Ljudi kada ostare na žalost postanu smetnja u mnogim slučajevima i svojim najbližima koji izbjegavaju da ih posjećuju i vode brigu o njima ali su radi da dijele imovinu koja ostane nakon njihove smrti.
Obitelj je ostala zatečena njezinim postupkom, a nakon toga situacija se počela pogoršavati. Obitelj psihički nestabilne bake u Austriji ostala je zatečena otkrićem da njezino višemilijunsko imanje nije ostalo njima, nego vodoinstalateru, prenose austrijski mediji. Slijed događaja započeo je kada je žena primljena u bolnicu na hitnu medicinsku pomoć. Umjesto da navede članove svoje obitelji kao kontakte, za tu je ulogu odredila vodoinstalatera. Obitelj je bila zatečena njezinim postupkom, što je kasnije dovelo do niza događaja koji su se počeli nizati.
- Prema izvješćima novina “Kronen”, bakin suprug je umro 2018., ostavivši je bez djece i samu. Primjećuje se da je bogata umirovljenica prestala komunicirati sa svojom rodbinom, uključujući svoju sestru i sestrinu djecu. Navodno je nakon godinu dana baka naišla na vodoinstalatera kojeg je doživljavala kao dobrodušnu osobu, iako ju je često dovodio u nevolje. Na kraju je baka svoje bogatstvo ostavila obrtniku. Odvjetnici smatraju da obitelj nema mogućnosti povrata sredstava koja su ostala nakon bakine smrti. “Ukoliko nije riječ o zločinu koji uključuje prijevaru, prisilu ili prijevaru, rođaci nemaju načina zaštite.
Dokazivanje takvih tvrdnji bilo bi izuzetno teško, pogotovo sada kada je žena umrla”, kaže odvjetnik Lorenz Kirschner, stručnjak za ostavinska pitanja. Baka je, prema medijskim napisima, cjelokupnu imovinu od oko 3000 četvornih metara oporukom ostavila vodoinstalateru. Nekretnine procijenjene na minimalno 3 milijuna eura. Član obitelji pokojne bake tvrdi da samo nekretnine nisu prepisane na vodoinstalatera. “Nisam razmišljao o jednostavnosti s kojom se može doći do nasljedstva, a da nije član obitelji. Riječ je o bogatstvu koje iznosi tri milijuna eura ili više”, rekao je rođak.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, još od vremena starih civilizacija smatraju se simbolom plodnosti i obilja. Njihov dubok okus, zdravstvene prednosti i kulturološka važnost čine ih ne samo bitnim dijelom prehrane, već i središnjom točkom u brojnim legendama i mitovima. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturni značaj smokava, ističući njihovu važnost u ljudskom postojanju kroz povijest. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokvu smatrali afrodizijakom, dok su je Egipćani koristili u medicinske svrhe. Smokve se spominju u Bibliji i simbol su života, mudrosti i duhovnog prosvjetljenja u raznim religijskim i filozofskim tradicijama. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod smokve. Nutritivni sastav smokve Smokve su izuzetno hranjivo voće, bogato vlaknima, vitaminima i mineralima.
Prekrasan okus smokve može se zahvaliti visokim razinama prirodnih šećera, a dodatno osigurava značajnu količinu kalija koji je ključan za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve su važan izvor vitamina K, neophodnog za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6, koji pomaže u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Istaknuta značajka smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može osigurati oko 20% preporučenog dnevnog unosa vlakana, koja poboljšavaju probavu i snižavaju razinu kolesterola.
Štoviše, smokve imaju visoku koncentraciju antioksidansa koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Kroz brojne povijesne kontekste, kulturološka važnost smokve bila je značajna. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila cijenjena kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su stabla često bila posvećena raznim božanstvima. Vjeruje se da su smokve bile jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali, što se pripisuje njihovom brzom rastu i otpornosti na sušu.
