Da li držite drva uz zid kuće? U nastavku teksta doznajte koji vam se problem može pojaviti. Mnogi vlasnici kuća tokom jeseni počinju pripremati ogrjev za hladnije dane, a jedno od najčešćih rješenja jeste slaganje cjepanica u neposrednoj blizini kuće. Na prvi pogled, takav način odlaganja djeluje praktično i jednostavno. Drva su zaštićena od dijela vremenskih uticaja, zauzimaju manje prostora u dvorištu i nalaze se nadomak vrata, pa ih je lako unositi kada počne sezona grijanja.
Ipak, mjesto na kojem se drva skladište nije samo pitanje praktičnosti. Način slaganja može uticati i na njihovo sušenje, ali i na stanje fasade i spoljašnjih zidova objekta. Posebno problematično može biti kada se velika količina cjepanica postavi direktno uz zid, bez dovoljno prostora između drva i fasade.
Jedan od razloga zbog kojih se ova navika često zanemaruje jeste činjenica da posljedice ne moraju biti vidljive odmah. Drva mogu mjesecima stajati uz kuću bez očiglednih promjena, dok se vlaga postepeno zadržava na površini zida. Tek nakon dužeg perioda mogu se pojaviti mrlje, promjene na malteru ili znakovi buđi unutar prostorija.
-
Zidovima je potrebno omogućiti da se osuše
Spoljašnji zidovi kuće tokom cijele godine trpe različite vremenske uslove. Kiša, snijeg, magla, visoka vlažnost vazduha, kao i velike temperaturne razlike utiču na njihovu površinu. Nakon padavina, zid se prirodno suši zahvaljujući strujanju vazduha i isparavanju vlage.
Kada se uz fasadu postavi velika količina drva, taj proces može biti znatno usporen. Cjepanice praktično zatvaraju prostor uz zid, pa vazduh mnogo teže prolazi. Ukoliko se drva naslanjaju direktno na fasadu, između njih i zida može nastati vlažna i slabo provjetrena zona.
Posebno je nepovoljno kada takvo stanje traje mjesecima ili godinama. Vlaga se tada može duže zadržavati na određenim dijelovima zida, što vremenom može doprinijeti propadanju završnih slojeva fasade. U unutrašnjosti objekta mogu se pojaviti tamne fleke, neugodan miris, ljuštenje boje ili drugi znakovi povećane vlažnosti.
Zbog toga se gomila drva uz kuću ne bi trebala posmatrati samo kao pitanje urednosti dvorišta. Riječ je i o načinu skladištenja koji može imati posljedice po sam objekat.
-
Cjepanice uz zid usporavaju sušenje ogrjeva
Osim potencijalnog uticaja na fasadu, slaganje drva neposredno uz zid nije idealno ni za sam ogrjev. Drvo nakon sječe u sebi zadržava značajnu količinu vode i potrebno mu je određeno vrijeme da izgubi višak vlage.
Za kvalitetno sagorijevanje važno je da drvo bude dovoljno suho. Kao okvirna vrijednost često se navodi sadržaj vlage od oko 15 do 20 posto. Što je drvo suvlje, uglavnom će lakše gorjeti i efikasnije oslobađati toplotu.
Ako se cjepanice nalaze na mjestu gdje vazduh teško cirkuliše, sušenje traje duže. To posebno može biti problem ako su drva naslagana gusto i ako su istovremeno prekrivena materijalom koji ne propušta vazduh.
Vlažno drvo pri sagorijevanju troši dio energije na isparavanje vode koja se nalazi u njemu. Zbog toga može davati manje korisne toplote, teže se paliti i stvarati više dima. Dugotrajno korištenje nedovoljno osušenog ogrjeva može biti nepovoljno i za dimovodni sistem, jer povećana količina dima i produkata sagorijevanja može doprinijeti stvaranju naslaga u dimnjaku.
-
Ostavite prostor između fasade i drva
Ako se drva ipak skladište u blizini kuće, jedna od najvažnijih mjera jeste da se ne postavljaju direktno uz zid. Potrebno je napraviti prostor između cjepanica i fasade kako bi vazduh mogao slobodno da cirkuliše.
Kao praktična mjera često se preporučuje razmak od najmanje deset centimetara. Uslovi na konkretnom mjestu mogu biti različiti, pa veći razmak može biti još korisniji ako prostor to dozvoljava.
Važno je i da se drva ne naslanjaju na fasadu. Čak i kada postoji mali razmak na jednom dijelu, gusto složene cjepanice mogu blokirati strujanje vazduha. Konstrukcija na kojoj se drva drže treba da bude stabilna, a između zida i ogrjeva treba ostaviti dovoljno prostora za provjetravanje.
Dodatna prednost ovakvog načina skladištenja jeste što se drva lakše kontrolišu. Moguće je uočiti da li se negdje zadržava voda, da li je određeni dio cjepanica počeo propadati ili da li postoji problem sa vlagom.
-
Ne stavljajte drva direktno na tlo
Jednako važno kao i udaljenost od zida jeste ono što se nalazi ispod drva. Cjepanice ne bi trebalo slagati direktno na zemlju, posebno ako će na tom mjestu ostati tokom cijele jeseni i zime.
Tlo može biti izvor dodatne vlage koju drvo postepeno upija. Donji red cjepanica zbog toga može ostati vlažan mnogo duže od ostatka naslaganog ogrjeva. Osim sporijeg sušenja, dugotrajni kontakt sa zemljom može pogodovati propadanju drveta.
Jednostavno rješenje jeste podizanje drva nekoliko centimetara iznad tla. U tu svrhu mogu poslužiti palete, drvene grede, metalni nosači ili odgovarajuća konstrukcija namijenjena za skladištenje ogrjeva.
Na taj način vazduh može prolaziti i ispod donjeg reda cjepanica. Istovremeno se smanjuje direktan kontakt sa vlažnim tlom, pa se poboljšavaju uslovi za prirodno sušenje.
-
Potpuno prekrivanje ceradom nije uvijek dobra ideja
Kada žele zaštititi ogrjev od kiše i snijega, mnogi vlasnici koriste cerade. Sama zaštita od padavina nije problem, ali način na koji se cerada postavi može napraviti razliku.
Ako se cijela gomila drva hermetički zatvori sa svih strana, vazduh teško može prolaziti kroz cjepanice. Vlaga koja se već nalazi u drvetu tada sporije izlazi, a zbog temperaturnih promjena može doći i do kondenzacije ispod pokrivnog materijala.
Mnogo praktičnije rješenje jeste zaštititi prvenstveno gornju stranu gomile. Krov, nadstrešnica ili cerada postavljena tako da štiti odozgo mogu spriječiti direktno kvašenje drva, dok bočne strane ostaju otvorene.
Kod skladištenja na otvorenom cilj nije da drva budu potpuno izolovana od vazduha, već upravo suprotno — potrebno je omogućiti dovoljno provjetravanja uz istovremenu zaštitu od direktnih padavina.
-
Dobro mjesto za drva treba biti suho i prozračno
Idealna lokacija za ogrjev trebalo bi da bude dovoljno udaljena od zidova kuće, podignuta od tla i zaštićena od direktne kiše i snijega. Pri tome treba voditi računa da prostor nije zatvoren sa svih strana.
Najbolje rezultate daje mjesto na kojem vazduh može nesmetano prolaziti između redova cjepanica. Drva je korisno slagati uredno, ali ne pretjerano zbijeno. Tako se povećava površina kroz koju vazduh može cirkulisati i omogućava ravnomjernije sušenje.
Prilikom slaganja treba obratiti pažnju i na stabilnost gomile. Cjepanice ne bi trebalo da budu naslonjene na fasadu kako se težina i pritisak ne bi prenosili na zid. Stabilna podloga i pravilno složeni redovi smanjuju mogućnost prevrtanja i olakšavaju uzimanje drva tokom zime.
Posebno je korisno ogrjev pripremiti dovoljno rano, jer sušenju nije potrebno samo nekoliko dana. Vrijeme potrebno za postizanje odgovarajuće vlažnosti zavisi od vrste drveta, početne vlažnosti, veličine cjepanica, vremenskih uslova i načina skladištenja.
Zato je prilikom pripreme ogrjeva mnogo bolje razmišljati o pravilnom mjestu za skladištenje prije nego što se nekoliko kubika drva već složi uz samu fasadu. Mali razmak od zida, podizanje drva od tla i dobra zaštita odozgo jednostavne su mjere koje mogu pomoći da i kuća i ogrjev ostanu u boljem stanju tokom cijele sezone.
