Popularni lijekovi koje mnogi piju postaju smrtonosni na vrućini. U nastavku teksta doznajte koji su simptomi. Ljetne temperature iz godine u godinu postaju sve više, a toplotni valovi sve češći i intenzivniji. Dok većina ljudi tokom vrućih dana razmišlja o zaštiti od sunca, unosu dovoljno tečnosti i boravku u hladu, malo ko razmatra koliko određeni lijekovi mogu povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema. Mnogi lijekovi koji se svakodnevno koriste mogu poremetiti prirodne mehanizme hlađenja organizma i tako povećati mogućnost nastanka toplotne iscrpljenosti ili čak toplotnog udara.
Posebno zabrinjava činjenica da osobe često nisu svjesne da terapija koju redovno uzimaju može postati opasna tokom velikih vrućina. Problem ne pogađa samo starije ljude ili hronične bolesnike. I mlađe i potpuno funkcionalne osobe mogu se naći u ozbiljnom zdravstvenom riziku ukoliko kombinuju visoke temperature, fizički napor i lijekove koji utiču na regulaciju tjelesne temperature.
-
Kako tijelo reguliše temperaturu
Ljudski organizam ima složen sistem kojim održava stabilnu tjelesnu temperaturu. Kada je napolju veoma toplo, tijelo se rashlađuje znojenjem i širenjem krvnih sudova kako bi toplota mogla izlaziti preko kože. Međutim, određeni lijekovi mogu usporiti ili potpuno poremetiti te procese.
Neki lijekovi smanjuju znojenje, drugi utiču na osjećaj žeđi, dok pojedini usporavaju cirkulaciju ili povećavaju unutrašnje stvaranje toplote. Kada se više takvih faktora spoji tokom ekstremnih temperatura, organizam može izgubiti sposobnost da se efikasno rashladi.
-
Lijekovi za pritisak i srce povećavaju rizik
Jedna od najrizičnijih grupa lijekova tokom ljeta jesu terapije za kardiovaskularne bolesti. Diuretici, koji se često koriste za liječenje visokog krvnog pritiska, podstiču izbacivanje tečnosti iz organizma. Tokom velikih vrućina to može dovesti do brze dehidracije, pada krvnog pritiska i smanjene sposobnosti tijela da se rashladi znojenjem.
Beta-blokatori dodatno komplikuju situaciju jer usporavaju rad srca i smanjuju protok krvi prema koži. Na taj način organizam sporije oslobađa višak toplote, pa se temperatura tijela može opasno povećati.
ACE inhibitori i blokatori angiotenzinskih receptora, poznati kao ARB lijekovi, mogu smanjiti osjećaj žeđi. Osoba tada ne osjeća potrebu za unosom vode iako organizam već pokazuje znakove dehidracije. Upravo zbog toga mnogi ljudi ne primijete problem sve dok se ne pojave ozbiljni simptomi.
-
Psihijatrijske terapije i poremećaj termoregulacije
Psihotropni lijekovi također predstavljaju značajan rizik tokom toplotnih valova. Antidepresivi, posebno SSRI lijekovi i triciklični antidepresivi, utiču na centar za regulaciju temperature u mozgu. Kod nekih osoba izazivaju pojačano znojenje i gubitak tečnosti, dok kod drugih mogu smanjiti znojenje i spriječiti prirodno hlađenje organizma.
Antipsihotici dodatno povećavaju opasnost jer remete rad hipotalamusa, dijela mozga odgovornog za regulaciju tjelesne temperature. Osim toga, mnogi od tih lijekova imaju sedativni efekat, pa osoba sporije reaguje na prve znakove pregrijavanja. Umor, pospanost i smanjena koncentracija mogu prikriti ozbiljnost situacije i odgoditi traženje pomoći.
Kod osoba koje koriste terapiju za anksioznost ili nesanicu situacija također može biti rizična. Sedativi i lijekovi za smirenje smanjuju budnost i usporavaju reakcije organizma, zbog čega osoba može kasno primijetiti simptome dehidracije ili pregrijavanja.
-
Rizik dolazi i od lijekova bez recepta
Veliki broj ljudi smatra da su lijekovi bez recepta potpuno sigurni tokom ljeta, ali to nije uvijek slučaj. Antihistaminici koji se koriste protiv alergija mogu smanjiti znojenje i otežati prirodno hlađenje organizma. Tokom velikih vrućina to može značajno povećati rizik od pregrijavanja.
Stimulansi za ADHD, poput lijekova koji sadrže metilfenidat, ubrzavaju metabolizam i povećavaju rad srca. To dovodi do dodatnog stvaranja toplote u organizmu, posebno tokom fizičke aktivnosti ili boravka na suncu.
Lijekovi za štitnjaču također mogu povećati osjetljivost na visoke temperature, naročito u periodu prilagođavanja terapije ili promjene doze. Kod nekih osoba dolazi do pojačanog znojenja, ubrzanog rada srca i osjećaja slabosti već pri kraćem boravku na vrućini.
-
Šta je zapravo toplotni udar
Toplotni udar predstavlja jedno od najopasnijih stanja povezanih s visokim temperaturama. Nastaje kada tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, a organizam više nije sposoban da se rashladi.
Za razliku od toplotne iscrpljenosti, koja uglavnom prolazi uz odmor i unos tečnosti, toplotni udar može izazvati trajna oštećenja mozga, srca, bubrega i drugih organa. U najtežim slučajevima može završiti smrtnim ishodom.
Problem je što se simptomi često razvijaju postepeno, pa ih ljudi zanemare ili pogrešno povežu s običnim umorom.
-
Simptomi koje ne treba ignorisati
Jedan od prvih znakova jeste izrazito visoka tjelesna temperatura. Osoba može imati osjećaj jake toplote, slabosti i iscrpljenosti, dok koža postaje crvena i vrela na dodir.
Promjene na koži posebno su važan signal upozorenja. Kod mnogih ljudi koža postaje suha jer organizam više ne može proizvoditi dovoljno znoja. Međutim, kod osoba koje su fizički aktivne može ostati i vlažna.
Najopasniji simptomi su neurološke promjene. Javljaju se jaka glavobolja, vrtoglavica, zbunjenost, nemir i otežan govor. U težim slučajevima osoba može izgubiti svijest ili dobiti napade. Upravo ti simptomi ukazuju da se ne radi samo o iscrpljenosti nego o hitnom medicinskom stanju.
Uz to se često pojavljuju ubrzan puls i plitko disanje jer srce pokušava rashladiti organizam povećanim radom. Mučnina, povraćanje i osjećaj dezorijentacije dodatni su znakovi da tijelo više ne može podnijeti visoku temperaturu.
-
Kako smanjiti opasnost tokom ljetnih vrućina
Osobe koje koriste redovnu terapiju trebale bi tokom ljeta obratiti posebnu pažnju na unos tečnosti i izbjegavanje dugotrajnog boravka na suncu. Ljekari savjetuju da se fizičke aktivnosti planiraju rano ujutro ili kasno navečer kada temperature nisu ekstremno visoke.
Važno je redovno pratiti stanje organizma i reagovati na prve simptome poput vrtoglavice, slabosti, pretjeranog umora ili ubrzanog rada srca. Nikada ne treba samostalno prekidati terapiju, ali je preporučljivo razgovarati s ljekarom o mogućim rizicima tokom perioda velikih vrućina.
U slučaju sumnje na toplotni udar potrebno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, osobu premjestiti u hlad, rashladiti tijelo i dati joj vodu ukoliko je pri svijesti.
