Prirodni rastvor za živu ogradu. U nastavku teksta doznajte o kojem rastvoru je riječ. Živa ograda nije samo prirodna zaštita od pogleda i vjetra, već i jedan od najvažnijih ukrasa svakog dvorišta. Kada je gusta, pravilno oblikovana i intenzivno zelena, cijelom prostoru daje uredan i elegantan izgled. Međutim, mnogi vlasnici vrtova suočavaju se s problemima poput sporog rasta, prorijeđenih grana ili žućenja listova, iako biljke redovno zalijevaju i održavaju.
Razlog često nije nedostatak truda, već nekoliko grešaka koje usporavaju razvoj živice. Dobra vijest je da se većina tih problema može riješiti pravilnim načinom zalijevanja, umjerenim orezivanjem i prirodnom prihranom koja biljkama osigurava hranljive materije potrebne za snažan rast.
-
Pravilno zalijevanje važnije je od količine vode
Mnogi smatraju da će svakodnevno zalijevanje pomoći biljci da brže raste, ali to nije uvijek tačno. Živa ograda razvija korijen koji se širi duž cijele linije sadnje, pa površinsko zalijevanje često nije dovoljno da voda dopre do dubljih dijelova korijena.
Mnogo bolji rezultat postiže se obilnijim zalijevanjem nekoliko puta sedmično nego svakodnevnim dodavanjem male količine vode. Na taj način vlaga prodire dublje u zemlju i podstiče korijen da se razvija, što biljku čini otpornijom na visoke temperature i sušne periode.
Najbolje vrijeme za zalijevanje je rano ujutro ili predvečer, kada sunce nije jako. Tada voda sporije isparava i biljka može iskoristiti mnogo više vlage nego tokom najtoplijeg dijela dana.
-
Orezivanje u pravo vrijeme podstiče rast
Redovno šišanje živice ne služi samo da bi izgledala uredno. Pravilnim skraćivanjem mladih izdanaka podstiče se razvoj novih bočnih grana, zbog čega ograda postaje gušća i kompaktnija.
Tokom ljetnih vrućina nije preporučljivo raditi veliko orezivanje jer svježi rezovi mogu brzo posmeđiti pod jakim suncem. U tom periodu dovoljno je ukloniti samo vrhove koji strše i narušavaju oblik živice.
Veće oblikovanje najbolje je obaviti u svježijim danima ili kada je vrijeme oblačno. Tako biljka lakše podnosi rezanje i brže razvija nove izdanke.
-
Prirodna prihrana od koprive
Jedan od najpoznatijih prirodnih načina za jačanje biljaka jeste fermentisani rastvor od koprive. Ova domaća prihrana bogata je azotom i drugim korisnim materijama koje podstiču rast zelenih dijelova biljke.
Za pripremu će vam biti potrebno:
- 1 kilogram svježe koprive
- 10 litara vode
Koprivu stavite u plastičnu kantu, prelijte vodom i ostavite da odstoji između 10 i 14 dana. Tokom fermentacije sadržaj je potrebno promiješati jednom dnevno, dok posudu treba držati u hladu zbog karakterističnog mirisa koji nastaje tokom procesa.
Kada se pjena potpuno povuče, tečnost procijedite i razblažite u omjeru 1:10. To znači da se jedan litar koncentrata miješa sa deset litara vode prije upotrebe.
-
Kako pravilno primijeniti domaći rastvor
Prihranu je najbolje koristiti na zemlji koja je već vlažna. Ako je tlo potpuno suho, prvo ga zalijte običnom vodom, a prirodno đubrivo dodajte narednog dana.
Rastvor se sipa oko korijena biljke, dok prskanje listova treba izbjegavati tokom sunčanih dana jer može izazvati oštećenja na lišću.
Najbolji rezultati postižu se ako se ova prihrana koristi jednom u dvije sedmice tokom proljeća i ljeta, kada biljke imaju najintenzivniji rast. Također, koncentrat nikada ne treba sipati direktno uz samo stablo jer može biti prejak za mlade korjenove dlačice.
-
Malč čuva vlagu i štiti korijen
Pored zalijevanja i prihrane, veliku ulogu ima i malčiranje zemljišta. Sloj usitnjene kore drveta ili drugog prirodnog materijala debljine oko pet centimetara smanjuje isparavanje vode, sprječava rast korova i održava stabilniju temperaturu tla.
Važno je ostaviti nekoliko centimetara slobodnog prostora oko samog stabla kako bi se izbjeglo zadržavanje vlage neposredno uz koru biljke, što može pogodovati razvoju bolesti.
Malč posebno dolazi do izražaja tokom ljetnih mjeseci kada visoke temperature brzo isušuju površinski sloj zemlje.
-
Betonske površine dodatno isušuju tlo
Dvorišta u kojima dominiraju beton, asfalt ili kamene staze često imaju dodatni problem. Ove površine zadržavaju toplotu i povećavaju temperaturu zemljišta, zbog čega vlaga mnogo brže isparava.
U takvim uslovima biljke zahtijevaju obilnije zalijevanje nego živice koje rastu u prirodnijem okruženju. Umjesto svakodnevnog površinskog kvašenja, mnogo je korisnije zalijevati rjeđe, ali tako da voda prodre duboko u tlo.
Na taj način korijen ostaje vlažan znatno duže, a biljka razvija snažniji i zdraviji sistem koji lakše podnosi sušu.
-
Žutilo listova ne mora značiti da nedostaje hranjivih materija
Kada živica počne gubiti svoju zelenu boju, mnogi odmah posegnu za različitim đubrivima. Međutim, uzrok često nema veze s nedostatkom hranljivih materija.
Problem može biti loša drenaža zbog koje se voda zadržava oko korijena, pretjerano zalijevanje ili pojava štetočina poput grinja i lisnih uši. Zbog toga je korisno povremeno pregledati donju stranu listova i obratiti pažnju na sitne tačkice, ljepljive naslage ili tanke paučinaste niti koje mogu ukazivati na prisustvo štetočina.
Neugodan miris zemlje također može biti znak da korijen predugo stoji u vodi, što vremenom dovodi do njegovog propadanja.
-
Male promjene donose velike rezultate
Lijepa i gusta živa ograda ne postiže se preko noći, već redovnom njegom tokom cijele godine. Pravilno zalijevanje, umjereno orezivanje, prirodna prihrana i zaštita zemljišta od isušivanja zajedno stvaraju uslove u kojima biljka može razviti snažan korijen i bogatu zelenu masu.
Uz malo pažnje i nekoliko jednostavnih navika, živica će s vremenom postati znatno gušća, zdravija i otpornija na visoke temperature, sušu i druge izazove koji se javljaju tokom vegetacijske sezone.
