Pravosudne i policijske aktivnosti koje se posljednjih mjeseci povezuju s Memorijalnim centrom Srebrenica-Potočari otvorile su pitanje koje prevazilazi samu ustanovu. U fokusu je prije svega odnos nadležnosti različitih nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini.
Provjere finansijskog poslovanja Memorijalnog centra za 2022. godinu, koje provode entitetske institucije, nameću pitanje da li za takvo postupanje postoji odgovarajući pravni osnov i koje su institucije zaista nadležne kada je riječ o državnoj ustanovi.
Pitanje stvarne i mjesne nadležnosti
Jedan od argumenata koji se pojavljuje jeste činjenica da se Memorijalni centar nalazi na teritoriji Republike Srpske, zbog čega se govori o mjesnoj nadležnosti Okružnog javnog tužilaštva u Bijeljini.
Međutim, mjesto na kojem se institucija nalazi nije jedini kriterij koji treba uzeti u obzir.
Memorijalni centar Srebrenica-Potočari ima status javne ustanove Bosne i Hercegovine, zbog čega je potrebno jasno utvrditi koje institucije imaju pravo postupati kada je riječ o njegovom finansijskom poslovanju, dokumentaciji i korištenju državnih sredstava.
Ukoliko se provjerava rad državne institucije ili dokumentacija koja pripada institucijama Bosne i Hercegovine, potrebno je utvrditi postoji li nadležnost državnih organa, među kojima je i Tužilaštvo Bosne i Hercegovine.
Dodatno, finansijsko i materijalno poslovanje Memorijalnog centra za 2022. godinu već je bilo predmet kontrole Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine.
Ako postoje nove informacije ili sumnje u eventualne nepravilnosti, one bi trebale biti razmatrane kroz zakonom propisane procedure i od strane institucija koje imaju odgovarajuću nadležnost.
Ukoliko entitetski organi smatraju da postoji osnov za dalje postupanje, javnosti bi trebalo jasno objasniti na kojim propisima zasnivaju svoje aktivnosti, šta se tačno provjerava i dokle seže njihova nadležnost.
Posebna osjetljivost Memorijalnog centra
Cijeli slučaj dodatno je osjetljiv zbog historijskog i društvenog značaja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
Centar je mjesto sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici i ima poseban značaj za porodice žrtava, preživjele i širu javnost.
Zbog toga bi svaka policijska ili pravosudna aktivnost unutar ovog prostora morala biti provedena uz potpuno poštovanje zakona, institucionalnog statusa Centra i dostojanstva žrtava.
Posebnu težinu daje i činjenica da je riječ o prostoru neposredno povezanom s događajima iz jula 1995. godine.
Međunarodne sudske presude utvrdile su genocid u Srebrenici, kao i odgovornost brojnih pojedinaca i struktura za počinjene zločine.
Upravo zbog tog historijskog konteksta, postupanje policijskih i pravosudnih organa u Memorijalnom centru mora biti transparentno i pažljivo, kako se dodatno ne bi produbljivalo nepovjerenje među porodicama žrtava i javnosti.
Važna je reakcija državnih institucija
U cijelom slučaju očekuje se i jasno očitovanje institucija Bosne i Hercegovine.
Tužilaštvo BiH može procijeniti postoji li njegova nadležnost i, ukoliko su za to ispunjeni zakonski uslovi, preuzeti predmet ili koordinirati aktivnosti s drugim nadležnim institucijama.
Javnosti bi zbog toga trebalo biti precizno objašnjeno na osnovu kojih propisa entitetske institucije postupaju, šta je konkretan predmet njihovih provjera te jesu li o tim aktivnostima obaviještene institucije na nivou Bosne i Hercegovine.
Takvo razjašnjenje bilo bi u interesu svih uključenih strana, a posebno Memorijalnog centra, porodica žrtava i javnosti.
Slučaj Memorijalnog centra zato nije samo pitanje jedne finansijske provjere.
On otvara mnogo šire pitanje odnosa između državnih i entitetskih institucija, podjele njihovih nadležnosti i načina na koji se zakonski okvir Bosne i Hercegovine primjenjuje u praksi.
Zbog toga se od nadležnih institucija očekuju jasni odgovori, transparentno obrazloženje njihovih postupaka i puno poštovanje zakona, ali i posebnog značaja Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari.
