Ko je veći potrošač mašina za pranje veša ili frižider? U nastavku teksta vam otkrivamo. Svaki mjesec ista situacija. Otvorite račun za struju i brojka vas iznenadi, iako imate osjećaj da živite potpuno isto kao i ranije. Ne koristite više uređaja, ne ostajete duže budni, ne grijete se na struju. Ipak, račun raste. U takvim situacijama većina ljudi prvo posumnja na vlastite navike ili na velike, „vidljive“ uređaje u kući.
Najčešći osumnjičeni je veš-mašina. Bučna je, primijetna, koristi vodu i struju, i često se povezuje s većom potrošnjom. Međutim, stvarni razlog visokih računa često je mnogo tiši, neupadljiviji i stalno uključen. Upravo zato ga rijetko doživljavamo kao problem.
-
Uređaj koji radi bez prestanka
Za razliku od većine kućanskih aparata, frižider nema pauzu. Ne gasi se nakon jednog ciklusa, ne koristi se povremeno i ne zavisi od raspoloženja ukućana. On radi danju i noću, tokom cijele godine, bez obzira na godišnje doba, vikend ili praznik.
Njegova osnovna funkcija je da stalno održava nisku temperaturu, što znači da motor neprestano reaguje na promjene. Svako otvaranje vrata, svaka nova namirnica, svaka promjena temperature u prostoriji zahtijeva dodatni rad. Taj rad se ne primijeti odmah, ali se dugoročno jasno vidi na računu za struju.
Energetske statistike pokazuju da frižider u prosječnom domaćinstvu može učestvovati s 20 do 30 posto ukupne potrošnje električne energije. U nekim slučajevima taj procenat je i veći, posebno ako se radi o starijem uređaju.
-
Stariji modeli i skrivena potrošnja
Frižideri proizvedeni prije deset ili petnaest godina projektovani su prema tadašnjim standardima. Energetska efikasnost nije bila prioritet kao danas. Takvi uređaji često troše i dvostruko više struje u poređenju s modernim modelima visokih energetskih razreda.
Problem je što frižider ne „upozorava“ da troši previše. Ne zuji glasnije, ne grije se vidljivo i ne usporava. On jednostavno radi, dok se potrošnja tiho gomila iz mjeseca u mjesec.
-
Zašto veš-mašina ipak nije glavni krivac
Veš-mašina zaista troši dosta energije tokom jednog pranja, naročito ako se koriste programi na visokim temperaturama. Ipak, ključna razlika je u vremenu rada. Čak i u domaćinstvima gdje se veš pere često, veš-mašina radi nekoliko sati sedmično.
Frižider, s druge strane, radi neprekidno. Kada se potrošnja posmatra na godišnjem nivou, razlika postaje očigledna. Ono što djeluje kao „manja“ potrošnja po satu, zbog konstantnog rada prerasta u najveći dio ukupnog računa.
Zbog toga se oslanjanje na osjećaj često pokaže pogrešnim. Uređaj koji ne primjećujemo obično je onaj koji najviše košta.
-
Navike koje povećavaju potrošnju bez da to znate
Čak i relativno nov frižider može trošiti znatno više struje ako se koristi nepravilno. Mnoge svakodnevne navike direktno utiču na njegov rad.
Pretrpan frižider sprječava pravilnu cirkulaciju hladnog zraka. Motor tada mora raditi jače kako bi postigao istu temperaturu. S druge strane, gotovo prazan frižider također može biti neefikasan jer nema dovoljno mase koja zadržava hladnoću.
Stavljanje tople ili vruće hrane direktno u frižider dodatno opterećuje sistem hlađenja. Temperatura u unutrašnjosti naglo raste, a motor reaguje pojačanim radom.
Zadnja rešetka, koja služi za odvođenje toplote, često se zanemaruje. Prašina i masnoća smanjuju efikasnost hlađenja, što direktno povećava potrošnju struje.
Često i dugo otvaranje vrata takođe ima veliki uticaj. Hladan zrak izlazi, topao ulazi, a frižider ponovo mora „raditi od nule“.
-
Male prilagodbe koje prave razliku
Bez velikih ulaganja moguće je smanjiti potrošnju. Optimalna temperatura frižidera je oko +4 stepena. Niža temperatura ne čuva hranu značajno bolje, ali povećava potrošnju.
Zamrzivač je dovoljno držati na –18 stepeni. Sve niže od toga samo nepotrebno opterećuje uređaj.
Redovno čišćenje zadnje rešetke, barem jednom do dva puta godišnje, jednostavan je korak koji mnogi preskaču. Provjera dihtunga na vratima također je važna. Ako vrata ne dihtuju dobro, hladnoća stalno „bježi“.
-
Pitanje zamjene starog frižidera
Kod veoma starih modela, razlika u potrošnji između starog i novog uređaja može biti toliko velika da se kupovina novog frižidera isplati kroz niže račune za relativno kratko vrijeme.
Ušteda se ne vidi odmah, ali se osjeti svakog mjeseca. Novi uređaji su tiši, stabilniji u radu i znatno efikasniji, što dugoročno smanjuje ukupne troškove domaćinstva.
Frižider je svakodnevni saputnik u kući, ali rijetko razmišljamo o njegovom stvarnom uticaju na budžet. Upravo zbog toga često postaje najveći potrošač struje, bez da toga budemo svjesni.
