Krompirova zlatica vam povrće. U nastavku teksta otkrivamo vam način kako da je se zauvijek riješite. Krompirova zlatica predstavlja jednu od najopasnijih štetočina u proizvodnji krompira. Ovaj insekt može izazvati ogromne gubitke prinosa, a u slučaju jačeg napada čak i potpuno uništiti usjev. Osim krompira, zlatica napada i druge biljke iz porodice pomoćnica, poput paradajza i patlidžana. Zbog svoje izuzetne prilagodljivosti, brzog razmnožavanja i otpornosti na pojedine metode zaštite, smatra se jednim od najvećih izazova za poljoprivrednike.
-
Razvoj i životni ciklus krompirove zlatice
Krompirova zlatica se javlja svake godine, a broj generacija zavisi od klimatskih uslova i nadmorske visine. U našim krajevima najčešće razvija jednu do tri generacije godišnje. Na područjima do oko 600 metara nadmorske visine uglavnom se razvijaju dvije generacije, dok se u toplijim godinama i uz povoljne vremenske prilike može razviti i treća generacija.
Odrasle jedinke prezimljavaju u zemljištu, a sa dolaskom proljeća izlaze na površinu i počinju da se hrane mladim listovima krompira. Nakon parenja ženke polažu jaja na naličje listova. Jaja su karakteristične narandžaste boje i grupisana su u manjim ili većim skupinama.
Jedna ženka može položiti i do 2.000 jaja tokom svog života, što objašnjava zašto se populacija ovog štetnika veoma brzo povećava. Iz jaja se razvijaju larve koje prolaze kroz nekoliko razvojnih stadija prije nego što se pretvore u odrasle insekte.
-
Štete koje uzrokuje zlatica
Najveće štete nastaju kada se larve i odrasli insekti hrane lišćem biljaka. One mogu u kratkom vremenu potpuno ogoliti stabljike krompira, čime se značajno smanjuje mogućnost biljke da obavlja fotosintezu. Posljedica toga je slabiji razvoj krtola, smanjen prinos i lošiji kvalitet roda.
Posebno su opasne velike populacije zlatice koje se pojave tokom toplih i sušnih godina. Ukoliko se ne reaguje na vrijeme, cijeli nasad može biti ozbiljno ugrožen.
-
Prirodni neprijatelji krompirove zlatice
Iako je veoma otporna i prilagodljiva, krompirova zlatica ima određene prirodne neprijatelje. Među životinjama koje se hrane ovim insektom nalaze se ježevi, krtice i fazani. Njihov doprinos u kontroli brojnosti zlatice nije veliki, ali može pomoći u održavanju prirodne ravnoteže.
Pored toga, pojedine vrste grabežljivih stjenica hrane se jajima zlatice i tako smanjuju broj novih jedinki. Značajnu ulogu ima i korisna gljivica Beauveria bassiana. Ova gljivica napada insekte i uzrokuje njihovo uginuće, zbog čega se koristi kao osnova za proizvodnju bioloških preparata namijenjenih suzbijanju krompirove zlatice.
-
Plodored kao važna mjera zaštite
Jedna od najvažnijih preventivnih mjera u borbi protiv zlatice jeste poštovanje plodoreda. Krompir ne bi trebalo uzgajati na istoj parceli najmanje četiri do pet godina. Na taj način se prekida razvojni ciklus štetočine i smanjuje broj prezimjelih jedinki u zemljištu.
Promjena mjesta uzgoja ne eliminiše u potpunosti prisustvo zlatice, ali značajno smanjuje njenu brojnost i olakšava daljnju zaštitu usjeva.
-
Zamke od kore krompira
Jedna od jednostavnih i jeftinih metoda za smanjenje broja odraslih jedinki jeste korištenje zamki sa svježom korom krompira. Za ovu svrhu mogu poslužiti plastične čašice koje se djelimično napune svježe oguljenom korom.
Čašice se zakopavaju između redova krompira tako da njihov rub bude u ravni sa površinom zemljišta. Miris kore privlači zlatice koje upadaju u zamku. Nakon tri do četiri dana potrebno je obići parcelu i ukloniti skupljene insekte. Kore treba redovno mijenjati kako bi zadržale privlačnost.
-
Biljke koje odbijaju zlatice
Određene biljne vrste svojim mirisom djeluju odbojno na krompirovu zlaticu. Među njima se posebno izdvajaju ren, kamilica i pasulj. Sadnja ovih biljaka u blizini krompira može doprinijeti smanjenju napada štetočine.
Poznato je i da zlatice ne podnose miris trule lukovine crvenog luka. Zbog toga se tokom sadnje uz krtolu može dodati manja količina lukovine. Kako se ona razgrađuje u zemljištu, oslobađa mirise koji odbijaju insekte.
-
Primjena borovih iglica i koprive
Krompirova zlatica ne voli ni miris četinarskih biljaka, naročito bora. Između redova krompira može se rasporediti usitnjena borova kora ili se može pripremiti prirodni preparat od borovih iglica za tretiranje biljaka.
Dobar učinak daje i malčiranje koprivom. Osim što obogaćuje zemljište organskom materijom, kopriva svojim žarećim dlačicama otežava kretanje zlatica i njihovo povlačenje u zemljište tokom najtoplijeg dijela dana.
-
Prirodni preparat od sakupljenih zlatica
Zanimljiva metoda zaštite podrazumijeva korištenje samih zlatica za pripremu prirodnog preparata. Potrebno je sakupiti odrasle insekte u posudu zapremine jedan litar, a zatim ih potopiti u oko 20 litara vode i dobro zatvoriti.
Nakon nekoliko dana insekti uginu i potonu na dno posude. Proces traje približno sedam dana, nakon čega se dobija koncentrisan preparat. Budući da je veoma jak, prije upotrebe mora se razrijediti vodom.
Preporučuje se isprobavanje različitih koncentracija, poput razmjera 1:1, 1:2 ili 1:3, jer pojedine sorte krompira različito reaguju. Nerazrijeđen preparat može izazvati oštećenja i palež lišća.
-
Rastvor pepela kao efikasno sredstvo zaštite
Drveni pepeo odavno se koristi u poljoprivredi kao prirodno sredstvo za zaštitu biljaka. Za pripremu rastvora potrebno je rastvoriti dva kilograma pepela u deset litara vode. Nakon toga se jedan litar dobijenog koncentrata razblaži u dodatnih deset litara vode.
Ovako pripremljen rastvor koristi se za prskanje biljaka i može pomoći u smanjenju prisustva krompirove zlatice. Osim zaštitnog djelovanja, pepeo sadrži i određene hranjive materije korisne za razvoj biljaka.
-
Biljni preparati za dodatnu zaštitu
Pored navedenih metoda, u zaštiti krompira mogu se koristiti i prirodni preparati napravljeni od listova duhana ili topole. Ovi preparati predstavljaju dodatnu mjeru zaštite i mogu biti korisni u kombinaciji sa drugim ekološkim metodama suzbijanja.
Redovno praćenje usjeva, uklanjanje jaja i larvi te kombinovanje više različitih mjera daju najbolje rezultate u kontroli ove veoma opasne štetočine.
