Poštedjeli Milorada Dodika. O čemu je riječ doznajte u nastavku teksta. Rad državnog tijela zaduženog za sprečavanje sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine ponovo je otvorio pitanje njegove efikasnosti, odgovornosti i transparentnosti. Najnoviji izvještaj Evropske komisije o napretku BiH za 2026. godinu ukazao je na ozbiljne nedostatke u radu Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, čiji rezultati tokom prethodne godine, prema ocjeni evropskih institucija, nisu bili na zadovoljavajućem nivou.
Posebnu pažnju privukao je podatak da je ovo tijelo tokom 2025. godine utvrdilo svega pet slučajeva sukoba interesa, a izreklo samo jednu sankciju. Takvi rezultati nameću pitanje koliko je Komisija zaista uspješna u obavljanju posla zbog kojeg je osnovana, posebno imajući u vidu značaj sprečavanja zloupotrebe javnih funkcija i zaštite interesa građana.
Ocjene iz Brisela ujedno su otvorile prostor za preispitivanje ranijih odluka Komisije, ali i načina na koji se vode postupci protiv nosilaca javnih funkcija. Problemi na koje je ukazala Evropska komisija odnose se na mali broj okončanih postupaka, izostanak odgovarajućih sankcija, nedovoljnu javnost rada i dugotrajno nepopunjavanje rukovodeće pozicije.
-
Mali broj postupaka i gotovo potpuni izostanak sankcija
U izvještaju Evropske komisije navedeno je da je Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH tokom 2025. godine utvrdila pet slučajeva sukoba interesa. Ipak, samo jedan od tih slučajeva rezultirao je izricanjem sankcije.
Obrazloženje za izostanak sankcionisanja u ostalim predmetima bilo je da osobe na koje su se postupci odnosili u međuvremenu više nisu obavljale funkcije na državnom nivou. Ovakva praksa posebno je značajna jer otvara pitanje pravovremenosti postupanja nadležnog tijela, odnosno mogućnosti da se odgovornost utvrdi dok osoba još obavlja javnu funkciju.
Upravo je efikasno i blagovremeno postupanje jedan od važnih preduslova za sprečavanje sukoba interesa. Ukoliko se predmeti ne rješavaju u razumnom roku, postoji mogućnost da postupci izgube praktični značaj, naročito kada osobe na koje se odnose napuste pozicije koje su obavljale.
Evropska komisija je kroz svoje ocjene ukazala na potrebu unapređenja rada ovog tijela, posebno u pogledu transparentnosti i dosljednog provođenja zakonskih obaveza.
-
Slučaj Milorada Dodika i prijava Transparency Internationala
Jedan od predmeta koji je ranije izazvao značajnu pažnju javnosti odnosi se na prijavu protiv Milorada Dodika, koju je podnio Transparency International BiH.
U prijavi je ukazano na poslovne aktivnosti firmi povezanih s članovima Dodikove porodice, koje su, prema navodima organizacije, poslovale s državom i ostvarivale budžetske podsticaje u periodu dok je Dodik obavljao funkciju člana Predsjedništva BiH.
Transparency International je na taj način otvorio pitanje mogućeg sukoba interesa i povezanosti privatnih poslovnih aktivnosti članova porodice s javnom funkcijom koju je obavljao Dodik.
Međutim, Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kasnije je donijela odluku da ne provodi postupak. U obrazloženju je navedeno da Dodik više nije nosilac javne funkcije na državnom nivou, kao i da prethodni saziv Komisije nije pokrenuo postupak dok je njegov mandat još trajao.
Takvo obrazloženje značilo je da Komisija nije nastavila postupanje po ovoj prijavi, čime je izbjegnuto donošenje odluke o suštini navoda koji su izneseni protiv Dodika. Ovaj slučaj dodatno je skrenuo pažnju na problem vremenskog okvira u kojem nadležne institucije postupaju po prijavama koje se odnose na moguće nepravilnosti nosilaca javnih funkcija.
-
Evropska komisija ukazala na nedostatak transparentnosti
Osim malog broja utvrđenih slučajeva i ograničenog broja izrečenih sankcija, evropski izvještaj posebno problematizira i transparentnost rada Komisije.
U dokumentu je navedeno da transparentnost njenog rada nije bila sistematski osigurana te da tokom izvještajnog perioda nisu objavljivane odluke i drugi relevantni podaci.
Takva ocjena ukazuje na problem dostupnosti informacija o radu institucije koja bi trebala imati važnu kontrolnu ulogu u javnom sektoru. Građani, mediji i organizacije civilnog društva na taj način imaju ograničene mogućnosti da prate kako Komisija postupa po prijavama, koliko predmeta razmatra i na osnovu kojih kriterija donosi odluke.
Komisiju za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH čine Dejan Ružić, Ilma Mehić-Jusufbašić, Dženan Šečerbajtarević, Danijela Despotović, Slavka Alagić, Ljubomir Kuravica i Andreja Softić.
-
Komisija već dvije godine bez predsjedavajućeg
Dodatni institucionalni problem predstavlja činjenica da Komisija već dvije godine funkcioniše bez predsjedavajućeg. Na ovaj nedostatak Evropska komisija također je ukazala u izvještaju, navodeći da Vijeće ministara BiH do sada nije pokretalo pitanje imenovanja osobe koja bi obavljala ovu funkciju.
U izvještaju se navodi: „Komisija funkcioniše posljednje dvije godine bez predsjedavajućeg, a do sada Vijeće ministara nije pokretalo to pitanje.”
Problem se dodatno komplikuje činjenicom da Vijeće ministara BiH u julu 2026. godine nije usvojilo potrebne podzakonske akte. Kao obrazloženje navedeno je da Parlamentarna skupština BiH nije imenovala predsjedavajućeg Komisije.
Na taj način otvoreno je pitanje međusobne odgovornosti državnih institucija, jer nepostojanje rukovodeće osobe i neusvajanje potrebnih akata mogu dodatno otežati redovno funkcionisanje ovog tijela.
-
Jasmin Emrić zatražio podatke o naknadama članovima Komisije
Rad Komisije i finansijska izdvajanja za njene članove našli su se u fokusu i kroz poslaničko pitanje Jasmina Emrića, zastupnika u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.
Emrić je od Ministarstva finansija i trezora BiH zatražio informacije o ukupnom iznosu novčanih naknada koje su tokom relevantnog perioda isplaćene članovima Komisije za odlučivanje o sukobu interesa.
Njegov zahtjev odnosio se na naknade koje su primili Ilma Mehić-Jusufbašić, Dženan Šečerbajtarević, Dejan Ružić, Slavka Alagić i Ljubomir Kuravica.
Poslaničko pitanje protokolisano je 28. oktobra, ali do zaključenja ovog teksta odgovor Ministarstva finansija i trezora BiH nije bio dostavljen.
Zatraženi podaci trebali bi omogućiti jasniji uvid u iznose koje članovi ovog državnog tijela primaju za svoj angažman, posebno u kontekstu rezultata rada koje je evidentirala Evropska komisija. Pitanje finansijskih naknada dobija dodatnu važnost kada se uporedi s brojem utvrđenih slučajeva sukoba interesa, izrečenih sankcija i činjenicom da Komisija duži period funkcioniše bez predsjedavajućeg.
Istovremeno, izostanak odgovora na poslaničko pitanje ostavlja otvorenim pitanje dostupnosti informacija o trošenju javnog novca namijenjenog radu ovog tijela.
