Pojavile su vam se sijede jako rano? U nastavku teksta pročitajte šta to znači.
Prva sijeda vlas nekoga iznenadi već u mladosti, dok drugi godinama zadržavaju gotovo nepromijenjenu boju kose. Tada se često pojavljuju ista pitanja: jesu li krive godine, svakodnevne brige, nasljedne osobine ili nešto što organizmu nedostaje? Na internetu se nude jednostavna objašnjenja, ali sijedenje se ne može svesti na jedan uzrok koji vrijedi za sve.
Tvrdnja da kosa nema nikakve veze sa starenjem kada počne gubiti boju nije tačna. Starenje jeste važan dio procesa, ali nije jedini faktor koji određuje kada će se prve sijede vlasi pojaviti. Porodična sklonost, određena zdravstvena stanja i životne navike također mogu imati ulogu.
Boju kosi daje melanin, pigment koji stvaraju ćelije nazvane melanociti. One se nalaze u folikulu, strukturi iz koje vlas raste. Kada se proizvodnja pigmenta smanji ili prestane, nova vlas raste s manje boje ili bez nje.
Važnu ulogu imaju i matične ćelije iz kojih nastaju melanociti. S godinama se njihova zaliha može smanjivati, što utiče na mogućnost stvaranja pigmenta tokom narednih ciklusa rasta. Zbog toga sijedenje nije jednostavno promjena koja se dešava na površini već izrasle vlasi. Proces počinje u dijelu kože u kojem nastaje nova kosa.
Ipak, naučna slika nije potpuno jednostavna. Istraživanja opisuju više promjena koje mogu učestvovati u gubitku pigmenta, uključujući slabiju proizvodnju melanina, promjene u radu pigmentnih ćelija i njihovo postepeno propadanje. Oksidativno oštećenje također se razmatra kao važan dio procesa.
To objašnjava zašto naslovi o jednom „skrivenom uzroku“ mogu zvučati uvjerljivo, a ipak propustiti veliki dio priče. Otkrivanje određenog biološkog mehanizma ne znači da je pronađeno objašnjenje za svaku sijedu vlas, niti automatski znači da postoji jednostavan način da se proces zaustavi.
Nasljedne osobine imaju značajan uticaj na vrijeme pojave sijedih vlasi. Ako su roditelji rano osijedili, veća je vjerovatnoća da će sličnu promjenu ranije primijetiti i njihova djeca. Zbog toga dvije osobe istih godina mogu imati veoma različitu količinu sijede kose.
Rano sijedenje samo po sebi ne znači da osoba loše brine o sebi. Također, ne može se na osnovu boje kose zaključiti koliko je neko zdrav ili koliko stresan život vodi. Porodična historija je koristan dio objašnjenja, ali se kod neuobičajenih promjena uzimaju u obzir i drugi faktori.
Povezanost stresa i sijedenja posebno privlači pažnju. U istraživanju objavljenom 2020. godine naučnici su na miševima pokazali da snažna aktivacija simpatičkog nervnog sistema može dovesti do gubitka matičnih ćelija odgovornih za obnavljanje pigmentnih ćelija.
U tom procesu važnu ulogu imao je noradrenalin, supstanca povezana s odgovorom organizma na stres. Nalaz je pomogao da se objasni jedan mogući put kojim stres utiče na boju dlake. Međutim, riječ je o istraživanju na životinjama, pa njegove rezultate ne treba pretvarati u tvrdnju da je stres jedini razlog sijedenja kod ljudi.
Istraživanja na ljudima donijela su dodatne zanimljive podatke. Naučnici su analizirali promjene pigmentacije duž pojedinačnih vlasi i kod nekih zabilježili ponovno pojavljivanje boje. Određene promjene vremenski su se podudarale s promjenama psihološkog stresa.
Takav rezultat pokazuje da sijedenje u pojedinim okolnostima može biti složenije i promjenjivije nego što se ranije pretpostavljalo. Ipak, on nije dokaz da će se svakoj osobi vratiti prirodna boja čim se odmori ili smanji stres. Niti predstavlja gotov tretman kojim se pouzdano uklanjaju sijede vlasi.
Važno je razlikovati te nalaze od popularnih priča o kosi koja potpuno osijedi preko noći. Već izrasla vlas ne gubi pigment na isti način na koji folikul može prestati stvarati boju u novom dijelu vlasi. Zato dramatične priče ne treba uzimati kao doslovan opis uobičajenog sijedenja.
Istraživači s Univerziteta Columbia upravo su naglasili tu razliku kada su predstavili rezultate rada o stresu i pigmentaciji. Promjene koje se proučavaju prate se duž rastuće vlasi, što omogućava precizniji uvid u vrijeme njihovog nastanka.
Kod prijevremenog sijedenja ponekad se razmatraju i nedostaci hranjivih materija. Niže vrijednosti vitamina B12 i željeza u pojedinim istraživanjima povezane su s ranijom pojavom sijedih vlasi. Međutim, povezanost ne znači da svaka osoba koja sijedi ima manjak tih nutrijenata.
Sličan oprez potreban je i kod drugih mogućih uzroka. Određena autoimuna stanja mogu biti povezana s gubitkom pigmenta, a pušenje se također povezuje s prijevremenim sijedenjem. Zato uzimanje dodataka prehrani samo na osnovu nekoliko sijedih vlasi nije zamjena za procjenu postoji li stvarni nedostatak ili drugo stanje.
Ako se sijede vlasi pojavljuju veoma rano ili vas promjena zabrinjava, razgovor s porodičnim ljekarom ili dermatologom može pomoći. Kada postoji osnovno zdravstveno stanje, liječenje se usmjerava na njega. To je drugačije od kupovine preparata koji svima obećava povratak boje.
Trenutno ne postoji univerzalan, pouzdano djelotvoran medicinski tretman koji vraća boju svoj sijedoj kosi. Uravnotežena prehrana, dovoljno sna, nepušenje i upravljanje stresom korisne su navike, ali ne pružaju garanciju da sijedih vlasi neće biti.
Za one koji žele prikriti sijede vlasi, farbanje je kozmetička mogućnost. Pri tome treba pratiti uputstvo proizvođača i provesti preporučenu provjeru reakcije prije korištenja boje. Crvenilo, svrbež, pečenje ili oticanje nisu znak da preparat „dobro djeluje“, nego razlog da se njegova primjena prekine i potraži savjet.
Dermatolozi upozoravaju i da intenzivno posvjetljivanje može dodatno oštetiti kosu. Odabir nijanse bliže prirodnoj boji i pažljivo korištenje preparata mogu pomoći očuvanju njenog izgleda. Njega kose treba biti prilagođena i stanju vlasišta, posebno ako je ono osjetljivo.
Sijeda kosa ne zahtijeva obavezno prikrivanje. Nekome odgovara farbanje, neko bira postepen prelazak na prirodnu boju, a neko prve sijede jednostavno prihvati. Važno je da odluka ne počiva na strahu da svaka promjena boje znači bolest ili na obećanju da jedan šampon može poništiti sve uzroke sijedenja. Pravo objašnjenje zavisi od osobe, a realna očekivanja olakšavaju i izbor njege.
