije, što može doprinijeti nastavku razvoja biljke tokom toplih ljetnih dana.
-
Pravilno zalijevanje je jednako važno kao i prihrana
Čak i najbolja prihrana neće dati očekivane rezultate ako se paradajz nepravilno zalijeva. Mnogi prave grešku tako što biljke zalijevaju po listovima, naročito u večernjim satima.
Vlaga koja ostane na lišću pogoduje razvoju gljivičnih oboljenja, posebno plamenjače, koja može vrlo brzo uništiti veliki dio zasada. Zbog toga se preporučuje zalijevanje rano ujutro, direktno u zemlju i što bliže korijenu.
Na taj način biljka dobija dovoljno vode, dok listovi ostaju suvi, što značajno smanjuje rizik od bolesti.
-
Malč čuva vlagu i štiti plodove
Jednostavan sloj pokošene trave ili drugog organskog materijala oko biljke može napraviti veliku razliku tokom ljetnih vrućina.
Preporučuje se da sloj malča bude debljine približno dva prsta. On usporava isparavanje vode iz zemljišta, održava stabilniju temperaturu korijena i smanjuje rast korova.
Osim toga, malč doprinosi ravnomjernijem zadržavanju vlage, pa su plodovi manje skloni pucanju nakon zalijevanja ili ljetnih pljuskova. Posebno je koristan kod paradajza koji se uzgaja u saksijama i na balkonima, gdje se zemlja mnogo brže zagrijava i isušuje.
-
Greške koje mogu pokvariti cijelu sezonu
Jedna od najčešćih grešaka jeste obilno zalijevanje nakon dugog sušnog perioda. Kada biljka odjednom primi veliku količinu vode, plodovi veoma brzo upijaju vlagu, povećavaju zapreminu i njihova kožica često popuca.
Mnogo bolje rezultate daje redovno zalijevanje manjim količinama vode, uz održavanje ujednačene vlažnosti zemljišta. Tako se biljka razvija bez naglih promjena koje negativno utiču na kvalitet plodova.
Takođe treba izbjegavati pretjeranu upotrebu đubriva. Prevelike količine hranljivih materija povećavaju sadržaj soli u zemljištu, zbog čega korijen teže usvaja vodu i druge korisne elemente.
-
Kada obustaviti prihranu
Pred sam kraj sezone nije preporučljivo nastaviti sa intenzivnom prihranom. Otprilike dvije do tri sedmice prije završne berbe najbolje je prestati sa dodavanjem đubriva.
Na taj način biljka svoju energiju usmjerava na sazrijevanje već formiranih plodova umjesto na stvaranje novih izdanaka i listova. Time se često postiže bolji kvalitet završne berbe i puniji ukus paradajza.
Važno je obratiti pažnju i na stanje zemljišta. Drveni pepeo može biti veoma koristan, ali ga treba koristiti umjereno, posebno na zemljištima koja već imaju višu pH vrijednost. Pravilna ravnoteža hranljivih materija, redovno zalijevanje, prirodna prihrana i dobra njega tokom cijele sezone najvažniji su preduslovi za zdrav paradajz bogatog ukusa i kvalitetne plodove.
