Jesenja dezinfekcija zemljišta u plasteniku i bašti. U nastavku teksta doznajte više. Nakon završetka ljetne sezone mnogi baštovani naprave istu grešku – uklone ostatke biljaka i ostave zemljište da miruje sve do proljeća. Međutim, upravo jesen je jedan od najboljih perioda za pripremu zemljišta za narednu sezonu. Zemlja tada više nije opterećena korijenjem i aktivnim usjevima, a baštovan ima dovoljno vremena da ukloni biljne ostatke, poboljša strukturu tla i smanji prisustvo brojnih uzročnika bolesti i štetočina.
Posebno je važno obratiti pažnju na zemljište u plasteniku. Za razliku od otvorene bašte, u plasteniku se iste površine često koriste iz godine u godinu za uzgoj paradajza, paprike, krastavca i drugih kultura. Zbog toga se u tlu mogu nagomilati spore gljivica, bakterije, jaja i larve pojedinih štetočina, kao i korovi i njihovo sjeme.
Jesenja dezinfekcija ne podrazumijeva samo jedno sredstvo kojim se zemljište „poprska“. Najbolji rezultati postižu se kombinacijom higijene, pravilne obrade zemlje, uklanjanja zaraženih ostataka i odgovarajućih metoda tretiranja tla.
-
PRVI KORAK JE TEMELJNO ČIŠĆENJE PLASTENIKA
Prije bilo kakvog tretiranja zemljišta potrebno je ukloniti sve ostatke biljaka koje su završile vegetaciju. Stabljike, lišće, plodovi, korijenje i drugi biljni materijal ne bi trebalo ostavljati na površini niti ih bez razmišljanja unositi u kompost, naročito ako su biljke tokom sezone bile bolesne.
Posebnu pažnju treba posvetiti biljkama koje su pokazivale znakove plamenjače, pepelnice, truleži ili drugih oboljenja. Zaraženi biljni materijal može biti izvor infekcije i naredne godine. Nakon uklanjanja biljaka potrebno je očistiti i konstrukciju plastenika, alat, kolje, kanape i druge predmete koji su dolazili u kontakt s biljkama.
Dobro čišćenje je osnova svake dezinfekcije. Ako se preskoči ovaj korak, tretiranje zemljišta često neće dati očekivane rezultate.
-
OBRADA ZEMLJIŠTA POMAŽE U SMANJENJU BROJA ŠTETOČINA
Nakon čišćenja slijedi obrada zemljišta. Jesenje prekopavanje ili dublje rastresanje tla može pomoći da se poremete životni ciklusi pojedinih štetočina koje prezimljavaju u zemlji.
Prilikom obrade važno je ne praviti potpuno nasumično prevrtanje tla. Cilj je da se zemljište rastrese, uklone korijenovi i biljni ostaci te omogući djelovanje vremenskih uslova na organizme koji se nalaze u površinskim slojevima.
Na otvorenoj bašti niske temperature tokom zime mogu dodatno djelovati na dio štetočina koje se nalaze blizu površine. Zbog toga je jesenja obrada posebno korisna kao dio šireg sistema zaštite, a ne kao samostalna mjera.
-
SUNCE MOŽE BITI VAŽAN SAVEZNIK U PLASTENIKU
Jedna od metoda koja se može koristiti za smanjenje broja pojedinih zemljišnih patogena jeste solarizacija. Ova metoda se najčešće zasniva na zagrijavanju vlažnog zemljišta pomoću sunčeve energije.
Zemljište se prethodno očisti i pripremi, a zatim se, kada vremenski uslovi to omogućavaju, može prekriti odgovarajućom prozirnom folijom. Sunčevo zračenje zagrijava tlo, a povišena temperatura može uticati na određene štetne organizme u zemljištu.
Solarizacija zahtijeva odgovarajuće vremenske uslove i pravilnu pripremu. Ne treba očekivati da će jednim tretmanom biti uništeni svi uzročnici bolesti ili sve štetočine. Ipak, kao dio integrisanog pristupa može biti veoma korisna, naročito na manjim površinama i u plastenicima.
-
VAPNENJE NIJE ISTO ŠTO I DEZINFEKCIJA
Često se može čuti preporuka da se zemljište jednostavno pospe krečom i da će na taj način biti „dezinfikovano“. Međutim, ovu praksu treba koristiti pažljivo.
Kreč može imati važnu ulogu u regulisanju kiselosti zemljišta, ali njegova primjena ne znači automatski potpunu dezinfekciju tla. Količina i vrsta materijala treba da zavise od stvarnog pH zemljišta, zbog čega je analiza tla mnogo bolja osnova za odluku nego primjena napamet.
Prevelika količina kreča može promijeniti reakciju zemljišta i uticati na dostupnost određenih hraniva biljkama. Zato cilj ne treba da bude „što više kreča“, već pravilno prilagođavanje zemljišta potrebama naredne kulture.
-
NE ZABORAVITE NA PLODORED
Ako se ista kultura godinama uzgaja na istom mjestu, povećava se rizik od nagomilavanja specifičnih bolesti i štetočina. Zbog toga je plodored jedna od najvažnijih preventivnih mjera.
Ako je moguće, naredne godine treba izbjegavati sadnju iste ili srodne biljne vrste na potpuno istom mjestu. Na primjer, površina na kojoj su dugo uzgajani paradajz ili paprika može se naredne sezone iskoristiti za neku drugu grupu biljaka.
Plodored neće riješiti svaki problem u zemljištu, ali može značajno smanjiti pritisak određenih bolesti i štetočina. Kada se kombinuje sa jesenskim čišćenjem i pravilnom obradom, predstavlja važan dio pripreme za novu sezonu.
-
KORISNI MIKROORGANIZMI MOGU POMOĆI U OBNAVLJANJU ZEMLJIŠTA
Nakon uklanjanja biljaka i štetnih organizama, ne treba zaboraviti da je zemljište živi sistem. U njemu se nalaze brojni mikroorganizmi koji učestvuju u razgradnji organske materije i kruženju hraniva.
Zbog toga nije uvijek najbolji pristup pokušavati potpuno „sterilisati“ zemlju. Potrebno je napraviti razliku između smanjenja populacije štetnih organizama i potpunog uništavanja života u zemljištu.
U zavisnosti od stanja tla, mogu se koristiti proizvodi na bazi korisnih mikroorganizama, ali uvijek treba pratiti uputstvo proizvođača i prilagoditi primjenu konkretnoj situaciji. Posebno je važno izbjegavati kombinovanje različitih preparata bez provjere njihove kompatibilnosti.
-
ORGANSKA MATERIJA POMAŽE DA ZEMLJIŠTE BUDE PLODNIJE
Jesen je pogodna i za dodavanje zrelog komposta ili druge kvalitetne organske materije. Dobro pripremljen kompost može doprinijeti boljoj strukturi tla, zadržavanju vlage i aktivnosti korisnih mikroorganizama.
Ipak, treba koristiti samo potpuno zreo i zdravstveno ispravan kompost. Biljni ostaci zaraženih biljaka ne bi trebalo da završe u kompostu koji se koristi za povrtnjak ili plastenik.
Kod dodavanja organske materije važno je ne pretjerivati. Količina treba da bude prilagođena tipu zemljišta, prethodnom načinu đubrenja i potrebama budućih kultura.
-
KADA JE POTREBNO KORISTITI HEMIJSKA SREDSTVA
Hemijska dezinfekcija zemljišta može biti opravdana u određenim profesionalnim proizvodnim sistemima, naročito kada postoji ozbiljan problem sa konkretnim patogenom. Međutim, takvi tretmani zahtijevaju mnogo više pažnje nego jednostavno korištenje preparata prema vlastitoj procjeni.
Sredstva za zaštitu bilja treba koristiti isključivo ako su registrovana za odgovarajuću namjenu i prema važećem uputstvu. Posebno treba obratiti pažnju na dozu, način primjene, zaštitnu opremu, karencu i ograničenja korištenja.
Za baštovane koji nemaju ozbiljan problem sa zemljišnim bolestima, kombinacija higijene, plodoreda, pravilne obrade i poboljšanja kvaliteta tla često je mnogo razumniji pristup nego nepotrebno korištenje jakih hemijskih sredstava.
-
PRIPREMA ZA PROLJEĆE POČINJE VEĆ U JESEN
Nakon što se zemljište očisti i obradi, dobro je ostaviti ga u stanju koje će omogućiti lakši početak naredne sezone. U zavisnosti od tipa zemljišta i vremenskih prilika, mogu se primijeniti različite mjere – od unošenja zrelog komposta do sjetve odgovarajućih biljaka za zelenišno đubrenje.
Važno je i pratiti stanje zemljišta tokom zime. Ako se u plasteniku pojavi višak vlage, potrebno je omogućiti provjetravanje kada vremenski uslovi to dozvoljavaju. Vlažna i slabo provjetrena sredina pogoduje razvoju brojnih problema.
Najbolji efekat jesenje dezinfekcije postiže se kada se ne posmatra kao jedan tretman, već kao niz povezanih postupaka. Uklanjanje ostataka biljaka, čišćenje plastenika, obrada tla, pravilna ishrana zemljišta, plodored i odgovarajuće preventivne mjere zajedno stvaraju mnogo bolje uslove za zdraviji početak nove proizvodne sezone.
