Oglasi - Advertisement

U Srbiji pao MiG-29. U nastavku teksta doznajte više. Pilot Vojske Srbije Goran Bulajić (53), koji je poginuo u padu vojnog aviona MiG-29 između Nove i Stare Pazove, iza sebe je ostavio životnu priču obilježenu hrabrošću i humanošću. Njegovo ime posebno se pamti po velikim poplavama koje su 2014. godine pogodile Srbiju, kada je zajedno s prijateljima učestvovao u spašavanju više od 150 ljudi iz poplavljenog Obrenovca.

Vijest o pogibiji iskusnog vojnog pilota ponovo je skrenula pažnju javnosti na njegovu ulogu u jednoj od najtežih prirodnih katastrofa koje su pogodile Srbiju u posljednjih nekoliko decenija.

Oglasi - Advertisement

Kako piše Telegraf.rs, Bulajić je tokom katastrofalnih poplava 2014. godine pokazao izuzetnu požrtvovanost, stavljajući živote drugih ljudi ispred vlastite sigurnosti. Iako je bio profesionalni vojni pilot, u tim dramatičnim trenucima nije upravljao avionom, već čamcem kojim je pokušavao doći do stanovnika zarobljenih u poplavljenim kućama.

Kada je saznao za razmjere katastrofe u Obrenovcu, javio se svojoj komandi i uputio prema ugroženom području. Pilotski kombinezon zamijenio je ronilačkim odijelom, a zatim se zajedno s prijateljima uključio u akciju spašavanja koristeći vlastiti čamac.

Prema tadašnjim izvještajima, proveo je više od 20 sati pomažući ugroženom stanovništvu, često dolazeći do mjesta kojima je bilo izuzetno teško pristupiti.

  • Ulice su bile potpuno potopljene, a prizori zastrašujući

Poplave koje su u maju 2014. godine pogodile Obrenovac ostavile su brojne stanovnike odsječene od ostatka grada. Voda je prodirala u kuće, zgrade i dvorišta, dok su ljudi pokušavali pronaći sigurno mjesto i dočekati pomoć.

Bulajić je u razgovoru za RTS te godine opisao dramatične prizore koje je zatekao po dolasku u poplavljeno područje.

Prema njegovim riječima, situacija je bila mnogo ozbiljnija nego što su on i njegovi prijatelji očekivali.

Voda je na pojedinim mjestima dosezala dubinu od dva metra, zbog čega su se ulicama morali kretati čamcem. Orijentacija je predstavljala poseban problem jer je poplavljeno naselje izgledalo potpuno drugačije nego u normalnim okolnostima.

Kako je tada objasnio, morali su se orijentisati prema stubovima ulične rasvjete, dok ih je GPS navigacija vodila kroz ulice kojima bi se uobičajeno prolazilo automobilom.

Dodatnu poteškoću predstavljala je činjenica da područje nisu dovoljno poznavali, zbog čega je svaki odlazak prema ugroženim stanovnicima zahtijevao veliku pažnju.

Ipak, nastavljali su akciju, svjesni da se iza prozora i na višim spratovima poplavljenih objekata nalaze ljudi kojima je pomoć bila neophodna.

  • Najteži trenuci bili su kada su očevi predavali svoju djecu

Među ljudima koje su Bulajić i njegovi prijatelji spasili bili su Miroslav, Slavica, Đorđe, Ksenija i Natalija iz Ulice kneza Mihaila.

Oni su pomoć pokušavali dobiti slanjem SMS poruka, a njihova situacija bila je samo jedan od brojnih slučajeva u kojima su spasioci morali brzo reagovati.

Bulajić je kasnije govorio o emocionalno najtežim trenucima koje je doživio tokom akcije.

Posebno su mu ostala urezana u sjećanje spašavanja porodica s malom djecom, kada su roditelji morali donositi odluke u okolnostima velikog straha i neizvjesnosti.

Opisivao je kako su majke uglavnom prve ulazile u čamac, dok su očevi ostajali u kućama ili stanovima zajedno s djecom.

Spasioci bi najprije prenijeli majku na sigurno mjesto, a potom se vraćali po dijete.

Upravo taj trenutak, kada otac predaje svoje dijete potpuno nepoznatom čovjeku, za Bulajića je bio posebno potresan.

Isticao je koliko je povjerenja bilo potrebno da roditelj u takvoj situaciji preda dijete osobi koju nikada ranije nije upoznao.

Očevi nisu mogli znati ko su ljudi koji dolaze po njihovu djecu, ali su bili svjesni da je odlazak iz poplavljenih domova jedina mogućnost da porodica dođe na sigurno.

Takve situacije, prema njegovom svjedočenju, pokazivale su koliko se ljudi u trenucima velike opasnosti oslanjaju jedni na druge.

  • Starije žene pokazale nevjerovatnu snagu

Osim spašavanja djece i porodica, Bulajić je govorio i o starijim stanovnicima Obrenovca koji su se tokom poplava suočili s izuzetno teškim okolnostima.

Mnogi od njih imali su ozbiljne zdravstvene probleme i ograničenu mogućnost kretanja, ali su uprkos tome pokazivali veliku odlučnost da napuste poplavljene objekte.

Neki su morali izlaziti kroz prozore, penjati se na krovove ili se spuštati niz ljestve kako bi došli do čamca.

Posebno je zapamtio jednu stariju ženu koja je, kako je ispričao, rekla da nije mogla zamisliti da će u devedesetoj godini života hodati po krovu kuće.

Bulajić je s dozom divljenja govorio i o drugim ženama u poznim godinama koje su uspijevale savladati prepreke uprkos povredama kukova, problemima s kičmom i drugim zdravstvenim poteškoćama.

Nazivao ih je pravim gimnastičarkama, naglašavajući koliko ga je iznenadila njihova sposobnost da se u tako opasnoj situaciji bore za vlastiti život.

Posebno ga je impresionirala njihova odlučnost, jer su neke od tih žena imale 85 ili 90 godina.

Tokom akcije Bulajić je svjedočio brojnim situacijama u kojima su ljudi, uprkos strahu, pronalazili snagu da izdrže i sarađuju sa spasiocima.

U svojim tadašnjim izjavama naglašavao je da je želja za životom često bila snažnija od straha koji su stanovnici osjećali.

Zajedničkim naporima Bulajić i njegovi prijatelji uspjeli su iz poplavljenog Obrenovca izvući više od 150 osoba.

  • Tragična nesreća vojnog aviona MiG-29

Godinama nakon tih događaja, Bulajićevo ime ponovo se našlo u javnosti zbog tragične avionske nesreće u kojoj je izgubio život.

Prema informacijama koje je potvrdilo Ministarstvo odbrane Srbije, vojni avion MiG-29 srušio se u jutarnjim satima, oko 8:45, na području između Nove i Stare Pazove.

Nakon dojave o padu aviona, na mjesto nesreće upućene su nadležne službe.

U intervenciji su učestvovali pripadnici Vojske Srbije, policije, vatrogasno-spasilačkih jedinica i hitne medicinske pomoći.

O događaju je obaviješteno i nadležno tužilaštvo, koje je uključeno u postupanje povodom nesreće.

Prema objavljenim informacijama, formirane su dvije komisije sa zadatkom da ispitaju okolnosti pod kojima je došlo do pada vojnog aviona.

Njihov posao obuhvata utvrđivanje mogućih tehničkih uzroka nesreće, kao i razmatranje drugih okolnosti koje su mogle utjecati na tragični događaj.

Jedan od zadataka istražnih tijela jeste i provjera eventualne odgovornosti unutar vojnog sistema.

Tačan uzrok pada aviona nije naveden u prvobitnim informacijama, zbog čega se ne mogu donositi zaključci o tome šta je prethodilo nesreći bez nalaza nadležnih komisija.

  • U vojnoj službi proveo tri decenije

Goran Bulajić bio je pripadnik 204. vazduhoplovne brigade Vojske Srbije, čija se baza nalazi na vojnom aerodromu Batajnica.

Rođen je 25. marta 1973. godine u Beogradu, a profesionalnu vojnu službu započeo je 1996. godine.

Tokom karijere bio je dio vojnog vazduhoplovstva, a njegovo iskustvo obuhvatalo je dugogodišnju službu u sistemu odbrane Srbije.

Njegovo angažovanje tokom poplava u Obrenovcu predstavljalo je jedan od javnosti poznatih događaja iz njegovog života izvan redovnih vojnih zadataka.

Iako je po profesiji bio vojni pilot, tada je učestvovao u neposrednom spašavanju civila koristeći čamac i opremu prilagođenu uslovima na poplavljenom području.

Bulajić je iza sebe ostavio dvoje djece.

Nadležne institucije pokrenule su postupke za utvrđivanje okolnosti avionske nesreće, a posebna pažnja usmjerena je na tehničke i operativne činjenice koje bi mogle pomoći u rekonstrukciji posljednjih trenutaka leta.

Oglasi