Koje bolesti mozemo naslijediti od majke? Unastavku teksta pročitajte više. Od majke ne nasljeđujemo samo boju očiju, izgled lica ili građu tijela. Genetika može utjecati i na sklonost određenim zdravstvenim problemima, od migrena i osteoporoze do ozbiljnijih oboljenja. Stručnjaci zato naglašavaju koliko je važno poznavati zdravstvenu historiju porodice, posebno kada se iste bolesti pojavljuju kod više generacija žena.
Mnoge žene primjećuju određene sličnosti sa svojim majkama i bakama, ne samo kada je riječ o fizičkom izgledu nego i o zdravstvenim tegobama. Ponekad se u istoj porodici ponavljaju glavobolje, problemi sa spavanjem, bolesti kostiju ili poremećaji raspoloženja.
Iako se određene bolesti češće pojavljuju među članovima iste porodice, to ne znači da će ih svaka naredna generacija obavezno razviti. Nasljedni faktori mogu povećati rizik, ali na zdravlje značajno utječu i životne navike, ishrana, fizička aktivnost te okruženje.
Posebnu pažnju vrijedi obratiti na sljedećih sedam zdravstvenih problema.
1. Depresija i poremećaji raspoloženja
Sklonost depresiji može biti djelimično povezana s genetskim naslijeđem. Ako je majka tokom života imala depresivne epizode, postoji mogućnost da će i kćerka imati povećan rizik od sličnih poteškoća.
Ipak, depresija nastaje djelovanjem više faktora, uključujući stres, životne okolnosti, biološke promjene i psihološko stanje.
Posebno je važno obratiti pažnju na postporođajnu depresiju. Žene koje u porodici imaju historiju depresivnih poremećaja trebale bi o tome razgovarati s ljekarom, naročito tokom trudnoće i nakon porođaja.
Dugotrajan osjećaj tuge, gubitak interesa za svakodnevne aktivnosti, problemi sa spavanjem i nedostatak energije mogu biti znakovi da je potrebna stručna podrška.
2. Osteoporoza i slabljenje kostiju
Osteoporoza je bolest kod koje kosti postaju slabije i podložnije prijelomima. Često se razvija postepeno, bez izraženih simptoma, zbog čega mnoge žene za problem saznaju tek nakon prijeloma.
Porodična historija osteoporoze predstavlja važan faktor rizika. Ako su majka ili baka imale ovu bolest, preporučljivo je posvetiti dodatnu pažnju zdravlju kostiju.
Rizik se naročito povećava nakon menopauze, kada dolazi do smanjenja nivoa estrogena, hormona koji ima važnu ulogu u očuvanju koštane mase.
Redovna fizička aktivnost, dovoljan unos kalcija i vitamina D te izbjegavanje pušenja mogu pomoći u očuvanju zdravlja kostiju. Kod žena s povećanim rizikom ljekar može preporučiti i mjerenje mineralne gustoće kostiju.
3. Prerano starenje kože
Jeste li primijetili da neke žene i u kasnijim godinama imaju izrazito glatku i elastičnu kožu, dok se kod drugih bore pojavljuju mnogo ranije?
Dio objašnjenja nalazi se u genetici.
Nasljedni faktori utječu na strukturu kože, njenu debljinu, elastičnost i određene procese povezane s proizvodnjom kolagena.
Zbog toga kćerke ponekad mogu primijetiti sličan obrazac starenja kao njihove majke.
Međutim, genetika nije jedini faktor. Pretjerano izlaganje suncu, pušenje, nedostatak sna i nepravilna njega kože mogu ubrzati pojavu vidljivih znakova starenja.
Svakodnevna zaštita od UV zračenja i zdrave životne navike imaju važnu ulogu u očuvanju izgleda i zdravlja kože.
4. Migrene i učestale glavobolje
Migrena je neurološki poremećaj koji se često pojavljuje kod više članova iste porodice.
Ako majka pati od migrena, povećana je vjerovatnoća da će se s ovom vrstom glavobolje tokom života suočiti i njena kćerka.
Migrena se može manifestovati intenzivnom glavoboljom, mučninom, osjetljivošću na svjetlost i zvuk, a kod nekih osoba i prolaznim smetnjama vida.
Napade mogu izazvati različiti faktori, uključujući stres, neredovan san, hormonalne promjene i preskakanje obroka.
Vođenje dnevnika glavobolja može pomoći u prepoznavanju mogućih okidača, dok odgovarajuće liječenje može smanjiti učestalost i intenzitet napada.
5. Rak dojke i jajnika
Porodična historija raka dojke i jajnika posebno je važna prilikom procjene zdravstvenog rizika.
Određene nasljedne genetske promjene, uključujući promjene u genima BRCA1 i BRCA2, mogu značajno povećati vjerovatnoću razvoja ovih malignih bolesti.
Poznat primjer je holivudska glumica Angelina Jolie, koja se odlučila na preventivne operacije nakon što je saznala da nosi nasljednu genetsku promjenu povezanu s visokim rizikom od raka.
Međutim, važno je naglasiti da se većina slučajeva raka dojke ne može pripisati naslijeđenim visokorizičnim mutacijama.
Žene koje imaju više bliskih srodnika oboljelih od raka dojke ili jajnika, posebno ako se bolest pojavila u mlađoj dobi, trebale bi razgovarati s ljekarom o mogućnosti genetskog savjetovanja i odgovarajućim preventivnim pregledima.
Nasljedni rizik pritom može dolaziti i s majčine i s očeve strane porodice.
6. Nesanica i problemi sa spavanjem
Problemi sa spavanjem ponekad se ponavljaju kroz više generacija jedne porodice.
Majka teško zaspi, kćerka se često budi tokom noći, a baka se godinama bori s nesanicom. Ovakve sličnosti mogu biti povezane s nasljednim osobinama, ali i zajedničkim životnim navikama.
Genetika može utjecati na prirodni ritam spavanja i određene karakteristike nervnog sistema.
Ipak, na kvalitet sna snažno utječu i stres, konzumacija kofeina, korištenje elektronskih uređaja neposredno prije spavanja te nepravilan dnevni raspored.
Odlazak na spavanje u približno isto vrijeme, smanjenje večernjeg unosa kofeina i stvaranje mirnog okruženja mogu pomoći u uspostavljanju zdravijih navika.
Ako nesanica traje duže vrijeme i narušava svakodnevno funkcionisanje, preporučljivo je potražiti stručnu pomoć.
7. Bolesti srca i krvnih sudova
Nasljedni faktori mogu imati značajnu ulogu u razvoju bolesti srca i krvnih sudova.
Ako su majka, otac ili drugi bliski srodnici imali srčani ili moždani udar, posebno u mlađoj životnoj dobi, to može ukazivati na povećan porodični rizik.
Genetika može utjecati na nivo holesterola, regulaciju krvnog pritiska i raspodjelu masnog tkiva.
Posebno je važno obratiti pažnju na nakupljanje masnog tkiva u predjelu stomaka, jer je povećan obim struka povezan s većim rizikom od metaboličkih i kardiovaskularnih bolesti.
Redovna kontrola krvnog pritiska, holesterola i šećera u krvi, zajedno s uravnoteženom ishranom i fizičkom aktivnošću, može pomoći u smanjenju rizika.
Porodična historija bolesti može biti važan pokazatelj
Iako genetika utječe na brojne zdravstvene procese, ona ne određuje u potpunosti budućnost pojedinca.
Važno je razumjeti da se većina navedenih zdravstvenih problema ne prenosi isključivo sa majke na kćerku. Nasljedne predispozicije mogu dolaziti od oba roditelja, dok je za razvoj mnogih bolesti presudna kombinacija genetskih i vanjskih faktora.
Poznavanje zdravstvene historije roditelja, baka, djedova i drugih bliskih članova porodice može pomoći ljekarima da bolje procijene individualni rizik i preporuče odgovarajuće preventivne mjere.
Zato, ako su se određene bolesti ponavljale među ženama u vašoj porodici, nemojte ih unaprijed smatrati neizbježnim. Pravovremeni pregledi, zdrave navike i razgovor s ljekarom mogu imati veliku ulogu u očuvanju zdravlja.
