Dodiku poslate zastave Republike BiH i Armije RBiH. U nastavku teksta doznajte više. Nakon najnovijih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i oštrih reakcija predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, AntiDayton pokret odlučio je odgovoriti na nesvakidašnji način. Umjesto uobičajenog političkog saopćenja, Dodiku su, prema navodima ovog pokreta, poslane dvije zastave koje imaju posebno mjesto u historiji Bosne i Hercegovine.
AntiDayton pokret, koji predvodi Nihad Aličković, saopćio je da je u subotu, 21. novembra 2026. godine, Miloradu Dodiku uputio zastavu Republike Bosne i Hercegovine i zastavu Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Ovaj potez predstavljen je kao simbolična reakcija na odluku Ustavnog suda BiH kojom je neustavnom proglašena zakonska odredba Republike Srpske koja se odnosila na zabranu javnog isticanja obilježja Armije RBiH.
Uz fotografije zastava, predstavnici pokreta objavili su poruku u kojoj su se direktno obratili predsjedniku SNSD-a.
„Slobodno, Mile, neće te kazniti!“, naveli su iz AntiDayton pokreta, aludirajući na odluku najviše sudske instance u Bosni i Hercegovini.
Ova poruka uslijedila je u trenutku pojačanih političkih tenzija, nakon što je Dodik javno izrazio nezadovoljstvo odlukama Ustavnog suda, optužujući ovu instituciju za zadiranje u ustavne nadležnosti Republike Srpske.
-
Aličković poručio Dodiku da nauči razlikovati dvije zastave
Nihad Aličković, jedan od najprepoznatljivijih predstavnika AntiDayton pokreta, detaljnije je objasnio razloge zbog kojih su odlučili Dodiku poslati upravo ova dva historijska obilježja.
Prema njegovim riječima, riječ je o simbolima čije značenje i historijsku ulogu treba jasno razlikovati, posebno kada se o njima govori u javnom i političkom prostoru.
Aličković smatra da bi predsjednik SNSD-a trebao poznavati razliku između državne zastave nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine i vojnog obilježja Armije RBiH.
U svojoj poruci naglasio je da su oba simbola povezana s periodom odbrane međunarodno priznate Bosne i Hercegovine tokom rata od 1992. do 1995. godine.
Istakao je i da se njihov značaj, prema njegovom viđenju, ne odnosi isključivo na jedan narod ili političku zajednicu, nego na očuvanje države u kojoj danas žive svi njeni građani.
Obraćajući se Dodiku, Aličković je poručio da su upravo ljudi koji su djelovali pod tim zastavama doprinijeli očuvanju Bosne i Hercegovine kao države.
U nastavku objave iznio je i svoj politički stav o budućnosti države i njenih entiteta, naglašavajući da Bosnu i Hercegovinu smatra trajnom državnom kategorijom.
Njegova izjava sadržavala je i ironičnu zahvalnost Dodiku zbog, kako je naveo, poštovanja odluka pravosudnih institucija Bosne i Hercegovine.
Iz pokreta su također naveli da slanje zastava ima dodatnu simboliku zbog obilježavanja Dana državnosti Bosne i Hercegovine, Dana nezavisnosti i Dana Armije Republike Bosne i Hercegovine.
-
Šta je odlučio Ustavni sud Bosne i Hercegovine?
Povod za ovu reakciju bila je odluka donesena na 176. plenarnoj sjednici Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, održanoj 19. i 20. novembra 2026. godine.
Sud je utvrdio da član 359b. Krivičnog zakonika Republike Srpske nije u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
Sporna zakonska odredba odnosila se na javno prikazivanje, isticanje i nošenje obilježja povezanih s Armijom Republike Bosne i Hercegovine, kao i na proizvodnju i distribuciju određenih simbola, zastava, oznaka, pozdrava i parola.
Prema navedenom članu, takve aktivnosti mogle su predstavljati krivično djelo ukoliko su bile povezane s promovisanjem ili veličanjem Armije RBiH.
U obrazloženju odluke Ustavni sud se, između ostalog, pozvao na ustavni princip pravnog kontinuiteta Bosne i Hercegovine.
Kako je navedeno u obrazloženju, propisi koji uređuju izgled i korištenje obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine zadržali su pravni značaj u okviru ustavnog poretka Bosne i Hercegovine.
Posebno je razmatran odnos između entitetskog zakonodavstva i propisa koji uređuju pitanja državnih institucija i vojnog naslijeđa.
Sud je ukazao na činjenicu da naslijeđe Armije RBiH ima svoje mjesto u historijskom i institucionalnom kontinuitetu Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.
Odluka je tako otvorila novo političko pitanje u odnosima između institucija Republike Srpske i državnih organa, naročito nakon reakcija zvaničnika SNSD-a.
-
Dodik najavio blokadu donošenja odluka u Vijeću ministara
Milorad Dodik nije reagovao samo na odluku koja se odnosila na obilježja Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Njegovo nezadovoljstvo izazvala je i druga odluka Ustavnog suda BiH, povezana s postupkom imenovanja članova Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine.
Riječ je o predmetu u kojem je razmatrana izjava članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović o ugroženosti vitalnog interesa Republike Srpske, kao i odluka Narodne skupštine RS kojom je ta izjava podržana.
Sporno imenovanje prethodno su podržali članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, dok se Cvijanović usprotivila takvoj odluci.
Ustavni sud je odlučio da predmetna izjava i odluka Narodne skupštine RS ne mogu proizvesti predviđene pravne posljedice.
Dodik je nakon toga održao konferenciju za novinare u Banjoj Luci, na kojoj je iznio niz ozbiljnih optužbi na račun Ustavnog suda BiH.
Ocijenio je da se donesenim odlukama narušava Dejtonski mirovni sporazum i da se, prema njegovom tumačenju, pokušavaju ograničiti ustavne nadležnosti Republike Srpske.
„Ovo je rušenje Dejtona, ovo je kraj“, izjavio je Dodik.
Istovremeno je najavio da predstavnici SNSD-a neće učestvovati u donošenju odluka na nivou Vijeća ministara Bosne i Hercegovine sve dok se, prema njegovom zahtjevu, sporne odluke ne povuku.
Govorio je i o mogućnosti sazivanja sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi se razmatrao odnos prema odlukama Ustavnog suda BiH.
Tokom obraćanja iznio je tvrdnje da se radi o politički motivisanom djelovanju usmjerenom protiv Republike Srpske.
Takve ocjene predstavljaju Dodikove političke stavove, dok odluke Ustavnog suda BiH imaju pravno obavezujući karakter u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine.
-
Simboličan odgovor AntiDayton pokreta
Upravo u ovakvoj političkoj atmosferi AntiDayton pokret odlučio je javno demonstrirati svoje neslaganje s Dodikovim izjavama.
Odabirom zastave Republike Bosne i Hercegovine i zastave Armije RBiH, predstavnici pokreta željeli su skrenuti pažnju na historijsko značenje ovih obilježja, ali i na odluku Ustavnog suda kojom je osporena njihova zakonska zabrana u Republici Srpskoj.
U objavljenoj poruci Aličković je insistirao na tome da se dva simbola ne poistovjećuju, s obzirom na njihove različite historijske i institucionalne uloge.
Zastava Republike Bosne i Hercegovine bila je državno obilježje međunarodno priznate države, dok je zastava Armije RBiH predstavljala vojnu formaciju koja je djelovala tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Obje zastave imaju snažno simboličko značenje, posebno za građane koji ih povezuju s borbom za očuvanje nezavisnosti i teritorijalnog integriteta države.
Predstavnici AntiDayton pokreta u svojoj su objavi koristili i humor i ironiju kako bi naglasili političku poruku upućenu Dodiku.
Posebno se izdvojila rečenica u kojoj ga uvjeravaju da zbog posjedovanja poslanih zastava neće biti kažnjen.
U originalnoj poruci Aličković je ponovio i svoj stav da Bosna i Hercegovina ima historijski i državnopravni kontinuitet koji nadilazi aktuelne političke sporove i administrativno uređenje.
Objava je završena direktnim obraćanjem predsjedniku SNSD-a, uz poruku da slobodno prihvati dostavljena obilježja i da, kako su naveli iz pokreta, nema razloga za zabrinutost zbog mogućih sankcija.










