Ne bacaj lišće jer čini čuda za biljke! U nastavku teksta pročitajte kako da ga iskoristite. Jesen donosi šarene krošnje i miris svježeg zraka, ali i dvorišta prepuna lišća. Većina ljudi ga sakuplja i baca, smatrajući da je samo otpad koji stvara nered. Međutim, opalo lišće nije smeće – to je prirodno bogatstvo koje, ako ga pravilno iskoristiš, može učiniti čuda za tvoje biljke, travnjak i baštu. Umjesto da kupuješ skupa gnojiva ili preparate za zemlju, sve to možeš zamijeniti onim što već imaš ispred kuće.
-
Lišće kao prirodno gnojivo
Kada lišće odstoji i počne se razgrađivati, ono se pretvara u humus – tamnu, rahlu i bogatu masu koja poboljšava strukturu zemlje. U tom procesu oslobađaju se hranljive materije poput dušika, fosfora, kalija, kalcija i magnezija. Sve to su elementi koje biljke trebaju za zdrav rast i otpornost.
Najjednostavniji način je da lišće usitniš kosilicom ili makazama i zatim ga rasporediš po gredicama ili oko stabala. Usitnjeno lišće brže se razgrađuje i zemlja ga lakše upija. Ako ga pomiješaš sa zemljom ili kompostom, dobit ćeš prirodno gnojivo koje može zamijeniti kupovne vreće đubriva.
-
Malčiranje – zaštita od zime i korova
Osim što hrani tlo, lišće je odličan malč. Malčiranje znači da sloj lišća rasporediš po zemlji oko biljaka. Tako se tlo štiti od isušivanja, a korijen ostaje topao i zaštićen tokom zime. Kada temperature padnu, sloj lišća stvara prirodnu izolaciju koja čuva vlagu i sprječava smrzavanje zemlje.
Na proljeće ćeš primijetiti da biljke brže kreću i izgledaju zdravije. Osim toga, malč od lišća sprečava korov da se širi jer mu ne dopušta da dopre do svjetlosti. Tako smanjuješ i potrebu za čupanjem i okopavanjem.
-
Kompost – crno zlato iz dvorišta
Ako imaš malo više strpljenja, lišće možeš pretvoriti u kompost. Potrebno je složiti ga u hrpu ili smjestiti u komposter, uz povremeno miješanje i dodavanje kuhinjskog otpada poput kora od voća i povrća. Najbolje je kombinovati suho lišće s „zelenim“ otpadom koji sadrži više vlage i dušika, poput svježe trave ili taloga od kafe.
Za nekoliko mjeseci do godinu dana dobit ćeš bogat kompost koji možeš koristiti za sve biljke – od cvijeća u saksiji do povrća u bašti. To je potpuno prirodan, besplatan i održiv način da poboljšaš plodnost zemlje.
-
Prirodna staza ili podloga
Osim u bašti, lišće se može koristiti i na stazama ili kao podloga ispod drveta ili grmlja. Ako ga sabiješ u sloj, stvara mekanu površinu koja se postupno razgrađuje. Tako dobijaš prirodnu stazu koja sprečava blato i daje vrtu rustičan izgled.
Takođe, sabijeni sloj lišća može poslužiti i kao zaštita od erozije na mjestima gdje voda ispire zemlju. Kada se lišće razgradi, ostaje kvalitetan sloj humusa koji obogaćuje tlo.
-
Lišće za travnjak – hranjivi dodatak
Mnogi misle da lišće šteti travnjaku jer ga guši, ali to važi samo ako ga ostaviš u velikim hrpama. Ako ga usitniš kosilicom i ravnomjerno rasporediš, dobit ćeš prirodni dodatak za travu. Sitni komadići upadaju među vlati i polako se razgrađuju, hraneći korijen.
Umjesto da kupuješ skupe preparate za travnjak, dovoljno je da nekoliko puta u jesen prođeš kosilicom preko lišća i pustiš prirodu da uradi svoje.
-
Zaštita za gliste i korisne mikroorganizme
Tlo nije živo bez glista, a gliste obožavaju lišće. Kada rasporediš sloj po zemlji, one ga brzo povlače ispod površine i pretvaraju u bogat humus. To znači da će tvoja bašta biti rahla, prozračna i puna hranljivih materija.
Pored glista, lišće privlači i korisne mikroorganizme koji ubrzavaju proces razgradnje. Na taj način obnavlja se prirodna ravnoteža u zemlji, što čini biljke otpornijima na bolesti i štetočine.
-
Lišće u saksijama i cvjetnjacima
Opalo lišće nije korisno samo u vrtu. Ako ga usitniš, možeš ga dodati i u saksije kao dodatak zemlji. Posebno je dobro za biljke koje vole kiselo tlo, poput azaleja, borovnica ili rododendrona. Lišće ovih vrsta, poput hrasta ili kestena, tokom raspadanja spušta pH vrijednost zemlje, što odgovara biljkama kojima treba kisela podloga.
Tako svoje sobne ili balkonske biljke možeš prirodno nahraniti bez hemije i umjetnih dodataka.
