Zašto kažu da je petak 13. baksuzan? U nastavku pročitajte više o tom vjerovanju.
Petak 13. već dugo prati reputacija datuma na koji treba biti posebno oprezan. Neki tada odgađaju putovanja, izbjegavaju važne odluke ili svaku sitnu neprijatnost povezuju s lošom srećom. Ovog novembra pažnju dodatno privlači činjenica da je upravo 13. novembar 2026. spomenut u naučnom radu objavljenom prije 66 godina.
Njegov naslov sadržavao je izraz „Sudnji dan“, što lako može izazvati zabrinutost kada se izdvoji iz konteksta. Međutim, stvarno značenje rada mnogo je drugačije od tvrdnje da su naučnici predvidjeli uništenje svijeta.
Ovo je ujedno treći petak 13. u 2026. godini, nakon februarskog i martovskog. Toliko ih se najviše može pojaviti tokom jedne kalendarske godine. Ipak, neobičan raspored datuma sam po sebi ne predstavlja razlog za strah.
Šta su naučnici zaista izračunali?
Heinz von Foerster, Patricia M. Mora i Lawrence W. Amiot objavili su 4. novembra 1960. godine u časopisu Science rad o rastu svjetskog stanovništva. Koristeći historijske podatke, razmatrali su šta bi se dogodilo kada bi se dotadašnji obrazac povećanja populacije nastavio.
Prema njihovom matematičkom proračunu, broj stanovnika približio bi se beskonačnosti oko 13. novembra 2026. Ključ je, međutim, u uslovu na kojem počiva takav rezultat: rast bi morao nastaviti slijediti isti obrazac.
Beskonačan broj ljudi na Zemlji fizički nije moguć. Zato ovakav rezultat treba razumjeti kao pokazatelj da se određeni trend ne može neograničeno produžavati. Matematička krivulja može dovesti do nemogućeg ishoda ako pretpostavke modela prestanu odgovarati stvarnosti.
Sam naslov rada izričito povezuje zaključak s nastavkom ranijeg rasta stanovništva. Izostavljanje tog uslova mijenja smisao poruke i pretvara matematičku projekciju u navodno proročanstvo. Rad zato nije osnova za tvrdnju da će tog dana nastupiti apokalipsa.
Odakle potiče strah od petka 13?
Vjerovanja o nesretnom petku i nesretnom broju 13 postojala su odvojeno prije nego što su se spojila u danas poznato praznovjerje. Njihovo porijeklo nije moguće svesti na jednu pouzdano utvrđenu priču.
Folklorist Stephen Winick iz američke Kongresne biblioteke pronašao je rane primjere povezivanja petka 13. s nesrećom u francuskim djelima iz 1834. godine. Kasniji tekstovi pokazuju da je vjerovanje tokom 19. stoljeća postajalo prepoznatljivo.
Često se spominju i hapšenja templara, započeta u petak, 13. oktobra 1307. godine. Iako je datum tačan, nedostaju historijski dokazi da je upravo taj događaj pokrenuo praznovjerje.
Njegovom širenju kasnije su doprinijeli književnost i popularna kultura. Roman Thomasa W. Lawsona iz 1907. koristio je već postojeći strah od ovog datuma, dok su horor filmovi dodatno učvrstili njegovu zlokobnu reputaciju. Tako je petak 13. postao prepoznatljiv i među ljudima koji u praznovjerje zapravo ne vjeruju.
Zašto pamtimo baš neprijatnosti na ovaj datum?
Dio objašnjenja nalazi se u načinu na koji biramo i pamtimo informacije. Ako očekujemo da će dan biti loš, lakše ćemo zapaziti događaje koji potvrđuju takvo očekivanje.
Zamislimo da neko prospe kafu, zakasni na posao ili izgubi ključ. Na običan dan to može smatrati svakodnevnom nezgodom. Ako se isto dogodi petkom 13, datum odjednom postaje objašnjenje.
Takav način razmišljanja naziva se potvrdna pristrasnost. Više pažnje posvećujemo onome što podržava naše uvjerenje, dok suprotne primjere zanemarujemo.
Istraživači Univerziteta u Torontu analizirali su podatke o više od 250.000 neočekivanih smrti u Ontariju između 2009. i 2023. godine. Nisu pronašli povećanu učestalost takvih smrti petkom 13. u poređenju s ostalim danima. Taj nalaz ne znači da se tada ništa loše ne može dogoditi, nego da analizirani podaci ne potvrđuju posebnu opasnost povezanu s datumom.
Vjerovanje ipak može promijeniti ponašanje
Broj 13 pokazuje koliko zajedničko uvjerenje može utjecati na svakodnevicu. U nekim zgradama i hotelima izostavlja se oznaka trinaestog sprata, a pojedini ljudi mijenjaju planove kako bi izbjegli nelagodu povezanu s tim brojem.
Sociolog Barry Markovsky ističe da društvene okolnosti mogu gotovo bilo kojem broju pripisati lošu sreću. Kada dovoljno ljudi prihvati takvu ideju, ona počinje oblikovati stvarne odluke.
Za 13. novembar zato je korisnije procjenjivati konkretne okolnosti nego značenje broja u kalendaru. Priča o ovom datumu ostaje zanimljiv spoj historije, matematike i ljudskih uvjerenja, ali sama po sebi ne pruža razlog za odgađanje uobičajenih planova.
