Vlada FBiH ne planira ukidati neradnu nedjelju. U nastavku teksta doznajte više. Federalni ministar trgovine Amir Hasičević poručio je da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ne planira odustati od neradne nedjelje u trgovini, naglašavajući da dostupni ekonomski pokazatelji ne potvrđuju tvrdnje da je ova mjera negativno utjecala na ukupni promet. Iako su zabilježeni rast fiskalnog prometa i nominalno povećanje plata, inflacija i dalje predstavlja značajan izazov za kupovnu moć zaposlenih.
Odluka o uvođenju neradne nedjelje u trgovinskom sektoru Federacije Bosne i Hercegovine od samog početka izaziva brojne rasprave među poslodavcima, zaposlenima, ekonomskim stručnjacima i građanima. Dok jedni smatraju da je riječ o važnom koraku prema poboljšanju radničkih prava, drugi upozoravaju na moguće ekonomske posljedice, posebno kada je riječ o poslovanju trgovinskih objekata i očuvanju radnih mjesta.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević istakao je da Vlada Federacije BiH ostaje pri ranije zauzetom stavu da je uvođenje neradne nedjelje predstavljalo opravdan i pozitivan potez. Svoje tvrdnje potkrijepio je dostupnim podacima o fiskalnom prometu, zaposlenosti i kretanju plata u trgovinskoj djelatnosti.
-
Promet trgovina premašio 30 milijardi KM
Prema podacima koji obuhvataju 78 općina i gradova u Federaciji Bosne i Hercegovine, ukupan fiskalni promet u sektoru trgovine od januara do oktobra 2026. godine iznosio je 30,146 milijardi konvertibilnih maraka.
Ovaj rezultat predstavlja povećanje od 1,892 milijarde KM u odnosu na isti period prethodne godine. Izraženo u procentima, riječ je o rastu od 6,7 posto, što pokazuje da je ukupan evidentirani promet nastavio rasti i nakon uvođenja neradne nedjelje.
Posebno je zanimljivo poređenje s rezultatima iz 2024. godine, kada je trgovinama bilo omogućeno redovno poslovanje nedjeljom. U odnosu na prvih deset mjeseci te godine, fiskalni promet u 2026. bio je veći za 2,513 milijardi KM, odnosno 9,09 posto.
Ovi podaci predstavljaju jedan od glavnih argumenata na koje se Federalno ministarstvo trgovine poziva prilikom ocjene efekata zakonskih izmjena.
Ipak, prilikom tumačenja navedenih rezultata važno je razlikovati nominalni rast prometa od stvarnog povećanja količine prodate robe. Na ukupnu vrijednost fiskalnog prometa mogu utjecati različiti faktori, uključujući promjene cijena, potrošačke navike i opća ekonomska kretanja.
Zbog toga povećanje prometa izraženog u konvertibilnim markama ne mora automatski značiti da su građani kupili proporcionalno više proizvoda nego ranijih godina.
-
Kakav je utjecaj neradne nedjelje na zaposlenost?
Jedno od najčešće postavljanih pitanja odnosi se na moguće posljedice neradne nedjelje po broj zaposlenih u trgovinskom sektoru.
Prema informacijama koje je iznio ministar Hasičević, prosječan broj zaposlenih u trgovini tokom 2025. godine bio je manji za 864 radnika u poređenju s 2024. godinom.
Ovaj podatak mogao bi se posmatrati kao pokazatelj smanjenja zaposlenosti, ali ministar upozorava da nije opravdano cjelokupnu promjenu pripisivati isključivo odluci o neradnoj nedjelji.
Na kretanje zaposlenosti mogu utjecati brojni drugi faktori, među kojima su troškovi poslovanja, promjene potražnje, reorganizacija trgovinskih lanaca, tehnološka unapređenja i opće stanje na tržištu rada.
Istovremeno, podaci za septembar 2026. godine pokazuju da je broj zaposlenih u trgovini povećan u odnosu na isti mjesec 2025. godine.
To znači da se kretanje zaposlenosti razlikuje zavisno od perioda koji se posmatra. Godišnji prosjek i poređenje pojedinačnih mjeseci ne predstavljaju istu statističku kategoriju, zbog čega ih je potrebno pažljivo analizirati.
Hasičević je naglasio da dostupni podaci ne omogućavaju pouzdan zaključak da je neradna nedjelja, sama po sebi, prouzrokovala bilo povećanje bilo smanjenje broja zaposlenih.
-
Plate rastu, ali radnici ne osjećaju puni efekat povećanja
Osim fiskalnog prometa i zaposlenosti, značajnu pažnju privlači pitanje primanja zaposlenih u trgovini.
Prema predstavljenim podacima, prosječna neto plata u ovoj djelatnosti tokom septembra 2026. godine iznosila je 1.377 KM.
U poređenju s istim mjesecom prethodne godine, riječ je o nominalnom povećanju od 5,5 posto.
Međutim, nominalni rast plate ne znači nužno i poboljšanje životnog standarda radnika. Ključni faktor koji određuje stvarnu vrijednost njihovih primanja jeste inflacija, odnosno rast cijena proizvoda i usluga koje svakodnevno koriste.
Upravo zbog toga podaci pokazuju da je, uprkos povećanju prosječne neto plate, njena realna vrijednost blago smanjena.
Drugim riječima, radnici u prosjeku primaju veći novčani iznos nego ranije, ali zbog povećanih životnih troškova tim novcem ne mogu nužno kupiti više proizvoda i usluga.
Razlika između nominalne i realne plate posebno je važna za domaćinstva čiji se najveći dio prihoda troši na osnovne životne potrebe.
Troškovi hrane, stanovanja, energenata, prijevoza i drugih neophodnih izdataka direktno utječu na mogućnost radnika da raspolažu preostalim dijelom mjesečnih primanja.
Zbog toga rast prosječnih plata, posmatran odvojeno od inflacije, ne daje potpunu sliku ekonomskog položaja zaposlenih u trgovini.
-
Ministarstvo nije dobilo zahtjev za promjenu zakona
Govoreći o mogućnosti izmjena postojećeg zakonskog rješenja, Hasičević je potvrdio da Federalno ministarstvo trgovine nije zaprimilo nijedan zvaničan zahtjev za izmjenu zakona kojim je propisana neradna nedjelja.

Ova informacija dolazi u vrijeme kada se u javnosti povremeno otvaraju pitanja eventualnog vraćanja rada nedjeljom, uvođenja dodatnih izuzetaka ili prilagođavanja postojećih pravila pojedinim kategorijama trgovinskih objekata.
Iako različiti učesnici u privrednom životu mogu imati različite stavove o ovom pitanju, ministar je jasno poručio da Vlada Federacije BiH zasad ne vidi razlog za odustajanje od donesene odluke.
„Ostajemo pri stavu da je neradna nedjelja jedan dobar potez“, izjavio je Hasičević.
Njegova poruka ukazuje na to da se opravdanost ove mjere, iz perspektive Federalnog ministarstva trgovine, ne procjenjuje samo kroz finansijske rezultate trgovinskih preduzeća.
-
Porodični život i prava radnika važan dio odluke
Jedan od osnovnih ciljeva uvođenja neradne nedjelje jeste omogućavanje zaposlenima u trgovini da imaju zajednički slobodan dan koji mogu provesti sa svojim porodicama.
Hasičević je naglasio da ovu mjeru nije moguće posmatrati isključivo kroz ekonomske pokazatelje, jer njen značaj obuhvata i socijalnu dimenziju.
Za brojne zaposlene u trgovini, posebno one koji su godinama radili vikendima, slobodna nedjelja predstavlja priliku za kvalitetnije organizovanje privatnog i porodičnog života.
Takav raspored može imati posebno značenje za roditelje školske djece, bračne partnere s različitim radnim obavezama i zaposlene koji tokom radne sedmice imaju ograničeno vrijeme za zajedničke aktivnosti.
Istovremeno, pitanje neradne nedjelje otvara i širu raspravu o radnim uslovima, organizaciji smjena, sedmičnom odmoru i ravnoteži između profesionalnih i privatnih obaveza.
Za zaposlene u trgovinskoj djelatnosti, osim visine mjesečnih primanja, značajnu ulogu imaju predvidivost rasporeda rada, mogućnost planiranja slobodnog vremena i poštovanje zakonom zagarantovanih prava.
Upravo su to aspekti koje je teško neposredno izraziti kroz podatke o fiskalnom prometu ili kretanju zaposlenosti, ali koji imaju važnu ulogu u svakodnevnom životu radnika.
Rasprava o neradnoj nedjelji zato se nastavlja na više nivoa, od ekonomskih rezultata trgovinskog sektora do pitanja kvaliteta radnih mjesta, kupovne moći zaposlenih i njihovog prava na vrijeme provedeno izvan radnog okruženja.











