Vuletić poručio da Beograd mora poštovati suverenitet BiH. U nastavku teksta doznajte više. Budući politički pravac Srbije mogao bi imati značajan utjecaj na odnose u regionu, posebno kada je riječ o Bosni i Hercegovini, a od nove vlasti u Beogradu očekuje se jasnije opredjeljenje za poštovanje suvereniteta susjednih država. Na to je tokom razgovora u Sarajevu ukazao Zoran Vuletić, predsjednik Građanskog demokratskog foruma iz Beograda, poručujući da je vrijeme za napuštanje politike koja proizvodi nepovjerenje, podjele i političke sukobe.
Vuletić je govorio na sesiji Asocijacije nezavisnih intelektualaca „Krug 99“, gdje su u fokusu bili politički procesi u Srbiji i njihove moguće posljedice na budućnost zapadnog Balkana. Posebnu pažnju posvetio je odnosima Beograda i Sarajeva, ulozi Republike Srpske u tim odnosima, ali i pitanju suočavanja Srbije s prošlošću.
Prema njegovoj ocjeni, političke promjene u Srbiji neće imati stvarni značaj ukoliko ne dođe do promjene odnosa prema susjednim državama. Smatra da je neophodno napustiti pristup u kojem se regionalni odnosi koriste za ostvarivanje političkih ciljeva, umjesto za unapređenje saradnje i rješavanje konkretnih problema građana.
-
Beograd treba prihvatiti Sarajevo kao ravnopravnog partnera
Jedna od ključnih poruka Vuletićevog obraćanja odnosila se na potrebu da Srbija bez zadrške poštuje državnost i suverenitet Bosne i Hercegovine. Naglasio je da odnosi dvije zemlje moraju biti zasnovani na principima ravnopravnosti, a ne na političkim ambicijama koje mogu dovesti do novih nesuglasica.
Upozorio je da saradnja Srbije s Republikom Srpskom ne bi trebala biti izgovor za zaobilaženje državnih institucija Bosne i Hercegovine ili stvaranje dodatnih prepreka u njenom funkcionisanju.
Kako je objasnio, postoje brojna područja u kojima Beograd i Banja Luka mogu razvijati kvalitetnu saradnju, od privrede i infrastrukture do obrazovanja i kulture. Međutim, takve aktivnosti trebale bi imati za cilj poboljšanje uslova života stanovništva, a ne jačanje političkih sukoba.
Posebno je problematičnim ocijenio korištenje odnosa s Republikom Srpskom za blokiranje institucija ili vršenje pritiska na Sarajevo. Takva politika, prema njegovom stavu, ne može doprinijeti stabilnosti, nego dodatno otežava uspostavljanje povjerenja između političkih predstavnika i građana.
-
Pitanje Srebrenice ne ostavlja prostor za političke nejasnoće
Tokom sesije otvoreno je i pitanje odnosa nove političke generacije u Srbiji prema genocidu počinjenom u Srebrenici. Vuletić je komentarisao izjavu Ilije Srdanovića, nosioca pobjedničke Studentske liste u Srbiji, ocjenjujući da njegov stav o ovoj temi nije dovoljno jasno politički određen.
Prema njegovim riječima, genocid u Srebrenici pravosnažno je utvrđena sudska činjenica i ne bi smio biti predmet političkog relativiziranja. Smatra da je posebno važno kakve će poruke o ovom pitanju slati ljudi koji bi u budućnosti mogli imati značajnu ulogu u političkom životu Srbije.
Vuletić je naglasio da suočavanje s prošlošću ne podrazumijeva nametanje kolektivne odgovornosti mlađim generacijama. Od njih se, kako je istakao, očekuje da prihvate historijske činjenice, odbace negiranje zločina i ne dozvole da se tragedije iz prošlosti koriste za političke manipulacije.
Ovakav odnos prema prošlosti vidi kao jedan od preduslova za uspostavljanje kvalitetnijih odnosa između naroda u regionu. Bez jasnog odnosa prema sudski utvrđenim činjenicama, teško je očekivati izgradnju povjerenja koje bi omogućilo ozbiljniju regionalnu saradnju.
-
Odnosi sa Zagrebom, Podgoricom i Prištinom zahtijevaju novi pristup
Vuletić je tokom obraćanja ukazao da promjena vanjske politike Srbije ne bi trebala biti ograničena samo na odnose s Bosnom i Hercegovinom. Prema njegovom mišljenju, potrebno je preispitati i pristup Beograda prema ostalim susjedima, posebno Crnoj Gori, Hrvatskoj i Kosovu.
Kada je riječ o Crnoj Gori, poručio je da Srbija mora poštovati njenu državnost i političku samostalnost. Smatra da odnosi dvije zemlje ne mogu biti stabilni ukoliko se u njih konstantno uvlače pitanja unutrašnjih političkih prilika i pokušaji utjecaja na odluke crnogorskih institucija.
U odnosima s Hrvatskom posebno je izdvojio neriješena pitanja iz ratnog perioda. Među najvažnijim zadacima naveo je pronalazak nestalih osoba i unapređenje prava povratnika. To su, prema njegovoj ocjeni, pitanja koja zahtijevaju ozbiljan institucionalni angažman, a ne povremene političke izjave.
Također je naglasio da je potrebno graditi funkcionalniju komunikaciju s Prištinom. Iako su političke okolnosti složene, smatra da se bez dijaloga i spremnosti na dogovor ne mogu očekivati dugoročno održivi odnosi.
-
Evropska unija ne bi trebala praviti kompromise s nacionalizmom
Poseban dio Vuletićevog izlaganja odnosio se na ulogu Evropske unije u političkim procesima na zapadnom Balkanu. Smatra da evropske institucije moraju imati aktivniji i dosljedniji pristup podršci demokratskim promjenama, naročito u Srbiji.
Kao ključne oblasti izdvojio je nezavisnost pravosuđa, slobodu medija, jačanje institucija i poštovanje demokratskih procedura. Upozorio je da deklarativno zalaganje za evropske vrijednosti nema mnogo smisla ukoliko izostaju konkretne reforme i odgovornost političkih struktura.
Prema njegovom mišljenju, Evropska unija ne bi trebala tolerisati nacionalističke politike samo zbog očuvanja prividne političke stabilnosti. Takvi kompromisi mogu kratkoročno ublažiti određene probleme, ali dugoročno predstavljaju prepreku demokratskom razvoju i normalizaciji odnosa u regionu.
Vuletić smatra da je podrška nezavisnim medijima, građanskim inicijativama i organizacijama civilnog društva posebno značajna u državama u kojima su demokratske institucije izložene političkim pritiscima.
-
Studentska lista pred izazovom pretvaranja političke pobjede u promjene
Osvrćući se na političku situaciju u Srbiji, Vuletić je pobjedu Studentske liste 25. oktobra označio kao događaj koji bi mogao otvoriti prostor za drugačiji politički razvoj zemlje.
Ipak, upozorio je da izborni rezultat sam po sebi nije garancija promjena. Pravi pokazatelj uspjeha bit će odluke koje budu donosili novi politički predstavnici, posebno u oblastima koje se odnose na funkcionisanje institucija, slobodu medija i odnose sa susjednim državama.
Prema njegovom stavu, od novih političkih aktera očekuje se da pokažu da su sposobni ponuditi drugačiji model upravljanja, oslobođen političkih pritisaka i podjela koje su obilježile prethodni period.
Poseban izazov bit će odnos prema pitanjima koja godinama izazivaju nesuglasice u regionu. Među njima su odnos prema Bosni i Hercegovini, suočavanje s prošlošću i spremnost Srbije da razvija saradnju sa svim susjednim državama na ravnopravnim osnovama.
Vuletić je time ukazao da će se stvarni karakter političkih promjena u Srbiji najbolje vidjeti kroz konkretne poteze, a ne samo kroz najave i predizborna obećanja.
-
Kulenović ukazao na značaj dijaloga među državama regiona
Predsjednik „Kruga 99“ Adil Kulenović ocijenio je da Vuletićevo obraćanje nosi važnu poruku o potrebi uspostavljanja trajnog mira i kvalitetnijih odnosa među državama zapadnog Balkana.
Istakao je značaj razgovora o političkim procesima u susjednim zemljama, posebno zbog njihovog utjecaja na stabilnost Bosne i Hercegovine. Prema njegovoj ocjeni, regionalni mir ne može se graditi bez međusobnog poštovanja, otvorenog dijaloga i spremnosti političkih predstavnika da interese građana stave ispred kratkoročnih političkih ciljeva.
Sesija je tako otvorila niz pitanja koja se odnose na buduće odnose Srbije i Bosne i Hercegovine, odgovornost novih političkih struktura i mogućnost stvaranja drugačijeg političkog ambijenta na zapadnom Balkanu. Posebno je naglašena potreba da se državne granice, suverenitet i institucije svih zemalja regiona poštuju kao osnova za svaku ozbiljnu inicijativu regionalne saradnje.
