Ana Brnabić bi mogla biti uhapšena. U nastavku teksta doznajte više. Političke prilike u Srbiji ponovo su u centru pažnje javnosti nakon što je beogradski advokat Čedomir Stojković saopćio da je protiv predsjednice Narodne skupštine Ane Brnabić podnio krivičnu prijavu. U središtu njegovih optužbi nalazi se način na koji je Brnabić preuzela funkciju vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije, kao i pitanje raspisivanja novih predsjedničkih izbora.
Stojković smatra da je tokom preuzimanja ove funkcije prekršila zakonske i poslovničke odredbe koje, prema njegovom tumačenju, jasno propisuju obaveze predsjednika Narodne skupštine u situaciji kada predsjednik države podnese ostavku. Zbog toga je zatražio reakciju nadležnih pravosudnih institucija, a u javnosti je posebnu pažnju izazvala njegova tvrdnja da bi hapšenje Ane Brnabić moglo uslijediti 17. novembra 2026. godine, oko 18 sati.
Ipak, važno je razlikovati navode advokata od zvaničnih odluka državnih institucija. Za sada nema potvrde da je nadležno tužilaštvo donijelo odluku o hapšenju Brnabić niti da postoji sudski nalog za njeno privođenje.
-
Sporna odluka o preuzimanju funkcije predsjednice Srbije
Prema obrazloženju koje je iznio Čedomir Stojković, ključni događaj desio se 28. septembra 2026. godine. Tada je Ana Brnabić obavijestila narodne poslanike da je predsjednik Srbije podnio ostavku, nakon čega je ona preuzela obavljanje dužnosti vršiteljice dužnosti predsjednika države.
Upravo način na koji je izvršen prijenos ovlaštenja predstavlja osnovu za Stojkovićeve pravne prigovore. On tvrdi da je Brnabić, istovremeno s preuzimanjem funkcije, morala raspisati izbore za novog predsjednika Srbije.
Kao osnov za svoju argumentaciju navodi član 267. Poslovnika Narodne skupštine Srbije. Prema njegovom tumačenju, ova odredba propisuje obavezu predsjednika parlamenta da, u okolnostima kada preuzima dužnost vršioca dužnosti predsjednika države, pokrene i proceduru raspisivanja predsjedničkih izbora.
Stojković smatra da nepostupanje u skladu s tom obavezom nije samo proceduralni propust, već da bi moglo predstavljati krivično djelo zloupotrebe službenog položaja iz člana 359. Krivičnog zakonika Srbije.
U svojoj argumentaciji posebno ističe da se funkcija vršioca dužnosti predsjednika države ne bi smjela obavljati bez istovremenog pokretanja postupka za izbor novog predsjednika. Smatra da je takvim postupanjem građanima ograničena mogućnost da učestvuju u političkom procesu, uključujući kandidovanje na izborima i pripremu izbornih aktivnosti.
-
Advokat podnio prijavu i zatražio određivanje pritvora
Čedomir Stojković potvrdio je da je krivičnu prijavu protiv Ane Brnabić dostavio Tužilaštvu za organizovani kriminal Srbije. Time je od nadležnih institucija zatražio da ispitaju okolnosti pod kojima je preuzela dužnost vršiteljice dužnosti predsjednika države i utvrde postoji li osnov za krivičnu odgovornost.
Međutim, njegov zahtjev ne odnosi se samo na provjeru navoda iz krivične prijave. Advokat je zatražio i da tužilaštvo razmotri mogućnost određivanja pritvora, pozivajući se na član 211. Zakonika o krivičnom postupku Srbije.
Prema njegovom obrazloženju, jedan od razloga zbog kojih bi pritvor trebalo razmotriti jeste njegova tvrdnja da izvršenje navodnog krivičnog djela još traje. Stojković smatra da bi takva situacija zahtijevala hitnu reakciju pravosudnih organa kako bi se prekinulo postupanje za koje tvrdi da nije u skladu sa zakonom.
U okviru predloženog postupanja, advokat navodi i mogućnost da Narodna skupština izabere drugu osobu koja bi preuzela funkciju predsjednika parlamenta i potom postupila u skladu s njegovim tumačenjem zakonskih obaveza.
Poseban dio njegovih navoda odnosi se na sumnju da Ana Brnabić nije djelovala samostalno, već da je eventualno postupala u dogovoru s drugim osobama i prema njihovim instrukcijama. Ipak, ove tvrdnje predstavljaju dio argumentacije podnosioca prijave i za sada nisu potvrđene pravosnažnom sudskom odlukom.
-
Datum 17. novembar izazvao dodatnu pažnju javnosti
Jedan od najzapaženijih dijelova Stojkovićeve objave jeste konkretna najava mogućeg datuma hapšenja Ane Brnabić. Advokat je naveo 17. novembar 2026. godine, uz preciziranje da bi se to moglo dogoditi oko 18 sati.
Takva tvrdnja izazvala je dodatno interesovanje jer se ne odnosi samo na podnošenje krivične prijave, nego i na konkretan vremenski okvir u kojem bi, prema njegovoj procjeni, moglo doći do hapšenja.
Stojković svoju procjenu povezuje s trajanjem funkcije vršiteljice dužnosti predsjednice Srbije. Prema njegovom tumačenju, 17. novembra oko 18 sati nastupile bi okolnosti zbog kojih bi se otvorilo pitanje daljnjeg obavljanja ove dužnosti i odgovornosti za prethodno postupanje.
Ipak, potrebno je naglasiti da iznošenje određenog datuma u javnosti ne znači da je hapšenje zaista planirano ili da su nadležni organi već donijeli takvu odluku. O eventualnom privođenju, određivanju pritvora i pokretanju krivičnog postupka odlučuju isključivo nadležne institucije u skladu sa zakonom.
Za sada nije objavljena zvanična informacija da je izdat nalog za hapšenje predsjednice Narodne skupštine Srbije. Također, nema potvrde da je tužilaštvo prihvatilo sve navode iz prijave ili da je pokrenulo postupak koji bi mogao dovesti do njenog privođenja.
-
Sjednica novog saziva parlamenta zakazana istog dana
Dodatnu zanimljivost cijelom slučaju daje činjenica da je Ana Brnabić za 17. novembar 2026. godine zakazala konstitutivnu sjednicu novog saziva Narodne skupštine Srbije. Tako se datum koji je Stojković spomenuo u kontekstu mogućeg hapšenja istovremeno nalazi i u zvaničnom parlamentarnom kalendaru.
Prema najavljenom rasporedu, sjednica bi trebala početi u 10 sati. Na dnevnom redu predviđeno je šest tačaka, među kojima su potvrđivanje mandata novoizabranih narodnih poslanika, kao i izbor predsjednika i potpredsjednika Narodne skupštine.
Konstitutivna sjednica predstavlja važan korak u uspostavljanju novog saziva parlamenta. Njeno održavanje omogućava novoizabranim poslanicima da preuzmu mandate i započnu aktivnosti koje prethode redovnom radu zakonodavnog tijela.
Do izbora novog predsjednika Skupštine, sjednicom bi trebao predsjedavati najstariji narodni poslanik, u skladu s predviđenom parlamentarnom procedurom.
Zbog svega toga, 17. novembar mogao bi biti značajan datum za političke prilike u Srbiji, posebno imajući u vidu istovremeno održavanje konstitutivne sjednice i javno iznesene optužbe protiv Ane Brnabić.
-
Odluka je sada na nadležnim pravosudnim institucijama
Nakon podnošenja krivične prijave, daljnji razvoj događaja zavisit će od postupanja Tužilaštva za organizovani kriminal Srbije i eventualnih odluka drugih nadležnih organa. Tužilaštvo će morati razmotriti navode podnosioca prijave, pravni osnov na koji se poziva i okolnosti koje bi mogle biti važne za utvrđivanje postoji li osnov sumnje za počinjenje krivičnog djela.
Posebno će biti važno pitanje da li se odredba Poslovnika Narodne skupštine na koju se Stojković poziva može tumačiti na način koji on zastupa, kao i da li eventualno nepostupanje po toj odredbi može imati obilježja krivičnog djela zloupotrebe službenog položaja.
S druge strane, eventualna odluka o pritvoru zahtijevala bi ispunjavanje zakonom propisanih uslova. Sama činjenica da je protiv neke osobe podnesena krivična prijava ne znači da je ta osoba kriva niti automatski predstavlja osnov za određivanje pritvora.
Zbog toga će posebnu pažnju javnosti privući eventualno oglašavanje tužilaštva, kao i informacije o tome da li je prijava uzeta u razmatranje i jesu li pokrenute konkretne istražne radnje.
Do tada, tvrdnje o mogućem hapšenju Ane Brnabić 17. novembra u 18 sati ostaju procjena Čedomira Stojkovića, dok se o postojanju krivične odgovornosti i eventualnim mjerama mogu izjasniti samo nadležni pravosudni organi.
