Kako da prepoznate da vas je ujeo zaraženi komarac. U nastavku teksta doznajte više. Ljetni period sa sobom donosi visoke temperature, boravak na otvorenom i povećanu aktivnost komaraca, ali upravo tada raste i rizik od bolesti koje ovi insekti mogu prenijeti. Posebnu pažnju ove godine privlači groznica Zapadnog Nila, nakon što je u Srbiji zabilježen porast broja oboljelih i neuobičajeno veliki udio težih oblika infekcije.
Prema dostupnim podacima, od početka juna do 23. augusta registrovano je ukupno 11 slučajeva groznice Zapadnog Nila. Posebno zabrinjava činjenica da je kod čak 10 oboljelih razvijen neuroinvazivni oblik bolesti, što znači da je infekcija zahvatila centralni nervni sistem. Zbog toga zdravstveni stručnjaci pozivaju građane na dodatni oprez, naročito tokom perioda pojačane aktivnosti komaraca.
-
Virus koji se najčešće prenosi ubodom komarca
Groznica Zapadnog Nila virusna je infekcija koju najčešće prenose zaraženi komarci. Virus kruži između komaraca i ptica, dok se ljudi i druge životinje mogu zaraziti nakon uboda insekta koji nosi virus.
Ipak, sam boravak na otvorenom ili ubod komarca ne znači automatski da će doći do infekcije. Većina komaraca nije zaražena, a čak i kod osoba koje dođu u kontakt s virusom bolest često prođe bez ikakvih simptoma.
Rizik je veći tokom toplijih mjeseci, kada se komarci intenzivnije razmnožavaju i kada ljudi više vremena provode u prirodi, parkovima, dvorištima, pored rijeka i drugih područja pogodnih za njihovo razmnožavanje.
-
Većina zaraženih nema nikakve simptome
Jedna od karakteristika groznice Zapadnog Nila jeste činjenica da infekcija kod velikog broja ljudi prolazi neprimijećeno. Prema navodima epidemiologa dr. Zorana Radovanovića, oko 80 posto zaraženih ne razvije nikakve tegobe.
Kod približno 20 posto oboljelih mogu se pojaviti blaži simptomi koji podsjećaju na gripu. Oni se najčešće povlače bez ozbiljnijih posljedica, ali je važno pratiti zdravstveno stanje, posebno ako se simptomi pogoršavaju.
Među mogućim znacima infekcije su povišena tjelesna temperatura, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima, mučnina, povraćanje i izražena slabost. Kod pojedinih osoba mogu se javiti i osip ili uvećani limfni čvorovi.
Simptomi se ne moraju pojaviti odmah nakon uboda. Period inkubacije najčešće traje od tri do 14 dana, zbog čega osoba ponekad može povezati tegobe s nekim drugim uzrokom.
-
Kada infekcija postaje ozbiljna
Najveći razlog za zabrinutost predstavlja neuroinvazivni oblik bolesti. On se javlja kod malog procenta zaraženih, ali može imati ozbiljan tok i zahtijevati bolničko liječenje.
Kada virus zahvati centralni nervni sistem, mogu se pojaviti simptomi koji se razlikuju od uobičajene temperature, glavobolje ili malaksalosti. Posebno su upozoravajući jaka glavobolja, visoka temperatura, ukočenost vrata, zbunjenost, poremećaj svijesti, izrazita pospanost i problemi sa ravnotežom ili koordinacijom.
Također se mogu javiti drhtanje, jaka mišićna slabost i epileptični napadi. U takvim situacijama ne treba čekati da simptomi prođu sami od sebe, već je potrebno što prije potražiti ljekarsku pomoć.
-
Moguće komplikacije zahvataju nervni sistem
U najtežim slučajevima groznica Zapadnog Nila može dovesti do encefalitisa, odnosno upale mozga, kao i meningitisa, odnosno upale moždanih ovojnica. Kod pojedinih pacijenata mogu nastupiti paraliza, poremećaji svijesti, pa čak i koma.
Oporavak nakon teškog oblika bolesti može biti dugotrajan. Iako se dio pacijenata u potpunosti oporavi, kod nekih mogu ostati dugotrajne ili trajne neurološke posljedice. Zbog toga se simptomi koji ukazuju na zahvaćenost nervnog sistema ne smiju zanemarivati.
Posebno je važno reagovati kod osoba koje iznenada razviju visoku temperaturu u kombinaciji s jakom glavoboljom, ukočenošću vrata, dezorijentacijom ili promjenama svijesti. Pravovremena procjena zdravstvenog stanja može biti od velike važnosti.
-
Ko treba biti posebno oprezan tokom ljeta
Iako se teži oblik bolesti može razviti kod različitih osoba, povećan oprez preporučuje se posebno tokom perioda kada je broj komaraca veći. Ljudi koji često borave na otvorenom izloženi su većem broju uboda, naročito u večernjim i noćnim satima, kada su pojedine vrste komaraca aktivnije.
Dodatni oprez potreban je prilikom boravka u blizini stajaće vode, kanala, močvarnih područja, neuređenih dvorišta i drugih mjesta gdje se komarci mogu razmnožavati. Rizik se može smanjiti jednostavnim preventivnim mjerama koje ne zahtijevaju velike promjene svakodnevnih navika.
-
Zaštita od uboda ostaje najvažnija mjera
Građanima se preporučuje korištenje repelenata koji odbijaju komarce, posebno prilikom dužeg boravka na otvorenom. Korisno je nositi odjeću koja pokriva veći dio tijela, poput dugih rukava i dugih pantalona, naročito u periodima kada je aktivnost komaraca izraženija.
Zaštita prozora i vrata mrežama protiv komaraca također može smanjiti mogućnost ulaska insekata u prostorije. U domaćinstvima je važno ukloniti ili redovno prazniti posude u kojima se zadržava voda, jer i male količine stajaće vode mogu predstavljati pogodno mjesto za razvoj komaraca.
Preventivne mjere posebno su važne tokom toplih dana, kada se broj komaraca može brzo povećati.
-
Ubod ne znači automatski i zarazu
Važno je naglasiti da osoba nakon uboda komarca ne treba odmah pretpostaviti da je zaražena virusom Zapadnog Nila. Veliki broj komaraca nije nosilac virusa, a čak i među zaraženima većina nema simptome ili razvije samo blage tegobe.
Ipak, pojavu neuobičajenih simptoma nakon mogućeg izlaganja komarcima treba pratiti. Temperatura, glavobolja, bolovi u tijelu i malaksalost mogu imati brojne uzroke, ali ako se zdravstveno stanje pogoršava ili se pojave neurološki simptomi, neophodno je obratiti se ljekaru.
Ovogodišnji podaci iz Srbije, prema kojima je od 11 registrovanih slučajeva čak 10 imalo neuroinvazivni oblik bolesti, dodatno podsjećaju na važnost opreza tokom sezone komaraca. Stručnjaci zato savjetuju da se zaštita od uboda shvati ozbiljno, posebno tokom boravka na otvorenom i u područjima gdje je prisustvo komaraca izraženije.
