Svaki dan se susrećemo da su police prodavnica zatrpane gaziranim napicima, energetski pićima i sintetičkim sokovima. Da li znate da postoji jedan napitak kojeg se rijetko se sjetimo. Jedan od takvih zaboravljenih bisera je boza – tradicionalno piće koje se na ovim prostorima pilo generacijama, a danas je gotovo iščezlo iz javnih prostora. Boza nije tek nostalgični napitak za starije generacije, već prava vitaminska bomba i prirodna alternativa svemu onome što danas zovemo “osveženjem”.
-
Šta je zapravo boza?
Boza je fermentisani napitak, gust i blago kiselkast, nastao na prostorima današnje Turske, još pre više od hiljadu godina. Vremenom se proširila kroz Osmansko carstvo, uključujući Balkan, gdje je stekla široku popularnost. Priprema se fermentacijom kukuruznog, pšeničnog ili prosnog brašna, uz dodatak kvasca i šećera. Nekada je bila nezaobilazan dio svakog poslastičarskog menija – služila se rashlađena, najčešće u staklenim čašama sa malo cimeta na vrhu. Danas je, međutim, gotovo nestala iz javne upotrebe i preživljava tek u ponekom domaćinstvu ili specijalizovanoj radnji.
-
Zdrav napitak u svakom smislu
Za razliku od modernih industrijskih napitaka, koji obiluju vještačkim bojama, aromama i ogromnim količinama šećera, boza se ističe po svojoj nutritivnoj vrednosti. Zbog fermentacije, ovaj napitak je pun korisnih mikroorganizama koji povoljno utiču na varenje i imunitet. Osim toga, boza je prirodni izvor brojnih vitamina, naročito iz B grupe – B1, B2, B3, B6 i B12 – koji su ključni za funkcionisanje nervnog sistema, metabolizam i proizvodnju energije. Tu su i vitamini A i E, kao i značajne količine gvožđa, što dodatno doprinosi njenom okrepljujućem efektu.
Zbog svog sastava, boza je posebno preporučljiva za sportiste, trudnice, dojilje i sve koji su u fazi oporavka. Njena lako svarljiva struktura čini je idealnim napitkom za osobe koje žele da se osveže, ali i unesu nešto hranljivo u svoj organizam.
-
Kako se pravilno pije boza?
Boza se pije isključivo rashlađena, ali nikako sa ledom. Hlađenje u frižideru je sasvim dovoljno da bi se osjetio njen pun ukus. U Turskoj, zemlji iz koje ovaj napitak i potiče, običaj je da se boza pospe sa malo cimeta, čime se dobija dodatni sloj arome. Ovaj običaj su prenijeli i mnogi narodi Balkana, tako da nije rijetkost da i kod nas neko posluži bozu na isti način.
Zbog svog blago fermentisanog ukusa, boza može da podsjeća na veoma slab alkoholni napitak, ali u svom svježem obliku gotovo da i ne sadrži alkohol. Međutim, ukoliko se ne čuva pravilno i ostavi predugo na sobnoj temperaturi, doći će do daljeg vrenja i pretvaranja šećera u alkohol, što mijenja njen ukus i svojstva. Zato se preporučuje da se pije u roku od 48 sati od pripreme.
-
Recept: domaća boza korak po korak
Priprema boze kod kuće nije komplikovana, ali zahtijeva strpljenje. Evo kako da napravite ovaj zaboravljeni napitak sami:
Sastojci:
- 5 litara vode
- 1 kilogram šećera
- 600 grama neprosijanog kukuruznog brašna
- 30 grama svježeg kvasca
Prvi dan:
U velikoj posudi prelijte kukuruzno brašno sa toplom vodom. Ostavite smjesu da stoji na sobnoj temperaturi jedan dan, najbolje pokriveno krpom kako ne bi ušla prašina. Tokom tog vremena brašno počinje da omekšava i razvija se početni mikrobiološki sastav.
Drugi dan:
Nakon što je smjesa odstojala, kuvajte je na laganoj vatri oko dva sata. Povremeno promiješajte kako ne bi zagorjela. Kad se ohladi na mlaku temperaturu, dodajte kvasac koji ste prethodno razmutili u malo tople vode i ostavili da se aktivira. Sve dobro promiješajte i ostavite da fermentiše preko noći, pokriveno i na toplom mjestu.
Treći dan:
Sledećeg jutra procijedite smjesu kroz gazu ili gusto sito kako biste odstranili grube čestice. Dodajte kilogram šećera i miješajte sve dok se potpuno ne otopi. Nakon toga, boza je spremna za konzumaciju. Sipajte u staklene flaše ili tegle i čuvajte isključivo u frižideru.
-
Savjeti za čuvanje i konzumaciju
Zbog aktivnog kvasca u napitku, boza nastavlja da fermentiše i nakon pripreme. Zbog toga je veoma važno čuvati je u frižideru i ne praviti prevelike količine. Idealno je da napravite onoliko koliko možete popiti u naredna dva dana. Ukoliko primijetite promjenu mirisa ili ukusa, ili ako napitak postane previše gaziran i alkoholizovan, to je znak da je proces fermentacije prešao optimalnu granicu.
Boza se može dodatno začiniti po ukusu – cimet je najčešći dodatak, ali neki eksperimentišu i sa vanilom, karanfilićem ili limunovom korom.
