Dodajte ove sastojke u saksiju i krasula će bujati kao luda. O kojim sastojcima je riječ doznajte u nastavku teksta. Krasula, poznata i kao drvo novca, jedna je od omiljenih sobnih biljaka jer ne zahtijeva mnogo pažnje. Može preživjeti duže periode bez vode, ne smeta joj suh zrak u prostorijama, a uz osnovnu njegu može godinama ukrašavati dom. Ipak, postoji velika razlika između krasule koja samo preživljava i one koja zaista napreduje.
Ako vaša biljka mjesecima izgleda gotovo potpuno isto, nema novih listova i ne razvija mlade grančice, problem možda nije u tome što joj nedostaje svjetlosti ili što joj je potrebna veća saksija. Ponekad je razlog mnogo jednostavniji – zemlja je s vremenom ostala bez dijela hranjivih tvari.
Dobra vijest je da za povremeno obogaćivanje zemlje ne morate odmah kupovati skupa đubriva. Dva ostatka iz kuhinje, koja većina ljudi bez razmišljanja baca u smeće, mogu se iskoristiti kao dio prirodne prihrane.
-
Zašto drvo novca prestane stvarati nove izdanke
Krasula je poznata kao veoma otporna biljka, ali njena izdržljivost često navede vlasnike da pomisle kako joj gotovo ništa nije potrebno. Istina je da može podnijeti zanemarivanje bolje od mnogih drugih sobnih biljaka, ali to ne znači da će bez dovoljno hranjivih tvari neprestano proizvoditi nove listove i grančice.
Biljka hranjive materije prvenstveno koristi za razvoj korijena, listova i stabljika. Kada godinama raste u istoj zemlji, dio dostupnih minerala se postepeno potroši. Supstrat tada može izgledati sasvim normalno, ali više ne pruža iste uslove kao na početku.
Tada krasula često ostaje zelena i naizgled zdrava, ali njen rast postaje veoma spor. Novi listovi pojavljuju se rijetko, grančice se ne razvijaju dovoljno, a postojeće stabljike mogu postati duge i tanke.
Zbog toga nije dovoljno samo posmatrati da li biljka ima zelene listove. Važno je obratiti pažnju i na to da li se pojavljuje novi rast.
-
Previše vode može napraviti veći problem od manjka prihrane
Prije bilo kakve prihrane potrebno je provjeriti način zalijevanja. Krasula pripada biljkama koje čuvaju vodu u svojim mesnatim listovima i stabljikama, pa im nije potrebno često zalijevanje.
Jedna od najčešćih grešaka jeste dodavanje vode svaki put kada se površina zemlje učini suhom. Površinski sloj može biti suh, dok se dublje u saksiji još uvijek nalazi dovoljno vlage.
Ako je zemlja stalno mokra, korijen nema dovoljno zraka i povećava se rizik od njegovog propadanja. U takvim uslovima dodatna prihrana neće riješiti problem, a može ga čak i pogoršati.
Zato je bolje sačekati da se supstrat između zalijevanja dobro prosuši. Saksija bi također trebala imati otvore kroz koje višak vode može izaći.
-
Ljuske od jaja mogu biti koristan dodatak zemlji
Jedan od kuhinjskih ostataka koji se često spominje u prirodnoj njezi biljaka jesu ljuske od jaja. One sadrže veliku količinu kalcija, minerala koji je važan za strukturu biljnih ćelija.
Međutim, ljusku ne treba samo staviti cijelu na površinu zemlje i očekivati brze rezultate. Krupni komadi se veoma sporo razgrađuju, pa biljci nisu odmah dostupni.
Praktičniji način je da se ljuske dobro operu, osuše i usitne. Kada postanu potpuno suhe, mogu se samljeti u što sitniji prah. Manje čestice lakše se postepeno razgrađuju u supstratu.
Dobijeni prah može se u maloj količini umiješati u gornji sloj zemlje. Nema potrebe pretjerivati jer prirodna prihrana ne znači da je veća količina automatski bolja.
-
Kora od banane donosi još jedan zanimljiv sastojak
Drugi ostatak koji mnogi svakodnevno bacaju jeste kora od banane. Ona sadrži različite minerale, među kojima se posebno ističe kalij.
Kalij ima važnu ulogu u različitim procesima u biljci, uključujući regulaciju vode i normalan razvoj. Upravo zbog toga kora od banane često se koristi u kućnim receptima za prirodnu prihranu.
Ako želite koristiti koru, najbolje je da bude dobro osušena prije dodavanja zemlji. Može se usitniti na veoma male komadiće i koristiti u skromnoj količini.
Svježu koru nije idealno samo zakopati duboko u saksiju. Njeno raspadanje može privući insekte i izazvati neugodne mirise, posebno ako se koristi previše materijala.
-
Kako pripremiti jednostavnu prirodnu prihranu
Za početak vam je potrebno nekoliko čistih ljuski od jaja i jedna osušena kora od banane. Ljuske prvo isperite kako bi se uklonili ostaci jajeta, a zatim ih ostavite da se potpuno osuše.
Kada su suhe, sameljite ih u sitan prah. Koru od banane možete osušiti na zraku, a zatim je isjeckati ili usitniti.
Dobijeni materijal nemojte stavljati u velikoj količini. Za kućnu krasulu dovoljno je koristiti malu količinu i lagano je pomiješati s gornjim slojem supstrata.
Važno je zapamtiti da ovakva prihrana nije zamjena za pravilnu njegu. Biljci su i dalje potrebni odgovarajuća količina svjetlosti, dobro propusna zemlja, pravilno zalijevanje i saksija koja omogućava oticanje viška vode.
-
Kada je najbolje dodati prihranu krasuli
Prihranu je bolje koristiti u periodu kada biljka aktivno raste. Tokom toplijih i svjetlijih mjeseci krasula obično ima više energije za razvoj novih listova i grančica.
Tokom hladnijeg dijela godine, kada je rast mnogih sobnih biljaka usporen, nema potrebe često dodavati hranjive materije.
Također, biljku koja je tek presađena nije potrebno odmah dodatno prihranjivati. Nova zemlja već sadrži određenu količinu hranjivih tvari, pa je bolje ostaviti korijenu vremena da se prilagodi.
Kod krasule vrijedi pravilo da je umjerenost važnija od količine. Previše dodataka u zemlji može napraviti više štete nego koristi.
-
Novi listovi prvi pokazuju da se biljka aktivirala
Ako krasula dobije bolje uslove, promjene se najprije mogu primijetiti na vrhovima grančica. Tamo se pojavljuju mali, svijetliji listovi koji se postepeno razvijaju.
Novi listovi su jedan od najlakše uočljivih znakova aktivnog rasta. Nakon nekog vremena mogu se pojaviti i nove bočne grančice, zbog čega biljka počinje izgledati gušće.
Kod primjeraka koji su dugo rasli uz malo svjetlosti ili bez dovoljno prostora, promjena može biti postepena. Nije realno očekivati da se nekoliko godina sporog rasta pretvori u bujnu krošnju za samo nekoliko dana.
Zato je potrebno posmatrati biljku kroz duži period i kombinovati više dobrih navika u njezi.
-
Svjetlost je jednako važna kao i prihrana
Čak ni najbolja zemlja neće pomoći krasuli da razvije lijepu i gustu formu ako nema dovoljno svjetlosti. Ova biljka voli svijetlo mjesto, a nedostatak svjetlosti može dovesti do izduživanja stabljika i većih razmaka između listova.
Kada biljka dobija dovoljno svjetlosti, lakše održava kompaktan rast i razvija snažnije stabljike. Zato prije dodavanja bilo kakvog kućnog pripravka treba pogledati gdje je krasula smještena.
Ako je dugo udaljena od prozora ili se nalazi u veoma tamnom uglu prostorije, prvo treba poboljšati osvjetljenje.
-
Orezivanje može pomoći da krošnja bude gušća
Prirodna prihrana nije jedini način da se podstakne ljepši oblik krasule. Kod biljaka koje su razvile nekoliko dugih grana, pažljivo orezivanje može pomoći da se potakne grananje.
Kada se odreže odgovarajući dio stabljike, biljka može razviti nove bočne izdanke. Na taj način s vremenom dobija puniji izgled umjesto nekoliko dugih i rijetkih grana.
Orezivanje treba obavljati čistim i oštrim makazama, a rezove praviti pažljivo kako se biljka nepotrebno ne bi oštetila.
Kombinacija dovoljno svjetlosti, pravilnog zalijevanja, povremene prihrane i odgovarajućeg orezivanja može napraviti mnogo veću razliku nego bilo koji pojedinačni trik.
Kada krasula dobije gustu krošnju
Krasula koja ima dovoljno svjetlosti i dobre uslove može s vremenom razviti čvrste stabljike, brojne bočne grančice i mnoštvo mesnatih listova. Tada njena krošnja postaje znatno gušća, a biljka izgleda kao malo kućno stablo.
Stariji primjerci mogu postati posebno atraktivni jer njihove stabljike postepeno dobijaju izgled debla. U odgovarajućim uslovima neke krasule mogu čak procvjetati, što se češće događa kod zrelijih biljaka.
Zbog toga se kod ovog popularnog sukulenta ne treba fokusirati samo na brzo povećanje broja listova. Mnogo je važnije stvoriti stabilne uslove u kojima biljka može mjesecima i godinama postepeno razvijati snažniju strukturu i bogatiju krošnju.
