Kako iskoristiti jesensko lišće. U nastavku teksta vam otkrivamo. Svake jeseni dvorišta se pretvore u šuštave tepihe od lišća. Ljudi ih obično doživljavaju kao nered koji treba što prije ukloniti — grabulje u ruke, nekoliko vreća i sve završi pored kontejnera. Ipak, ono što mnogi ne vide jeste da to „smeće“ ima ogromnu vrijednost.
Svaki list koji padne s drveta u sebi nosi hranljive materije koje su godinama kružile kroz tlo i korijen. Kad lišće samo pokupimo i bacimo, odbacujemo i taj prirodni ciklus koji održava zemlju plodnom. Umjesto da ga uklanjamo, možemo ga iskoristiti da poboljšamo vrt, zaštitimo biljke i pružimo utočište mnogim korisnim stvorenjima. Jesenje lišće nije problem koji treba riješiti — to je resurs koji čeka da ga upotrijebimo pametno.
1. Kompost: pretvori lišće u hranljivu zemlju
Najprirodniji način da iskoristiš lišće jeste da ga pretvoriš u kompost. Kompostiranje je proces kojim se organski materijali razgrađuju i postaju bogato đubrivo puno hranljivih materija. Suvo lišće spada u tzv. „smeđe“ materijale jer sadrži mnogo ugljenika, dok su „zeleni“ materijali poput trave i kuhinjskog otpada puni azota.
Postupak je jednostavan:
Usitni lišće pomoću kosilice ili seckalice.
Pomiješaj ga sa zelenim materijalima u odnosu tri prema jedan.
Povremeno promiješaj i održavaj vlagu — masa ne smije biti suva, ali ni natopljena.
Poslije nekoliko mjeseci dobićeš tamnu, rastresitu smjesu koja miriše na šumsko tlo. Taj kompost možeš koristiti kao dodatak zemlji u bašti, oko stabala ili u saksijama. On poboljšava strukturu tla, pomaže biljkama da brže rastu i smanjuje potrebu za hemijskim đubrivima.
2. Malč: prirodna zaštita i čuvar vlage
Usitnjeno lišće može postati odličan malč, a za to ti ne treba ni mnogo vremena ni posebna oprema. Rasprostri sloj usitnjenog lišća po zemlji između biljaka, oko stabala ili po stazama u vrtu.
Prednosti su brojne:
Sloj lišća čuva korijen od smrzavanja tokom zime.
Zadržava vlagu u zemlji i smanjuje isušivanje.
Sprečava rast korova koji oduzima hranljive materije biljkama.
Postepeno se razgrađuje i obogaćuje zemlju humusom.
Idealna debljina sloja malča je oko pet centimetara. Ako se lišće nakupi u predebelom sloju, može zadržavati previše vlage, pa ga povremeno rastresi. Ova jednostavna praksa čini zemlju zdravijom, a vrt urednijim i otpornijim.
3. Listovača: šumsko tlo u tvom vrtu
Ako ti se kompostiranje čini kao previše posla, postoji još lakši način da iskoristiš lišće — napravi listovaču. To je materijal koji nastaje kada se lišće polako razgradi samo od sebe, bez dodavanja drugih sastojaka.
Kako se pravi listovača:
Sakupi lišće u gomilu ili mrežastu vreću.
Povremeno ga navlaži da se ne isuši.
Ostav ga da stoji od šest do dvanaest mjeseci.
Na kraju procesa dobićeš mekanu, tamnu i rastresitu masu koja podsjeća na zemlju iz šume. Listovača poboljšava strukturu tla, pomaže da zemlja duže zadrži vlagu i podstiče rast korijena. Možeš je umiješati u saksijski supstrat ili u baštensku zemlju, naročito u dijelovima gdje je tlo tvrdo i siromašno.
4. Lišće kao sklonište za korisne životinje
Nije samo zemlja ta koja ima koristi od lišća. U slojevima suvih listova pronalaze utočište brojne korisne životinje — bubamare, gliste, žabe, ježevi i mnogi insekti. Oni prezimljavaju u tim toplim, suvim slojevima i na proljeće se vraćaju u baštu da prirodno kontrolišu štetočine.
Zato nije potrebno sakupljati svako parče lišća iz dvorišta. Ostav jedan ugao gdje će priroda imati svoj prostor. Taj mali gest stvara balans u ekosistemu i čuva život koji tvoja bašta inače ne bi imala.
5. Najčešće greške: šta izbjegavati
Ljudi često, iz navike ili neznanja, prave dvije velike greške s lišćem. Prva je spaljivanje. Dim od gorućeg lišća zagađuje vazduh i sadrži čestice koje mogu izazvati respiratorne probleme. Osim toga, spaljivanjem gubiš sve hranljive materije koje bi mogle završiti u zemlji.
Druga greška je odlaganje lišća na deponiju. Tamo se miješa s drugim otpadom i stvara metan — gas koji doprinosi globalnom zagrijavanju. Umjesto da završi kao otpad, lišće može ostati u tvom dvorištu i pretvoriti se u nešto korisno.
Ako se prema jesenjem lišću odnosiš kao prema prirodnom poklonu, a ne smetnji, ono može svake godine pomoći da tvoja bašta postane zdravija, plodnija i življa. Sve što je potrebno jeste malo strpljenja i želja da iskoristiš ono što priroda već nudi — besplatno i u izobilju.
