Prihrana od koprive može pomoći bašti. U nastavku teksta doznajte kako je koristiti. Pripravci od biljaka odavno imaju svoje mjesto u baštovanstvu, a među njima se posebno izdvaja kopriva. Mnogi vrtlari je koriste kao prirodnu prihranu za povrće i cvijeće, vjerujući da može značajno poboljšati rast i razvoj biljaka. Ipak, oko njene primjene postoje brojne zablude. Kopriva nije čudesno sredstvo koje će za nekoliko dana udvostručiti prinos ili spasiti zapuštenu baštu. Njena uloga je mnogo skromnija, ali uz pravilnu upotrebu može predstavljati koristan dodatak redovnoj njezi biljaka. Ključ uspjeha nije u količini, već u načinu i vremenu primjene.
-
Kako se priprema tečna prihrana od koprive
Za pripremu ovog prirodnog pripravka najčešće se koristi svježa kopriva ubrana prije nego što razvije sjeme. Poželjno je koristiti mlade biljke jer sadrže više korisnih sastojaka. Kopriva se usitni i stavi u plastičnu kantu ili drugu nemetalnu posudu. Metal se ne preporučuje zbog mogućih reakcija tokom fermentacije.
Uobičajeni omjer je približno jedan kilogram svježe koprive na deset litara vode. Posuda se ne puni do samog vrha jer će se tokom procesa stvarati pjena. Nakon dodavanja vode, smjesa se ostavlja na otvorenom prostoru nekoliko dana, a ponekad i do dvije sedmice, zavisno od spoljne temperature. Toplije vrijeme ubrzava fermentaciju, dok niže temperature mogu produžiti proces.
Tokom stajanja potrebno je svakodnevno promiješati sadržaj kako bi se fermentacija odvijala ravnomjerno. Miris koji nastaje nije naročito prijatan, zbog čega je najbolje kantu držati dalje od terase, ulaza u kuću ili mjesta gdje se često boravi. Kada se pjenjenje smanji, a tečnost poprimi tamniju boju, pripravak se procijedi i spreman je za upotrebu.
-
Pravilno razblaživanje je najvažnije
Jedna od najčešćih grešaka jeste korištenje nerazblaženog pripravka. Mnogi vjeruju da će jača koncentracija dati bolje rezultate, ali se u praksi često događa suprotno. Previše hranjivih materija može izazvati stres kod biljaka i poremetiti njihov normalan razvoj.
Za zalivanje oko korijena najčešće se koristi razblaženje u odnosu jedan prema deset. To znači da se jedan dio fermentisane koprive pomiješa sa deset dijelova vode. Takva koncentracija smatra se dovoljno blagom da biljci pruži podršku bez opasnosti od preopterećenja.
Kada se pripravak koristi za prskanje listova, potrebno ga je dodatno razblažiti. Prskanje treba obavljati isključivo rano ujutro ili predveče, kada sunce nije jako. Na taj način se smanjuje mogućnost oštećenja osjetljivih biljnih tkiva. Kod povrća koje je pred berbu ipak se preporučuje izbjegavanje tretiranja listova i plodova, te primjena isključivo u zoni korijena.
-
U kojim fazama razvoja biljke najviše koriste koprivu
Biljke nemaju iste potrebe tokom cijele vegetacijske sezone. Upravo zato nije dovoljno samo redovno dodavati prihranu bez obzira na razvojnu fazu. Kopriva je najkorisnija u periodu intenzivnog vegetativnog rasta, kada biljke razvijaju stabljiku i lisnu masu.
Paradajz, paprika, tikvice i krastavci mogu imati koristi od umjerene prihrane u početnim fazama razvoja. Međutim, kada počnu obilnije cvjetati i stvarati plodove, potrebno je biti mnogo oprezniji. Pretjeran unos azota može podstaći razvoj velikog broja listova na račun cvjetova i plodova.
Zbog toga se preporučuje da se pripravak od koprive koristi povremeno, otprilike jednom u dvije ili tri sedmice. Posmatranje biljaka često daje najbolji odgovor. Ako listovi postanu izrazito tamnozeleni, veoma veliki i mekani, dok se broj cvjetova smanjuje, to može biti znak da treba napraviti pauzu sa prihranom.
-
Način primjene utiče na rezultate
Prije nego što se primijeni bilo kakva tečna prihrana, potrebno je obratiti pažnju na stanje zemljišta. Potpuno suho tlo nije pogodno za dodavanje hranjivih rastvora jer može doći do dodatnog opterećenja korijenovog sistema.
Najbolje je biljke prethodno zaliti običnom vodom ili prihranu obaviti nakon redovnog navodnjavanja. Vlažno zemljište omogućava ravnomjerniju raspodjelu hranjivih materija i smanjuje rizik od stresa.
Pripravak se ne sipa direktno uz stabljiku. Umjesto toga, raspoređuje se po području gdje se nalazi veći dio korijena, nekoliko centimetara udaljeno od samog stabla biljke. Na taj način hranjive materije postaju dostupnije, a mogućnost oštećenja se svodi na minimum.
-
Kopriva kao dio cjelokupne njege bašte
Iako može biti koristan saveznik u uzgoju biljaka, kopriva ne može nadoknaditi druge propuste u njezi. Loše i iscrpljeno zemljište, neredovno zalivanje, pregust sklop biljaka ili zanemarivanje prvih znakova bolesti ne mogu se riješiti samo jednom vrstom prihrane.
Dobri rezultati u bašti najčešće su kombinacija više faktora. Kvalitetna zemlja bogata organskom materijom, malčiranje koje zadržava vlagu, pravilan razmak između biljaka i redovno uklanjanje oštećenih dijelova imaju jednako važnu ulogu. Prirodni pripravci, uključujući i koprivu, najbolje rezultate daju upravo kada se koriste kao dopuna takvom načinu uzgoja.
Zbog svoje pristupačnosti i jednostavne pripreme, kopriva i dalje ostaje jedan od najčešće korištenih domaćih pripravaka među baštovanima. Kada se koristi umjereno i uz poštovanje osnovnih pravila, može pružiti blag podsticaj rastu biljaka bez velikih dodatnih troškova.
