Vrućine mogu biti opasne za srce. U nastavku teksta doznajte kako da se zaštitite. Visoke temperature mogu predstavljati ozbiljan zdravstveni izazov, posebno tokom dugotrajnih toplotnih talasa. Organizam tada ulaže dodatni napor kako bi održao normalnu tjelesnu temperaturu, dok pojačano znojenje dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita. Zbog toga su od dehidracije i pregrijavanja posebno ugroženi starije osobe, mala djeca, hronični bolesnici i osobe sa srčanim tegobama.
Kardiologinja prof. dr. Zumreta Kušljugić, prenoseći preporuke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ističe da je tokom najtoplijeg dijela dana najvažnije smanjiti izlaganje visokim temperaturama i fizičkom naporu. Kada god je moguće, preporučuje se dva do tri sata provesti u rashlađenom prostoru, naročito u periodu kada su temperature najviše.
Tokom dana prozore treba držati zatvorenim ako je vani toplije nego u prostoriji, a roletne ili zavjese spustiti kako bi se spriječilo dodatno zagrijavanje. Prostorije je poželjno rashladiti prije spavanja, dok klima-uređaj ne treba podešavati na prenisku temperaturu. Kao praktična preporuka navodi se temperatura od oko 27 stepeni Celzijusa.
-
Rashlađivanje prostora i odgovarajuća odjeća
Za vrijeme velikih vrućina odjeća treba biti lagana, široka i prozračna. Prednost treba dati svijetlim materijalima koji omogućavaju koži da diše i ne zadržavaju dodatnu toplotu. Odraslim osobama preporučuju se šešir ili kačket, sunčane naočale i lagana obuća.
Kod starijih osoba potrebno je obratiti dodatnu pažnju na to da odjeća ne bude teška i tijesna. Osobe koje se slabije kreću mogu imati veći rizik od pregrijavanja jer kod njih osjećaj žeđi može biti smanjen. Zbog toga nije dovoljno čekati da osoba sama zatraži vodu, već je potrebno redovno nuditi tečnost i pomoći joj da se rashladi.
Posebnu pažnju zahtijevaju bebe i mala djeca. Njihova odjeća treba pokrivati kožu, a preporučuje se šeširić sa širokim obodom, prozračna obuća i odgovarajuća zaštita od sunca na izloženim dijelovima kože. Kolica se nikada ne bi trebala prekrivati dekicom ili pelenom kako bi se dijete zaštitilo od sunca, jer se unutrašnjost kolica može veoma brzo i opasno zagrijati.
-
Koliko tečnosti unositi tokom vrućina
Hidratacija je jedna od najvažnijih mjera zaštite organizma tokom ekstremno visokih temperatura. Za zdravu odraslu osobu WHO kao praktičnu orijentaciju navodi čašu vode svakog sata, odnosno najmanje dvije do tri litre tečnosti dnevno, uz prilagođavanje individualnim potrebama i okolnostima.
Bebama i maloj djeci tečnost treba nuditi češće nego inače, bez čekanja da sami pokažu žeđ. Kod dojenčadi način nadoknade tečnosti treba prilagoditi uzrastu i načinu ishrane.
Odraslima se preporučuju obična i mineralna voda te nezaslađeni čajevi. Kod osoba koje se obilno znoje može biti korisna oralna rehidrataciona otopina. Alkohol, veoma zaslađena pića, velike količine energetskih napitaka i pretjeran unos kofeina trebalo bi izbjegavati ili ograničiti.
Starije osobe posebno ne bi trebale čekati pojavu žeđi kako bi počele unositi tečnost. Ipak, osobe koje koriste lijekove za izbacivanje tečnosti, odnosno diuretike, kao i pacijenti sa srčanom, bubrežnom ili drugom hroničnom bolešću, ne bi trebali samostalno povećavati unos tečnosti. Količina treba biti usklađena sa preporukama ljekara.
-
Lagani obroci mogu olakšati podnošenje vrućine
Tokom izrazito toplih dana preporučuju se manji i češći obroci. Teška, masna i obilna hrana može dodatno opteretiti organizam, zbog čega je bolje birati laganije namirnice i izbjegavati velike količine pržene i veoma slane hrane.
Važno je obratiti pažnju i na simptome koji mogu ukazivati na ozbiljnije posljedice izlaganja visokim temperaturama. Jaka slabost, glavobolja, vrtoglavica, mučnina ili povraćanje, zbunjenost, neuobičajeno ponašanje, izrazita pospanost, nesvjestica, veoma vruća koža i grčevi koji ne prolaze nisu simptomi koje treba zanemariti.
U takvim situacijama ne treba ih automatski pripisivati običnom umoru od vrućine, posebno ako se stanje pogoršava ili se pojave ozbiljni simptomi.
-
Srčani bolesnici moraju posebno paziti na hidrataciju
Kod osoba sa srčanim oboljenjima zaštita tokom toplotnih talasa zahtijeva dodatni oprez. Posebno su osjetljivi pacijenti sa srčanom slabošću, povišenim krvnim pritiskom, poremećajima srčanog ritma i osobe koje su ranije doživjele infarkt.
Prof. dr. Zumreta Kušljugić objašnjava da ekstremna vrućina povećava rad srca, širi krvne sudove i dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita. Posljedica može biti pad krvnog pritiska, ubrzan ili nepravilan rad srca, vrtoglavica i nesvjestica, kao i pogoršanje postojećih srčanih tegoba.
Kod srčanih bolesnika ne postoji univerzalno pravilo da svi tokom vrućina trebaju piti što više vode. Ako pacijent nema propisano ograničenje unosa tečnosti, potrebno je redovno piti i spriječiti dehidraciju. Međutim, osobe sa srčanom slabošću kojima je ljekar odredio ograničenje tečnosti ne smiju zbog visokih temperatura samostalno povećavati unos na dvije ili tri litre dnevno.
U ukupnu količinu unesene tečnosti računaju se i supa, jogurt, sladoled, voće sa velikim udjelom vode i druga tečna hrana. Zbog toga je kod pacijenata sa propisanim ograničenjem potrebno voditi računa o ukupnom dnevnom unosu, a ne samo o količini vode koju popiju.
-
Oprez kod terapije koja utiče na izlučivanje tečnosti
Poseban oprez potreban je kod osoba koje koriste diuretike, poput furosemida (Lasix), torasemida ili drugih lijekova koji povećavaju izlučivanje tečnosti. Kombinacija visokih temperatura, pojačanog znojenja i terapije može povećati rizik od dehidracije i poremećaja elektrolita.
Dozu diuretika ili drugih lijekova ne treba mijenjati bez savjeta ljekara. Isto važi i za ostalu srčanu terapiju, uključujući beta-blokatore, ACE inhibitore, ARB/ARNI lijekove, blokatore kalcijskih kanala i druge propisane lijekove. Iako pojedini lijekovi mogu uticati na osjetljivost organizma na toplotu ili krvni pritisak, njihovo samoinicijativno prekidanje može biti opasno.
Ukoliko se kod pacijenta koji nema ograničenje unosa tečnosti pojave znaci dehidracije ili pad krvnog pritiska, potrebno je postupati prema individualnom planu koji je dogovoren sa ljekarom. Kod osoba sa srčanom slabošću količina tečnosti mora ostati u okviru preporučenog plana.
-
Jutarnje mjerenje može pomoći u praćenju stanja
Pacijentima sa srčanom slabošću preporučuje se redovno praćenje zdravstvenog stanja. Korisno je svako jutro izmjeriti tjelesnu težinu, krvni pritisak i puls te obratiti pažnju na eventualnu pojavu otoka nogu i promjene u disanju.
Posebno treba pratiti da li se javlja gušenje tokom hodanja ili pri ležanju. Nagla promjena tjelesne težine, povećanje otoka ili pogoršanje disanja mogu ukazivati na zadržavanje tečnosti i potrebno ih je prijaviti ljekaru.
Kod srčane slabosti treba voditi računa i o unosu soli, jer prekomjerna količina soli može doprinijeti zadržavanju tečnosti. Ishrana bi trebala biti lagana, sa manjim i češćim obrocima.
-
Kada simptome ne treba pripisivati samo vrućini
Poseban oprez potreban je ako se pojave novi ili izraženiji simptomi. Bol ili pritisak u grudima, otežano disanje, izrazito ubrzan ili nepravilan rad srca, nesvjestica, jaka slabost ili konfuzija zahtijevaju ozbiljan pristup.
Kod pacijenata sa srčanom slabošću treba reagovati i na naglo povećanje otoka nogu, nagli porast tjelesne težine praćen oticanjem ili gušenjem te druge nagle promjene zdravstvenog stanja. Takve tegobe ne treba automatski pripisivati visokim temperaturama, jer mogu ukazivati na pogoršanje srčane slabosti ili drugi zdravstveni problem.
U slučaju bola u grudima, ozbiljnog otežanog disanja, nesvjestice ili izraženog poremećaja srčanog ritma potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć.
-
Kako srčani bolesnici trebaju organizovati dan
Tokom toplotnog talasa preporučuje se izbjegavanje direktnog sunca i fizički zahtjevnih aktivnosti u najtoplijem dijelu dana. Aktivnosti koje se moraju obaviti na otvorenom bolje je planirati u jutarnjim ili kasnijim večernjim satima, kada su temperature niže.
Srčani bolesnici trebaju redovno uzimati propisanu terapiju, pratiti krvni pritisak i puls te održavati adekvatnu hidrataciju ukoliko nemaju ograničenje unosa tečnosti. Rashlađen prostor, lagana odjeća, odmor i izbjegavanje nepotrebnog fizičkog napora mogu dodatno smanjiti opterećenje organizma.
Prema riječima prof. dr. Zumrete Kušljugić, dugotrajna dehidracija kod srčanih bolesnika može predstavljati dodatni rizik i za funkciju bubrega, posebno kod osoba koje već imaju hronične bubrežne probleme. Toplotna iscrpljenost i ozbiljne posljedice izlaganja visokim temperaturama mogu se kod osoba sa hroničnim bolestima razviti brže, zbog čega je tokom toplotnih talasa potrebno pažljivije pratiti zdravstveno stanje i reagovati na svako značajnije pogoršanje simptoma.
