Oznaku SPF nalazimo na kremama za sunčanje, i govori nam koliko ta krema štiti kožu od UVB zraka – onih koje izazivaju crvenilo i opekotine. Ne mjeri jačinu zaštite, nego dužinu vremena tokom kojeg smo zaštićeni.
U praksi to znači sljedeće: ako biste bez zaštite izgorjeli za deset minuta, SPF 30 vam omogućava da ostanete na suncu trideset puta duže – otprilike 300 minuta – prije nego što dobijete istu reakciju. Ali taj broj nije fiksan ni univerzalan. Na djelovanje SPF-a utiču razni faktori: jačina sunca, tip kože, količina znojenja, voda, vjetar, pa čak i gdje se nalazite – sunce u podne na moru nije isto kao sunce ujutro u planinama.
-
Kako SPF zapravo funkcioniše
SPF se odnosi isključivo na zaštitu od UVB zraka, koje su glavni uzrok opeklina. Ne odnosi se direktno na UVA zrake, koje prodiru dublje u kožu i povezane su sa starenjem kože i rizikom od raka. Zato je važno birati proizvode koji nude široki spektar zaštite – štite i od UVA i od UVB zraka.
Zaštita zavisi i od toga koji su sastojci u kremi. Postoje dvije glavne vrste zaštitnih krema:
Fizičke (mineralne): sadrže cink oksid ili titanijum dioksid. One reflektuju UV zrake s površine kože, poput ogledala. Djeluju odmah nakon nanošenja i manje su iritantne, pa se često preporučuju za osjetljivu kožu i djecu.
Hemijske: sadrže sastojke koji upijaju UV zrake i pretvaraju ih u toplotu. Potrebno im je oko 15 do 30 minuta da počnu djelovati nakon nanošenja. Češće se koriste jer su lakše za razmazivanje i ne ostavljaju bijeli trag.
-
Koliko UV zraka SPF blokira?
Veći broj SPF-a ne znači ogromnu razliku u zaštiti. Ovo su stvarni procenti UVB zraka koje blokiraju najčešći SPF nivoi:
- SPF 15: oko 93%
- SPF 30: oko 96,7%
- SPF 50: oko 98%
- SPF 100: oko 99%
Nijedan proizvod ne blokira 100% UVB zračenja. Čak i sa SPF 100, mala količina zračenja i dalje dolazi do kože, što znači da predugo izlaganje i dalje može izazvati oštećenje.
-
Zašto se SPF mora nanositi više puta
Bez obzira na jačinu SPF-a, nijedna krema ne traje cijeli dan. Znoj, voda, brisanje peškirom i fizička aktivnost smanjuju njenu efikasnost. Dermatolozi savjetuju da se krema nanosi:
- Svaka 2 sata tokom izlaganja suncu
- Odmah nakon plivanja ili znojenja
- Nakon brisanja peškirom
Jedna od najčešćih grešaka je nanositi premalo kreme. Da biste postigli zaštitu kakva piše na pakovanju, potrebno je nanijeti oko 30 ml (veličina čašice za rakiju) na cijelo tijelo. Za lice i vrat, koristi se količina otprilike jedne čajne kašike.
-
SPF i vrijeme izlaganja
Vrijeme koje možete provesti na suncu sa SPF kremom nije uvijek isto, jer ovisi o mnogo faktora. Ako je UV indeks visok (npr. ljeti u podne), izgaranje se može dogoditi mnogo brže nego inače. SPF 30 može značiti zaštitu od 300 minuta, ali samo u idealnim uslovima – bez znojenja, bez vode i uz pravilnu količinu kreme.
Također, ljudi često pogrešno vjeruju da jednom nanesena krema štiti cijeli dan. U stvarnosti, SPF se s vremenom “troši”, a zaštita opada. Zato se preporučuje stalno ponovno nanošenje.
-
Mitovi o SPF-u
Jedan čest mit je da tamna koža ne treba SPF. Istina je da tamniji tonovi kože imaju više melanina, koji nudi prirodnu zaštitu, ali ona nije dovoljna. Svi tonovi kože mogu dobiti opekotine, hiperpigmentaciju i rak kože, pa svi trebaju zaštitu.
Drugi mit je da SPF u puderima i šminki zamjenjuje klasičnu kremu. Većina tih proizvoda se nanosi u premaloj količini da bi pružila stvarnu zaštitu. Oni mogu pomoći kao dodatni sloj, ali nisu zamjena za pravi losion za sunčanje.
