Za pravilno funkcioniranje tijela i očuvanje zdravlja neophodno je tijelu osigurati sve potrebne tvari, minerale i vitamine. U nedostatku ovih potrebnih elemenata, tijelo s nama komunicira različitim simptomima. Danas vam otkrivamo više o tome.
- Početak nedostatka vitamina D u tijelu može se odvijati polako tijekom duljeg trajanja, čineći prepoznavanje njegovih simptoma izazovnim zbog njihovih često dvosmislenih ili suptilnih karakteristika.
Točnije, vitamin D sintetizira naše tijelo nakon izlaganja sunčevoj svjetlosti; stoga, oni koji imaju ograničene aktivnosti na otvorenom ili žive u područjima s nedovoljno sunčeve svjetlosti imaju povećani rizik da dožive ovaj nedostatak. Prema riječima Lepe i Srećne, znakovi nedostatka vitamina D često su suptilne prirode.
Međutim, ako se pojavi bol u kostima, neophodno je procijeniti razinu ovog vitamina u krvi, što je proces koji se lako može provesti laboratorijskim testiranjem. Tipično, referentne vrijednosti za vitamin D kreću se od 75 do 150 nanomola po litri, ili 30 do 60 nanograma po mililitru, ovisno o mjernoj jedinici koju koristi laboratorij.
Kako nedostatak traje i pojačava se tijekom duljeg trajanja, simptomi slabosti mišića mogu postati sve izraženiji, ometajući tako sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka. Na primjer, penjanje stepenicama ili ustajanje s tla može predstavljati značajne poteškoće, osobito za starije odrasle osobe. S padom mišićne snage, ove osnovne aktivnosti zahtijevaju više energije, što dovodi do značajne frustracije.
- Osim toga, osobe s nedovoljnom razinom vitamina D često trpe kronični umor, ukočenost zglobova nakon buđenja i suhu kožu, što sve može negativno utjecati na njihovu ukupnu kvalitetu života.
Žene u menopauzi i starije osobe suočene su s povećanim rizikom od prijeloma. Ključno je naglasiti da ovaj rizik ne uključuje samo tradicionalne prijelome koji zahtijevaju medicinski tretman i gips, već i mikrofrakture — sitne, gotovo neprimjetne pukotine koje obično zahvaćaju kralježnicu, kao i kosti u rukama i nogama.
Često zanemarene tijekom duljeg razdoblja, te suptilne ozljede postupno potkopavaju integritet koštane strukture, povećavajući tako vjerojatnost težih ozljeda. Kako bi se smanjila vjerojatnost nedostatka vitamina D, preporučljivo je provesti najmanje 15 minuta vani dva puta dnevno, kad god je to moguće. Sunčeva svjetlost služi kao moćan i prirodan izvor vitamina D, neophodnog za potporu temeljnih tjelesnih funkcija i jačanje kostiju.
- Oni koji zbog zdravstvenih problema ili geografskih ograničenja ne mogu često izlaziti na otvorenom, trebali bi razmisliti o upotrebi dodataka vitamina D, po mogućnosti pod vodstvom zdravstvenog radnika.
Osobe koje pate od kroničnih bolesti, uključujući dijabetes, hipertenziju i opstruktivnu plućnu bolest, moraju biti posebno oprezne u pogledu konzumacije vitamina D, s obzirom na njihovu povećanu osjetljivost na komplikacije koje mogu proizaći iz nedovoljne razine ovog esencijalnog vitamina.
Iako pojedinci koji pate od očnih bolesti kao što su katarakta, miopija ili makularna degeneracija možda neće vidjeti poboljšanje vida kroz vježbe za oči, ove tehnike mogu ublažiti naprezanje očiju za one koji provode dulje vrijeme pred ekranima. Digitalno naprezanje očiju često utječe na osobe uključene u dugotrajan rad na računalu. Slijede smjernice za izvođenje ovih vježbi.
Simptomi povezani s ovim stanjem mogu uključivati suhe oči, vizualni umor, zamagljen vid i glavobolje. Sudjelovanje u osnovnim vježbama može pomoći u ublažavanju utjecaja digitalnog naprezanja očiju.
Kako biste uspješno promijenili fokus tijekom ove vježbe, bitno je zauzeti udoban položaj. Započnite postavljanjem kažiprsta nekoliko centimetara od očiju i usmjerite pozornost prema njemu. Polako povucite prst s lica i dalje zadržavajući fokus. Zastanite na trenutak i zagledajte se u daljinu.
- Usmjerite pozornost na ispružene prste i postupno ih ponovno uvedite u svoje vidno polje. Prebacite fokus na objekte koji su dalje i koncentrirajte se na njih. Vježbe fokusiranja mogu pomoći u ublažavanju naprezanja očiju.
