Znakovi da vas starost vreba. O kojim znakovima je riječ doznajte u nastavku teksta. Većina ljudi starenje zamišlja kroz bore, sijedu kosu ili sporije kretanje. Međutim, stvarni proces počinje mnogo ranije i odvija se daleko od ogledala. Tijelo rijetko šalje dramatične signale. Umjesto toga, ono govori kroz sitne promjene koje se pojavljuju postepeno i često ostaju neprimijećene. Blaga nelagoda, čudan umor ili osjećaj da nešto „nije kao prije“ lako se pripisuju stresu, obavezama ili lošem danu. Ipak, u pozadini se dešavaju promjene koje otkrivaju kako organizam stari iznutra.
Starenje nije bolest, ali jeste proces gubitka ravnoteže. Kada se ta ravnoteža naruši, tijelo to pokazuje na razne načine. Prepoznavanje tih znakova daje priliku da se reaguje na vrijeme i uspori biološko propadanje.
-
San kao ogledalo unutrašnjeg stanja
Kvalitet sna često se mijenja prije nego što se pojave vidljivi znaci starenja. Mlađi organizam koristi noć za popravku i obnovu, dok stariji sve teže ulazi u duboke faze sna.
Problemi se obično javljaju postepeno. Osoba se duže prevrće prije nego što zaspi, budi se nekoliko puta tokom noći ili se ujutro osjeća iscrpljeno, iako je spavala dovoljno sati. Kod nekih se javlja i hrkanje koje ranije nije postojalo, kao i jutarnje glavobolje ili razdražljivost bez jasnog razloga. Posebno zabrinjavaju nagla buđenja praćena osjećajem nedostatka zraka, što može ukazivati na apneju u snu.
San koji više ne donosi osjećaj odmora znači da tijelo gubi sposobnost dubinske regeneracije, a to je jedan od ranih znakova ubrzanog starenja.
-
Promjene u radu metabolizma
Jedan od najčešćih, ali i najviše zanemarenih znakova starenja jeste promjena u metabolizmu. Kada se način ishrane ne mijenja, a tjelesna težina polako raste, problem često nije u kalorijama, već u hormonima i enzimima.
S godinama tijelo proizvodi manje supstanci koje učestvuju u varenju i sagorijevanju energije. Umjesto da energiju koristi za kretanje i obnovu, organizam je počinje skladištiti. To dovodi do osjećaja težine, tromosti i smanjenog nivoa energije tokom dana.
Metabolizam se može uporediti s vatrom. Dok je snažna, tijelo je aktivno i otporno. Kada oslabi, sve funkcije postaju sporije i manje efikasne.
-
Oči kao pokazatelj unutrašnje upale
Beonjače očiju često otkrivaju ono što se dešava duboko u tijelu. Stalno crvenilo, peckanje ili osjećaj suhoće ne moraju biti samo posljedica umora ili ekrana.
Hronično crvenilo može ukazivati na prisutnost sistemskih upalnih procesa. Takva stanja se često povezuju s bolovima u zglobovima, ukočenošću i ranim oblicima artritisa. Upala rijetko ostaje lokalizovana. Kada se pojavi na jednom mjestu, vrlo često postoji i na drugim dijelovima tijela, samo još bez jasnih simptoma.
-
Slabljenje osjeta mirisa
Gubitak ili slabljenje čula mirisa često se smatra bezazlenim problemom. Ipak, to čulo ima direktnu vezu s centrom za pamćenje i emocije u mozgu.
Kod nekih ljudi smanjena osjetljivost na mirise javlja se kao jedan od ranih znakova neuroloških poremećaja, uključujući Parkinsonovu bolest. Kada nervni putevi počnu slabiti, prvo stradaju oni najosjetljiviji, a miris je upravo jedan od njih.
Promjene u ovom čulu mogu se pojaviti godinama prije drugih simptoma, zbog čega ih ne treba ignorisati.
-
Sporo zarastanje kože
Koža je organ koji se stalno obnavlja. Kada se ta obnova uspori, to je jasan znak da ćelijski mehanizmi više ne funkcionišu kao ranije.
Modrice koje dugo ostaju vidljive, sitne rane koje se sporo zatvaraju i koža koja djeluje tanje i osjetljivije ukazuju na smanjenu regeneraciju. U tijelu se tada nakupljaju takozvane stareće ćelije. One više ne obavljaju svoju funkciju, ali ne nestaju, već zauzimaju prostor i ometaju zdrave ćelije.
Ovakvo stanje ubrzava biološko starenje i povećava rizik od hroničnih bolesti.
-
Nestanak dlaka na rukama i nogama
Ovo je znak koji većina ljudi uopšte ne primijeti. Postepeni prestanak rasta dlaka na potkoljenicama ili podlakticama često je povezan s lošom cirkulacijom.
Kada su kapilari suženi ili djelimično začepljeni, dotok krvi do kože je smanjen. Tkiva tada ne dobijaju dovoljno kiseonika i hranjivih materija, pa dlačice prestaju rasti. Ovaj znak može ukazivati na probleme s krvnim sudovima, ali i na opterećenje srca i bubrega.
-
Postepeni gubitak sluha
Sluh ne slabi uvijek zbog starosti uha. Često je riječ o promjenama u mozgu koje utiču na obradu zvuka.
Smanjena sposobnost razlikovanja glasova, potreba za pojačavanjem televizora ili teškoće u praćenju razgovora u bučnom okruženju mogu biti rani pokazatelji kognitivnog opadanja. Istraživanja povezuju gubitak sluha s povećanim rizikom od demencije i Alchajmerove bolesti.
Mozak, kao i mišići, slabi ako se ne koristi. Čitanje, učenje novih vještina i mentalni izazovi pomažu u očuvanju njegovih funkcija i usporavaju ove procese.
