Oglasi - Advertisement

Studentska lista je najavila reviziju dodijeljenih pasoša Srbije. U nastavku teksta doznajte više. Najava Studentske liste u Srbiji o preispitivanju određenih odluka o dodjeli državljanstva i izdavanju pasoša otvorila je pitanje da li bi takav postupak mogao obuhvatiti i pojedine političke funkcionere iz Republike Srpske. Među onima koji imaju državljanstvo Srbije nalaze se Milorad Dodik i Nenad Stevandić, čiji su srbijanski pasoši posebno privukli pažnju javnosti tokom pravosudnih postupaka koji su protiv njih vođeni u Bosni i Hercegovini.

Studentska lista, koja je prema navodima iz izvornog teksta ostvarila izbornu pobjedu u Srbiji, u svom političkom programu predviđa preispitivanje diskrecionih prijema u državljanstvo, kao i ranije izdatih pasoša. Takva najava sadržana je u poglavlju pod nazivom „Spoljni poslovi i nacionalni interesi“, objavljenom na internet stranici „Studenti pobeđuju“.

Oglasi - Advertisement

U programu se navodi da bi nadležne institucije, nakon nove sigurnosne i reputacione procjene, trebale u što kraćem roku preispitati određene odluke o prijemu u državljanstvo, posebno u slučajevima u kojima postoji osnovana sumnja na korupciju ili druge nepravilnosti.

Ipak, dokument ne sadrži konkretna imena osoba čiji bi status mogao biti predmet provjere. Također nije precizirano na koje bi se države ili kategorije stranih državljana ova mjera odnosila, niti je detaljno objašnjen način na koji bi se revizija provodila.

Upravo zbog takvih nejasnoća otvoreno je pitanje da li bi eventualna primjena najavljenih mjera mogla imati posljedice za političare iz Bosne i Hercegovine koji, pored bosanskohercegovačkog, posjeduju i državljanstvo Republike Srbije.

  • Milorad Dodik srbijanski pasoš dobio još 2014. godine

Milorad Dodik, koji je u to vrijeme obavljao funkciju predsjednika Republike Srpske, pasoš Republike Srbije dobio je 8. jula 2014. godine.

Dokument mu je tada uručio generalni konzul Srbije u Banjoj Luci Vladimir Nikolić, a informacija o tome zvanično je saopćena iz Dodikovog kabineta.

Međutim, iz javno dostupnih informacija nije moguće sa sigurnošću utvrditi po kojem je zakonskom osnovu Dodik prethodno stekao državljanstvo Srbije.

Slična situacija odnosi se i na Nenada Stevandića, predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske. Nije javno precizirano kada je dobio srbijansko državljanstvo niti na osnovu koje zakonske odredbe mu je ono odobreno.

Ove informacije imaju poseban značaj zbog činjenice da zakonodavstvo Srbije predviđa različite mogućnosti za sticanje državljanstva.

Prema članu 23. Zakona o državljanstvu Republike Srbije, pripadnici srpskog naroda koji nemaju prebivalište u Srbiji mogu steći državljanstvo pod određenim uslovima, među kojima je i pisana izjava da Republiku Srbiju smatraju svojom državom.

S druge strane, član 19. istog zakona omogućava prijem stranog državljanina i bez ispunjavanja pojedinih redovnih uslova, ukoliko nadležne institucije procijene da takav prijem predstavlja interes za Republiku Srbiju.

O takvim slučajevima odlučuje Vlada Srbije, što predstavlja poseban oblik prijema u državljanstvo.

U programu Studentske liste posebno se spominju upravo diskrecioni prijemi, odnosno odluke donesene na osnovu procjene nadležnih organa.

Zbog toga je za eventualno preispitivanje Dodikovog ili Stevandićevog statusa presudno utvrditi na osnovu koje su zakonske odredbe dobili državljanstvo.

  • Srbijansko državljanstvo postalo važno tokom pravosudnih postupaka u BiH

Pitanje srbijanskog državljanstva političkih funkcionera Republike Srpske dobilo je dodatnu političku i pravnu težinu tokom marta 2025. godine.

Tada su Milorad Dodik, Nenad Stevandić i tadašnji predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković bili obuhvaćeni istragom Tužilaštva Bosne i Hercegovine zbog sumnje na napad na ustavni poredak države.

Nakon što se nisu odazvali pozivima pravosudnih institucija, za njima su raspisane centralne potjernice.

Situacija je postala dodatno složena kada su se Dodik i Stevandić pojavili na teritoriji Srbije, uprkos postupcima koji su se protiv njih vodili u Bosni i Hercegovini.

Stevandić je boravio u Beogradu, a Sud BiH je kasnije naveo da se 18. marta vratio u Bosnu i Hercegovinu izbjegavajući zakonom propisane granične kontrole.

Nekoliko dana kasnije, 24. marta, Milorad Dodik pojavio se u Batajnici kod Beograda, gdje je prisustvovao obilježavanju godišnjice NATO bombardovanja Savezne Republike Jugoslavije.

Nakon boravka u Srbiji, Dodik je putovao u Izrael, a potom i u Moskvu, što je izazvalo dodatnu pažnju javnosti zbog tadašnjeg pravosudnog postupka.

Sud Bosne i Hercegovine je 27. marta 2025. godine izdao naredbu za raspisivanje međunarodne potjernice za Dodikom i Stevandićem.

Istog dana oglasio se tadašnji ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić, koji je potvrdio da su obojica državljani Republike Srbije.

  • Beograd se pozvao na državljanstvo prilikom zahtjeva Interpolu

Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije tada je saopćilo da je Interpol Beograd uputio protestnu notu Generalnom sekretarijatu Interpola.

Kao jedan od argumenata navedena je činjenica da su Dodik i Stevandić srbijanski državljani, dok su predstavnici vlasti u Beogradu tvrdili da zahtjev Bosne i Hercegovine ima političku pozadinu.

Ovakav razvoj događaja pokazao je koliko pitanje dvojnog državljanstva može postati značajno u odnosima između dvije države, posebno kada se radi o osobama koje obavljaju visoke političke funkcije.

Interpol je 2. aprila 2025. godine odbio zahtjev Bosne i Hercegovine za raspisivanje međunarodne potjernice.

Nakon toga je, krajem istog mjeseca, odbijena i žalba na donesenu odluku.

Milorad Dodik je javno zahvalio predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću na podršci i komunikaciji s Interpolom.

Nenad Stevandić također je izrazio zahvalnost Srbiji, poručivši tada: „Srbiji iskreno hvala“.

Zahtjevi za određivanje i provođenje mjera prema političkim funkcionerima Republike Srpske bili su predmet brojnih političkih reakcija, kako u Bosni i Hercegovini tako i u susjednoj Srbiji.

Dodik se pred Tužilaštvom Bosne i Hercegovine pojavio 4. jula 2025. godine, nakon čega mu je ukinut pritvor.

Nekoliko dana kasnije, 9. jula, pritvor je ukinut i Nenadu Stevandiću te Radovanu Viškoviću.

  • Može li Srbija poništiti ranije dodijeljeno državljanstvo?

Najava Studentske liste ne znači da bi osobe koje su ranije dobile državljanstvo Srbije automatski mogle ostati bez njega.

Važeći zakonski okvir razlikuje postupak preispitivanja zakonitosti prijema od postupaka prestanka državljanstva.

Prema Zakonu o državljanstvu Republike Srbije, državljanstvo ne može biti oduzeto kao obična kaznena mjera zbog političkog djelovanja, javnih izjava ili činjenice da je protiv određene osobe pokrenut pravosudni postupak.

Zakon predviđa prestanak državljanstva otpustom, odricanjem i u slučajevima uređenim međunarodnim ugovorima.

Istovremeno, postoji mogućnost poništavanja odluke o prijemu u državljanstvo ukoliko se utvrdi da je ono stečeno protivno zakonskim propisima.

Takve okolnosti mogu uključivati korištenje falsifikovane dokumentacije, davanje netačnih podataka, prikrivanje relevantnih činjenica ili druge zloupotrebe prilikom provođenja postupka.

To znači da bi eventualna revizija morala obuhvatiti konkretne dokumente, odluke i okolnosti pod kojima je određena osoba primljena u državljanstvo.

U slučaju Milorada Dodika i Nenada Stevandića, za sada nema javno potvrđenih informacija koje bi dokazivale da su srbijansko državljanstvo dobili na nezakonit način.

Ukoliko su državljanstvo stekli kao pripadnici srpskog naroda, prema posebnoj zakonskoj odredbi, takav prijem ne bi nužno bio obuhvaćen najavljenom revizijom diskrecionih odluka.

Ako je, međutim, njihov prijem odobren na osnovu procjene da predstavlja poseban interes Republike Srbije, moglo bi se otvoriti pitanje provjere okolnosti u kojima je takva odluka donesena.

Čak ni u tom slučaju samo pokretanje provjere ne bi predstavljalo dovoljan pravni osnov za poništavanje državljanstva.

  • Dodik ranije tražio lakše dobijanje državljanstva za Srbe iz RS-a

Posebno je zanimljivo da se najava mogućeg preispitivanja državljanstava pojavljuje nakon što je Milorad Dodik ponovo otvorio pitanje jednostavnijeg načina sticanja državljanstva Srbije za građane Republike Srpske.

Dodik je ranije zatražio da Srbi iz ovog bh. entiteta automatski dobijaju državljanstvo Republike Srbije, bez dugotrajnih administrativnih postupaka i čekanja.

Takav prijedlog zasniva se na ideji dodatnog povezivanja Republike Srpske i Srbije, što Dodik već godinama predstavlja kao jedan od važnih političkih ciljeva.

Pitanje državljanstva pritom se ne odnosi isključivo na posjedovanje putne isprave, nego uključuje i određena prava i obaveze koje proizlaze iz pravnog odnosa pojedinca i države.

U političkom smislu, mogućnost jednostavnijeg sticanja državljanstva Srbije za stanovnike Republike Srpske predstavlja temu koja se često povezuje sa specijalnim i paralelnim odnosima između Srbije i Republike Srpske.

  • Studentska lista najavljuje i očuvanje položaja Republike Srpske

Iako se u programu Studentske liste govori o kontroli ranijih odluka o državljanstvu, isti dokument sadrži i odredbe koje se direktno odnose na Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku.

Prema objavljenom programu, Studentska lista najavljuje očuvanje ustavnog položaja Republike Srpske, uz naglašavanje značaja njenog prava veta i pitanja entitetske imovine.

Također se predviđa nastavak i unapređenje saradnje na osnovu Sporazuma o specijalnim i paralelnim odnosima između Srbije i Republike Srpske.

Takve programske smjernice pokazuju da najavljena revizija određenih odluka o prijemu u državljanstvo nije predstavljena kao mjera posebno usmjerena protiv političkih predstavnika Republike Srpske.

Istovremeno, u dokumentu nisu navedeni detalji o tome koje bi institucije provodile provjere, koliko bi postupci trajali i da li bi se razmatrale sve ranije odluke o diskrecionom prijemu ili samo slučajevi za koje postoje konkretne sumnje na nepravilnosti.

Ostaje otvoreno i pitanje da li bi se revizija odnosila isključivo na odluke o prijemu u državljanstvo ili bi obuhvatila i dodatne provjere postupaka izdavanja pasoša.

Programski dokument pritom ne objašnjava kako bi se eventualne sigurnosne i reputacione procjene usklađivale s postojećim zakonskim uslovima za poništavanje državljanstva.

Za primjenu takve politike bili bi potrebni konkretni institucionalni postupci, pravno obrazložene odluke i poštivanje prava osoba čiji bi status bio predmet provjere.

Oglasi