Živimo u vremenu kad je kretanje i tjelovježba maksimalno ograničeno. Svi sjedimo za računarima, gledamo u mobitel i koristimo automobil umjesto da se krećemo, a djeca se sve manje igraju napolju i sve više su na internetu. Danas otkrivamo šta doktor kaže o dječijim igračkama.
- Dr. Ranko Rajović tvrdi da je kretanje ključno za djetetov fizički i emocionalni razvoj te je temelj zdravog rasta mozga. I stručnjaci i roditelji neprestano su u potrazi za novim alatima i tehnološkim napretkom.
Ipak, već je mnogo godina jasno da nam je jedan takav alat, divna i jednostavna igračka, odavno dostupna: lopta. Svakako, iako se pojam lopte može činiti jasnim, trenutno predstavlja nekoliko potencijalnih izazova i za roditelje i za stručnjake. Pojavljuju se različita pitanja: Kakva je lopta potrebna? Koje bi trebale biti njegove dimenzije?
Koja je težina prikladna? Koje boje i dodatne specifikacije treba uzeti u obzir? Odgovor nije složen; u biti, ono što dijete treba je samo lopta. Poštovani roditelji, dopustite svom djetetu da napravi samostalan izbor lopte; dajte mu dvije ili tri mogućnosti, ali na kraju pustite njega da odluči. Važno je napomenuti da djeca često biraju igračku, u ovom slučaju loptu, koja istinski zadovoljava njihove potrebe.
Istraživanja pokazuju da su djeca koja se susreću s izazovima propriocepcijske integracije sklona odabiru težih lopti. Propriocepcija, obično poznata kao šesto čulo, obuhvaća sposobnost reguliranja kontrole mišića i održavanja ravnoteže, omogućujući pojedincima da ublaže učinke gravitacije.
- Uloga gravitacije ključna je za živčani sustav, budući da predstavlja kontinuirani utjecaj, različit od drugih vrsta stimulacije. Zapravo, gravitacija djeluje strahovitom silom, do te mjere da bi život, kako ga mi shvaćamo, bio neodrživ bez nje.
Znanstvenici su lansirali žive organizme u svemir kako bi istražili utjecaj mikrogravitacije na cerebralnu funkciju, primjećujući brzo i značajno propadanje moždanih stanica. Značajna sposobnost našeg tijela leži u njegovoj sposobnosti da se suprotstavi gravitaciji korištenjem velikih mišića i zglobova.
Može se zaključiti da ponašanje poput odmora, prekomjerne upotrebe pametnog telefona ili dugotrajnog sjedenja pred televizorom umanjuje učinak gravitacije koja služi kao ključni poticaj u razvoju mozga. Sve veći broj djece pokazuje nedostatak u unutarnjem predstavljanju vlastitih tijela, poznat kao tjelesna shema, koji se obično pojavljuje tijekom ranih razvojnih faza kod djece koja normalno napreduju.
- Mnoga od te djece teško prepoznaju dijelove tijela kada se promatraju u ogledalu; na primjer, iako razumiju da posjeduju nos, često pokazuju neki drugi dio tijela, poput uha, kada se od njih traži da ga pokažu.
Osim toga, ova djeca često pokazuju nespretnost i imaju tendenciju sudaranja s predmetima u svojoj okolini. Dok stoje zatvorenih očiju, mogu se zaljuljati i izgubiti ravnotežu. Djetetov emocionalni razvoj i društvena interakcija duboko su pod utjecajem percepcije odvojenosti od vlastitog fizičkog oblika.
Ključno je da djeca njeguju pojačanu svijest o svom tijelu i granicama koje ga prate. Sudjelovanje u aktivnostima osmišljenim za poboljšanje svijesti o tijelu, uključujući vježbe kao što su balansiranje lopte na glavi, prijenos lopte u lijevu ruku i stavljanje lopte iza leđa, među ostalim, može se pokazati korisnim.
Bavljenje ovim zadacima omogućuje djeci istovremeno shvaćanje pojmova vezanih uz prostornu i vremensku dimenziju, primjećuju u Detinjariju. Dijete koje još nije steklo finu motoriku obično odabire najmanju loptu i nastoji njome vješto manipulirati. Ovo ponašanje je korisno jer omogućuje djetetu vježbanje određene vještine vođeno intrinzičnom motivacijom, koja služi kao ključna komponenta u procesu učenja.
Određena djeca možda više vole reljefne lopte sa šiljcima. Ova djeca zahtijevaju odgovarajuću ravnotežu unutar svojih taktilnih osjetilnih iskustava. Stoga se preporučuje da se djetetu omogući da odabere loptu koju preferira.
U suvremenom društvu jasno je da je lopta previđena; unatoč tome, i dalje služi kao vitalni instrument za razvoj. Dijete od pet godina ima sposobnost hvatanja lopte objema ispruženim rukama. Međutim, u Srbiji tek 50 posto djece u ovoj dobi može uspješno uhvatiti deset puta bačenu loptu raširenih ruku.
- Bez pravovremene stimulacije dijete možda neće u potpunosti ostvariti određene vještine. Stimulativno okruženje značajno utječe na razvoj mozga, posebice moždane kore, te je ključno u poticanju optimalnog razvoja djetetovih sposobnosti i vještina.
