Plazma keks se dugo jede na ovim prostorima i jedan je od poznatijih proizvoda na Balkanu koji je i danas omiljen među omladinom. Danas otkrivamo kako izgleda djevojčica što je nekad bila na pakovanju Plazme.
- Plazma keks je među najomiljenijim keksima na Balkanu, sa skoro šezdesetogodišnjom istorijom proizvodnje. Pojedinci određene dobi mogu se prisjetiti prijašnjeg dizajna pakiranja i djevojke čiji ga je lik krasio.
Osnovana u Požarevcu 1967. godine, Plazma je gotovo šest desetljeća postala bitan element naših života, kućanstava, formativnih godina i cjelokupnog identiteta. Ovaj omiljeni keks često predstavlja prikladnu opciju za međuobrok, revitalizira našu energiju ili nam omogućuje da uživamo u divnoj raznolikosti okusa koji ugađaju našim osjetilima.
Smještena u prepoznatljivu crvenu kutiju, Plazma simbolizira vitalnu “komponentu” našeg svakodnevnog postojanja. Sjećate li se klasičnog pakiranja s likom mlade djevojke? Aleksandra Nedošan iz Kikinde 1999. godine pobjedila je na natjecanju pod nazivom “Glazbeni tobogan” u kojem se natjecala s 2000 vršnjakinja, a potom je postala zaštitno lice Plazma keksa.
- Tada je imala samo četiri i pol godine i kasnije je shvatila da je premlada da bi u potpunosti shvatila događaje koji su se odvijali oko nje. Ona je u izjavi za Telegraf napomenula da joj je druženje i igra uveseljavala pored ostalih djevojčica.
Tek nakon što je počela snimati reklame i pozirati za kalendare, postala je svjesna svog uspjeha. Tvrtka joj je redovito osiguravala pakete slastica za razne proslave, uključujući rođendane i praznike, koje je ljubazno dijelila svojim vršnjacima. Sve do 2006. bila je priznata kao dječji predstavnik Bambija.
Izrazila je svoje razočaranje nakon što je u novinskom članku otkrila da je više ne povezuju s legendarnim brendom. Aleksandra ostaje posljednja mlada dama koja je iznijela radost iz ambalaže najprestižnijeg keksa na ovim prostorima. Važno je naglasiti da je riječ o izrazito nadarenoj i svestranoj mladoj ženi. Prošli intervju ističe njezin angažman u folkloru, njezino članstvo u pjevačkoj skupini i njezino pojavljivanje u više glazbenih spotova.
- Nadalje, nastavila je studij primaljstva na Visokoj zdravstvenoj školi. Unatoč tome, još uvijek se često naziva Bambika. Taj je nadimak prati i na Facebooku, gdje se primjećuje da se preziva Majstorović umjesto Nedošan.
Smokve, plod stabla smokve, dugo su se smatrale simbolom plodnosti i obilja, još od drevnih civilizacija. Njihov značaj nadilazi puko uključivanje u ishranu; profil okusa, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost smokava čine ih središnjim mjestom u raznim legendama i mitovima.
Ovaj će esej istražiti povijesni kontekst, prehrambene prednosti i kulturnu važnost smokava, naglašavajući njihovu vitalnu ulogu u ljudskom životu u različitim epohama. Povijest i podrijetlo smokava može se pratiti unazad do Azije, posebno u regijama Bliskog istoka i jugozapadne Azije. Ovo voće je poznato od osvita ranih civilizacija, postojalo je u drevnim kulturama poput Egipta, Grčke i Rima.
U rimskom društvu smokve su smatrane afrodizijakom, dok su u Egiptu bile cijenjene zbog svojih ljekovitih svojstava. Osim toga, smokve se spominju u Bibliji i imaju simboličko značenje u raznim religijskim i filozofskim tradicijama, utjelovljujući koncepte poput života, mudrosti i duhovnog prosvjetljenja.
- Budistički tekstovi pokazuju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Smokve su po svom nutritivnom profilu izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Očaravajuća slatkoća koja se povezuje sa smokvama proizlazi iz njihove povišene razine prirodnih šećera, a također nude značajnu količinu kalija, koji je vitalan za zdravlje kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Osim toga, smokve služe kao značajan izvor vitamina K, ključnog za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6, koji pridonosi kognitivnoj funkciji i jača imunološki sustav.
Značajna karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; Konzumacija samo pet smokava srednje veličine može doprinijeti približno 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana, što pomaže u poboljšanju probave i smanjenju razine kolesterola. Osim toga, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od kroničnih bolesti.
- U različitim povijesnim kontekstima smokve su imale značajnu kulturnu važnost. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila štovana kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve.
U Indiji je stablo smokve kroz povijest predstavljalo i plodnost i blagostanje, često posvećeno raznim božanstvima. Vjeruje se da su smokve bile jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali, što se pripisuje njihovom brzom rastu i sposobnosti da uspijevaju u sušnim uvjetima. Trenutačno smokve i dalje imaju značajan značaj u brojnim kulturama.
Neophodni su u mediteranskoj kuhinji, a zauzimaju istaknuto mjesto u nizu jela, od salata do deserta. Osim toga, suhe smokve uživaju široku popularnost jer zadržavaju svoja nutritivna svojstva u ovom konzerviranom stanju. U raznim regijama smokve su sastavni dio tradicionalnih recepata i često se smatraju “superhranom” zbog brojnih zdravstvenih prednosti.
