Biljke koje trebate posaditi pored paradajza. O kojim biljkama je riječ doznajte u nastavku teksta. Uzgoj paradajza može biti mnogo uspješniji kada se pravilno odaberu biljke koje će rasti u njegovoj blizini. Iskusni vrtlari već dugo koriste kombinovanje različitih kultura kako bi poboljšali kvalitet plodova, zaštitili biljke od štetočina i bolje iskoristili prostor u bašti. Određene biljke pozitivno utiču na rast paradaiza, dok druge mogu usporiti njegov razvoj ili povećati mogućnost pojave bolesti.
Pravilnim rasporedom sadnje moguće je dobiti zdravije biljke, bogatiji urod i prirodnu zaštitu bez pretjerane upotrebe hemijskih sredstava. Pored toga, ovakav način uzgoja doprinosi očuvanju kvaliteta zemljišta i olakšava održavanje vrta tokom cijele sezone.
-
Bosiljak kao prirodni saveznik paradaiza
Jedna od najboljih biljaka koje se mogu saditi uz paradaiz jeste bosiljak. Mnogi vrtlari preporučuju da se uz svaku sadnicu paradaiza posade najmanje tri sadnice bosiljka. Ova aromatična biljka ne samo da poboljšava uslove rasta, već može uticati i na kvalitet i miris plodova paradaiza.
Bosiljak ima intenzivan miris koji odbija određene štetočine, pa na prirodan način štiti biljke u vrtu. Osim toga, svojim rastom doprinosi boljem iskorištavanju prostora između redova paradaiza. Da bi bosiljak bio bujniji i davao više listova, potrebno je redovno uklanjati vrhove biljke. Na taj način se podstiče grananje i sprječava prerano cvjetanje.
Mnogi ljubitelji vrtlarstva smatraju da kombinacija paradaiza i bosiljka nije korisna samo u bašti nego i u kuhinji, jer se ove dvije biljke odlično slažu u brojnim jelima. Upravo zbog toga često ih nazivaju idealnim vrtnim parom.
-
Neven i bijeli luk kao prirodna zaštita
Pored bosiljka, veoma korisna biljka za sadnju uz paradaiz jeste neven. Ova biljka poznata je po svojim zaštitnim svojstvima i često se koristi u organskoj proizvodnji povrća. Neven svojim mirisom odbija određene štetočine i doprinosi zdravijem razvoju paradaiza.
Osim što štiti vrt, neven je i ljekovita biljka koja se koristi za pripremu raznih prirodnih preparata. Njegovi cvjetovi unose živost i boju u baštu, pa vrt uz paradaiz može izgledati mnogo ljepše i uređenije.
Dobar izbor je i bijeli luk. Njegov jak miris djeluje kao prirodni repelent protiv crvenog pauka i drugih štetnih insekata koji mogu napasti paradaiz. Sadnja bijelog luka između redova paradaiza može pomoći u smanjenju potrebe za hemijskim sredstvima za zaštitu biljaka.
Kombinovanjem nevena, bosiljka i bijelog luka vrtlari stvaraju prirodnu zaštitnu zonu oko paradaiza, što doprinosi zdravijim biljkama i stabilnijem prinosu tokom cijele sezone.
-
Grahorice obogaćuju zemljište
Paradaiz dobro reaguje i na blizinu određenih mahunarki. Niski grah i crni azuki-grah posebno su korisni jer obogaćuju zemljište dušikom. Grahorice imaju sposobnost vezivanja dušika iz vazduha i njegovog prenošenja u tlo, čime poboljšavaju kvalitet zemljišta i hrane biljke koje rastu u njihovoj blizini.
Zbog toga paradaiz može dobiti dodatne hranjive materije bez potrebe za velikim količinama umjetnog đubriva. Ovakva prirodna saradnja biljaka često daje veoma dobre rezultate u organskom vrtlarstvu.
Ipak, treba biti oprezan sa visokim sortama graha i graškom. One mogu narasti previše i početi se obmotavati oko stabljike paradaiza. Na taj način biljka može ostati bez dovoljno svjetlosti i vazduha, što povećava rizik od bolesti i slabijeg razvoja plodova.
Zato je pri planiranju vrta važno birati biljke koje neće ometati rast paradaiza nego će ga dopunjavati i štititi.
-
Povrće koje dobro uspijeva ispod paradaiza
Paradaiz raste u visinu i često ostavlja slobodan prostor pri dnu stabljike. Taj prostor moguće je veoma korisno iskoristiti sadnjom biljaka koje imaju plići korijen i ne smetaju glavnoj kulturi.
Zelena salata je odličan izbor jer brzo raste i ne zauzima mnogo mjesta. Slično važi i za cikoriju, rotkvu i špinat. Ove biljke mogu se ubrati prije nego što paradaiz dostigne punu veličinu, pa se prostor u vrtu koristi mnogo efikasnije.
Dobri susjedi paradaizu su i peršin, poriluk, korabica te pojedine kupusnjače. Osim što štede prostor, ove biljke mogu pomoći u očuvanju vlage u zemljištu i smanjiti rast korova oko paradaiza.
Mrkva takođe može imati pozitivan uticaj na paradaiz, ali ako se posadi direktno ispod njega, često razvija sitnije korijenje zbog manjka prostora i svjetlosti. Zato je bolje ostaviti malo više razmaka između ove dvije kulture.
-
Biljke koje treba izbjegavati u blizini paradaiza
Iako neke biljke imaju pozitivan uticaj na paradaiz, postoje i one koje mogu izazvati probleme u rastu i razvoju. Među njima se posebno izdvajaju krompir, krastavci i komorač.
Krompir i paradaiz pripadaju istoj biljnoj porodici, zbog čega su podložni sličnim bolestima i štetočinama. Ako jedna biljka oboli, velika je vjerovatnoća da će se bolest brzo proširiti i na drugu. Zbog toga ih nije preporučljivo saditi blizu jednu drugoj.
Krastavci mogu negativno uticati na razvoj paradaiza jer njihove korijenske izlučevine ometaju rast susjednih biljaka. Sličan problem stvara i komorač, koji je poznat po tome da nepovoljno djeluje na mnoge vrtne kulture.
Paradaiz ne bi trebalo saditi ni preblizu paprike. Ove biljke imaju slične potrebe za hranjivim materijama, pa dolazi do međusobnog takmičenja za vodu i minerale iz zemljišta. To može oslabiti rast i smanjiti količinu plodova kod obje kulture.
Dobro planiranje rasporeda sadnje jedan je od najvažnijih koraka za uspješan uzgoj paradaiza. Kada se pravilno kombinuju biljke koje se međusobno podržavaju, vrt postaje zdraviji, otporniji i produktivniji tokom cijele godine.
