Đubrivo za paprike koje postaju mesnatije i sočnije. O kojem đubrivu je riječ doznajte u nastavku teksta. Paprika je jedna od najomiljenijih povrtlarskih kultura u domaćim baštama. Njeni sočni i aromatični plodovi nezaobilazan su sastojak brojnih jela, ali da bi biljke dale obilan i kvalitetan rod, potrebno im je obezbijediti odgovarajuću njegu tokom cijele vegetacije. Mnogi baštovani veliku pažnju posvećuju zalivanju i zaštiti od bolesti, dok prihranu često obavljaju nasumično ili koriste samo jedno đubrivo tokom cijele sezone.
Upravo tu nastaje greška koja može značajno uticati na veličinu, debljinu i ukus plodova. Paprike imaju različite potrebe u svakoj fazi razvoja, pa je pravilno raspoređena prihrana jedan od najvažnijih faktora za uspješan uzgoj. Posebno je važno obratiti pažnju na kalijum i fosfor, hranljive elemente koje mnogi uzgajivači zanemaruju, a koji direktno utiču na kvalitet plodova.
-
Zašto je pravilna prihrana toliko važna?
Paprika je biljka koja iz zemljišta izvlači velike količine hranljivih materija. Tokom rasta razvija snažan korijenov sistem, obilno lišće, cvjetove i plodove, zbog čega su joj potrebni azot, fosfor, kalijum i brojni mikroelementi.
Ako biljci nedostaje azota, rast će biti usporen, listovi će izgubiti intenzivnu zelenu boju, a stabljike će ostati slabe. Nedostatak fosfora može smanjiti broj cvjetova i plodova, dok manjak kalijuma često rezultira tankim zidovima plodova i slabijim ukusom.
Zbog toga stručnjaci preporučuju nekoliko prihrana tokom ljeta kako bi biljka u svakoj fazi dobila upravo ono što joj je najpotrebnije.
-
Početak sezone – stvaranje snažne biljke
Prva prihrana obavlja se kada paprika uđe u fazu intenzivnog vegetativnog razvoja. U tom periodu najvažniji su azot i fosfor jer podstiču rast stabljike, listova i korijena.
Za pripremu hranljive smjese potrebno je u 10 litara mlake vode dodati:
- 700 do 800 grama svježeg pilećeg stajnjaka ili oko 300 grama granuliranog stajnjaka,
- 200 do 250 grama drvenog pepela.
Pepeo je posebno vrijedan dodatak jer sadrži kalijum, kalcijum i druge korisne minerale. Ukoliko ga nemate, može poslužiti i manja količina čađi, koja takođe sadrži određeni procenat kalijuma.
Za dodatno obogaćivanje rastvora preporučuje se rastvaranje 30 do 40 grama superfosfata u litru tople vode. Nakon potpunog rastvaranja dodaje se u osnovnu smjesu.
Prihranu treba obaviti u večernjim satima, kada temperature opadnu. Rastvor se sipa isključivo oko korijena, a količina ne bi trebalo da prelazi pola litre po biljci.
-
Podrška cvjetanju i formiranju plodova
Nakon otprilike dvije sedmice dolazi vrijeme za drugu prihranu. U ovoj fazi biljke troše mnogo energije na formiranje cvjetova i zametanje plodova, pa im je potrebna dodatna organska materija.
Jedna od najčešće korištenih opcija je divizma. Za pripremu rastvora potrebno je:
- 1 kilogram divizme,
- 10 litara vode.
Smjesa se ostavlja da odstoji tri dana, nakon čega se dodatno razrjeđuje u odnosu 1:10 prije upotrebe.
Druga veoma efikasna opcija je fermentisana kopriva. Potrebno je:
- 3 kilograma svježe koprive,
- 10 litara vode.
Nakon fermentacije koja traje između 10 i 14 dana, rastvor se takođe razrjeđuje u odnosu 1:10.
Ova prirodna prihrana bogata je mikroelementima koji pozitivno utiču na razvoj cvjetova i budućih plodova.
-
Đubrivo koje mnogi zaboravljaju
Veliki broj baštovana tokom uzgoja koristi azotna đubriva, ali zanemaruje značaj kalijuma. Upravo kalijum igra ključnu ulogu u stvaranju slatkih, mesnatih i aromatičnih plodova.
Najjednostavniji izvor ovog hraniva jeste obični drveni pepeo. On ne samo da obezbjeđuje kalijum, već poboljšava i strukturu zemljišta. Redovna upotreba pepela može doprinijeti debljim zidovima paprika, intenzivnijoj boji plodova i boljoj otpornosti biljaka na stres izazvan visokim temperaturama.
Mnogi iskusni povrtari smatraju da je upravo pepeo jedan od najpotcjenjenijih dodataka u proizvodnji paprika.
-
Završna prihrana za ukusnije plodove
Krajem jula ili početkom faze intenzivnog sazrijevanja paprikama su najpotrebniji fosfor i kalijum. Tada se preporučuje upotreba nitroamofoske.
Priprema je jednostavna:
- jedna supena kašika nitroamofoske rastvara se u 10 litara vode.
Prije primjene potrebno je dobro zaliti biljke običnom vodom kako ne bi došlo do oštećenja korijena. Nakon toga se oko svake biljke dodaje približno pola litre pripremljenog rastvora.
Ova prihrana utiče na konačnu veličinu plodova, poboljšava ukus i ubrzava ravnomjerno sazrijevanje.
-
Kako izbjeći najčešće greške?
Jedna od najčešćih grešaka jeste đubrenje potpuno suhe zemlje. U tom slučaju koncentracija hraniva može biti previsoka i izazvati oštećenje korijena.
Takođe, prevelike količine azota dovode do bujnog razvoja lišća, ali ne i do većeg broja plodova. Biljka tada izgleda zdravo i snažno, ali rod često ostaje ispod očekivanja.
Prihrana tokom najtoplijeg dijela dana može izazvati dodatni stres, naročito kada temperature prelaze 30 stepeni. Zato je najbolje sve tretmane obavljati predveče ili tokom oblačnih dana.
-
Dodatni trikovi za veće prinose
Iskusni baštovani preporučuju nekoliko jednostavnih mjera koje mogu dodatno povećati prinos:
- prije svake prihrane obavezno zaliti biljke,
- nakon dodavanja đubriva lagano rastresti površinski sloj zemlje,
- koristiti malč kako bi se sačuvala vlaga,
- redovno uklanjati korov koji oduzima hranljive materije,
- pratiti boju listova jer ona često ukazuje na eventualni nedostatak hraniva.
U periodima velikih vrućina korisno je dodati malu količinu natrijum-humata ili preparata koji pomažu biljkama da lakše podnesu stres. Takva podrška često rezultira boljim zametanjem plodova i manjim opadanjem cvjetova.
Pravilnim rasporedom prihrane, umjerenim zalivanjem i redovnom njegom moguće je dobiti krupne, mesnate i ukusne paprike čak i u područjima gdje vremenski uslovi nisu idealni za ovu toploljubivu kulturu.
