Selman grmio u Briselu. U nastavku teksta doznajte više. Predstavnik pokreta Karton revolucija Adi Selman izazvao je pažnju javnosti nakon obraćanja u Briselu, gdje je pred predstavnicima Evropske unije govorio o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, sve izraženijem nezadovoljstvu građana i problemima koji, prema njegovom mišljenju, već decenijama sprečavaju razvoj države.
Selman je tokom gostovanja u emisiji „Naše jutro“ na televiziji Nova BH detaljnije govorio o svom nastupu pred evropskim zvaničnicima, reakcijama koje su uslijedile, ali i narednim aktivnostima pokreta Karton revolucija.

U središtu njegovog obraćanja našla se kritika političkih struktura koje, kako smatra, koriste nacionalne i vjerske razlike kako bi zadržale vlast, dok se svakodnevni problemi stanovništva potiskuju u drugi plan.
Posebno je naglasio da građani Bosne i Hercegovine više ne bi trebali prihvatati situaciju u kojoj se nacionalni simboli koriste kao sredstvo političke mobilizacije, dok istovremeno izostaju konkretni rezultati u poboljšanju životnog standarda.
Prema njegovim riječima, nedopustivo je da se nakon tri decenije mira stanovništvo i dalje suočava s problemima koji se odnose na osnovne životne potrebe, uključujući pristup pitkoj vodi, kvalitet zraka i zaštitu prirodnih bogatstava.
-
Nacionalne podjele kao način očuvanja političke moći
Govoreći o stanju u zemlji, Selman je ocijenio da se političke rasprave prečesto svode na nacionalna pitanja, dok se mnogo manje pažnje posvećuje ekonomiji, javnim uslugama i kvalitetu života.
Njegova poruka evropskim predstavnicima bila je da Bosna i Hercegovina ne može napredovati sve dok se politička odgovornost zamjenjuje stalnim podizanjem međunacionalnih tenzija.
Kao posebno zabrinjavajuću pojavu izdvojio je činjenicu da se građani različitih nacionalnosti suočavaju s gotovo identičnim problemima, ali se u političkom prostoru često predstavljaju kao suprotstavljene strane.
Selman smatra da upravo takav pristup omogućava pojedinim političkim liderima da izbjegavaju odgovornost za korupciju, nefunkcionalne institucije i nedostatak razvojnih projekata.
U tom kontekstu poručio je da građani ne bi smjeli dozvoliti da ih simboli nacionalne pripadnosti odvraćaju od pitanja ko upravlja javnim novcem i kakve rezultate ostvaruje.
Njegova kritika nije bila usmjerena protiv samih nacionalnih obilježja, već protiv njihove političke zloupotrebe, koju vidi kao jedan od ključnih mehanizama održavanja postojećeg sistema.
Kao primjer nesklada između potencijala zemlje i stvarnog stanja spomenuo je Sarajevo, grad poznat po organizaciji Zimskih olimpijskih igara 1984. godine, koji se danas suočava s ozbiljnim ekološkim i infrastrukturnim izazovima.
Prema Selmanovom viđenju, takvi problemi pokazuju da se odgovornost za današnje stanje ne može neprestano pripisivati ratnoj prošlosti, već je potrebno preispitati način na koji se upravlja državom.
-
Odlazak mladih postao je jedna od najvećih posljedica političkog sistema
Značajan dio njegovog govora bio je posvećen iseljavanju stanovništva, naročito mladih ljudi koji zbog nedostatka perspektive napuštaju Bosnu i Hercegovinu.
Selman je ovu pojavu opisao kao jedan od najtežih problema današnjeg društva, naglašavajući da mnoge porodice već godinama žive razdvojeno, iako je rat završen prije više od tri decenije.
Posebnu pažnju izazvala je njegova izjava:
„Mi smo bez rata ostali bez naših drugova i drugarica.“
Objašnjavajući smisao tih riječi, istakao je da odlazak stanovništva ne predstavlja samo statistički podatak, već duboku društvenu promjenu koja ostavlja posljedice na porodice, lokalne zajednice i budućnost cijele države.
Prema njegovoj ocjeni, političke elite koje su nakon rata obećavale stabilnost i prosperitet nisu stvorile uslove u kojima bi građani mogli planirati život bez razmišljanja o odlasku u inostranstvo.
Selman je iznio i tvrdnju da je Bosna i Hercegovina tokom dugog poslijeratnog perioda izgubila ogroman broj stanovnika zbog iseljavanja, smatrajući da međunarodna javnost nije dovoljno upoznata s razmjerama tog problema.
Naglasio je da među mladima postoji želja da ostanu u zemlji, ali da za takvu odluku moraju postojati odgovarajući uslovi.
Zapošljavanje, sigurnost, funkcionalne institucije, zaštita prirode i mogućnost dostojanstvenog života, prema njegovom mišljenju, trebali bi biti važniji od političkih sukoba koji se ponavljaju iz godine u godinu.
Također je poručio da iseljavanje ne pogađa samo jedan narod ili određeni dio države, već predstavlja zajednički izazov stanovnika svih krajeva Bosne i Hercegovine.
-
Kritike Evropskoj uniji zbog odnosa prema domaćim političarima
Tokom boravka u Briselu Selman nije govorio samo o odgovornosti domaćih političkih predstavnika. Dio njegovih kritika bio je usmjeren i prema međunarodnim institucijama, posebno Evropskoj uniji.
Smatra da evropska podrška Bosni i Hercegovini ne može ostvariti puni učinak ukoliko se nastavi oslanjati na političke strukture koje, prema njegovoj ocjeni, doprinose održavanju nacionalnih podjela.
Upozorio je da finansijska sredstva i politička podrška mogu izgubiti svoju svrhu ukoliko ne dovode do stvarnih promjena u društvu.
Selman je evropskim zvaničnicima pokušao objasniti da ulaganje u demokratski razvoj mora uključivati i građanske inicijative, nezavisne aktiviste te organizacije koje se bave zaštitom javnog interesa.
Njegova poruka bila je da međunarodni partneri trebaju pažljivije procjenjivati kome pružaju podršku i kakvi su rezultati takve saradnje.
Istovremeno je naglasio da odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine prvenstveno pripada njenim građanima.
Prema njegovim riječima, ni Evropska unija ni Sjedinjene Američke Države ne mogu same promijeniti političke prilike u državi ako među stanovništvom ne postoji spremnost za zajedničko djelovanje.
Ipak, međunarodna podrška mogla bi imati značajnu ulogu ukoliko bi bila usmjerena prema inicijativama koje promovišu transparentnost, odgovornost i jednakost pred zakonom.
Selman smatra da evropski zvaničnici moraju bolje razumjeti svakodnevicu građana Bosne i Hercegovine kako bi njihova politika prema zemlji bila djelotvornija.
-
Mogu li se građani različitih gradova ujediniti protiv korupcije?
Jedna od tema koje je Selman posebno istakao bila je mogućnost zajedničkog djelovanja stanovnika različitih dijelova Bosne i Hercegovine.
Govoreći o građanskom aktivizmu, osvrnuo se na proteste i društvena okupljanja u Srbiji, navodeći saradnju ljudi iz Novog Pazara i Beograda kao primjer prevazilaženja međusobnih razlika.
Smatra da sličan oblik povezivanja nije nemoguć ni u Bosni i Hercegovini.
U tom kontekstu spomenuo je Banju Luku, Sarajevo, Mostar, Tuzlu, Zenicu i Bihać, ocijenivši da stanovnici tih gradova imaju mnogo više zajedničkih interesa nego što se može zaključiti iz svakodnevnih političkih rasprava.
Borba protiv korupcije, očuvanje prirodnih bogatstava i zahtjevi za poštenijim institucijama, prema njegovom mišljenju, mogli bi predstavljati osnovu šireg građanskog povezivanja.
Kao primjere već postojeće saradnje naveo je aktivnosti građana u Varešu, Kaknju, Kupresu, Bijeljini i Loparama.
U tim sredinama, kako je objasnio, stanovništvo se organizovalo oko pitanja zaštite okoliša i prirodnih resursa, bez obzira na nacionalnu ili vjersku pripadnost.
Selman smatra da upravo takvi primjeri najbolje pokazuju koliko se društvena atmosfera može promijeniti kada građani prepoznaju konkretne zajedničke probleme.
Prema njegovim riječima, ljudi koji žele sačuvati rijeke, šume, izvore vode i vlastito životno okruženje mogu pronaći zajednički jezik čak i kada dolaze iz sredina s različitim političkim opredjeljenjima.
-
Kako je Karton revolucija dobila priliku govoriti u Briselu?
Tokom televizijskog gostovanja Selman je objasnio i okolnosti pod kojima je dobio poziv za obraćanje predstavnicima Evropske unije.
Kako je naveo, kontakt je uspostavljen putem elektronske pošte, a poziv je upućen na adresu dostupnu na službenoj internetskoj stranici pokreta Karton revolucija.
Za njega je posebno značajno to što je priliku da govori o Bosni i Hercegovini dobio predstavnik građanskog aktivizma, a ne neko od političara koji već godinama učestvuju u radu državnih institucija.

Selman je ocijenio da bi takav pristup mogao ukazivati na rastući interes evropskih predstavnika za mišljenja i iskustva ljudi koji djeluju izvan tradicionalnih političkih stranaka.
Istakao je da civilno društvo može ponuditi drugačiju sliku Bosne i Hercegovine, naročito kada je riječ o svakodnevnim problemima koje politički predstavnici ne stavljaju uvijek u prvi plan.
Prema njegovim riječima, mogućnost direktne komunikacije s evropskim institucijama važna je za predstavljanje građanskih inicijativa koje se bore protiv korupcije i zloupotrebe javnih resursa.
-
Najavljeni novi razgovori s predstavnicima Evropske unije u Sarajevu
Selman je otkrio da aktivnosti pokreta Karton revolucija neće završiti njegovim govorom u Briselu.
Najavio je da bi već naredne sedmice trebali biti održani novi sastanci s predstavnicima Delegacije Evropske unije u Sarajevu.
Na tim razgovorima, kako je objasnio, planirano je detaljnije predstavljanje problema s kojima se suočavaju građani, ali i konkretnih oblika građanskog organizovanja.
Poseban naglasak trebao bi biti stavljen na zaštitu prirodnih resursa, institucionalnu odgovornost i mogućnosti snažnijeg uključivanja građana u procese donošenja odluka.
Selman je istovremeno istakao da podrška evropskom putu Bosne i Hercegovine ne podrazumijeva bezuslovno prihvatanje svake odluke evropskih institucija.
Naglasio je da će se pokret Karton revolucija nastaviti protiviti postupcima koji, prema njihovom mišljenju, ugrožavaju prava građana ili nisu u skladu sa zakonom, bez obzira na to dolaze li iz domaćih ili međunarodnih struktura.
-
Dejtonski sporazum i pitanje budućeg uređenja države
Govoreći o ustavnom i političkom sistemu Bosne i Hercegovine, Selman se osvrnuo i na Dejtonski mirovni sporazum, kojim je 1995. godine okončan rat.
Prema njegovom mišljenju, Dejton je imao presudnu ulogu u uspostavljanju mira, ali je političko uređenje nastalo njegovom primjenom ostavilo brojne prepreke za razvoj funkcionalne države.
Selman smatra da su pojedine karakteristike tog sistema omogućile dugotrajno održavanje nacionalnih podjela, dok su političkim elitama pružile prostor da takve podjele koriste za očuvanje vlastitih pozicija.
Posebno je kritikovao činjenicu da se politički razgovori često vode oko pitanja nadležnosti i nacionalnog predstavljanja, dok problemi javnih usluga, zaštite okoliša i životnog standarda ostaju neriješeni.
Njegov stav je da Bosna i Hercegovina mora pronaći način da se okrene budućnosti, uz puno poštovanje prava svih građana i naroda.
Govoreći o mogućnosti promjena, ocijenio je da postojeći politički model dugoročno nije održiv.
Prema njegovim riječima, teško je predvidjeti kada bi moglo doći do ozbiljnijih promjena, ali smatra da rastuće nezadovoljstvo građana i sve veći broj lokalnih inicijativa pokazuju da u društvu postoji spremnost za drugačiji pristup politici.
Selman je naglasio da bi Evropska unija trebala pažljivo pratiti takve procese i razgovarati s različitim društvenim akterima, kako bi bolje razumjela izazove s kojima se Bosna i Hercegovina suočava.
U tom smislu, najavljene sastanke u Sarajevu vidi kao priliku da se razgovori o stanju u zemlji nastave i izvan uobičajenih političkih i diplomatskih krugova, uz veće prisustvo predstavnika građanskih inicijativa.











