Neurolog upozorava da su krive svakodneve navike od kojih dolazi do moždanog udara. U nastavku teksta vam otkrivamo. Većina ljudi zamišlja moždani udar kao iznenadni i nepredvidivi udarac — trenutak kada se sve promijeni bez ikakvog upozorenja. Međutim, ljekari upozoravaju da se iza tog „iznenada“ često kriju godine neprimjetnih oštećenja krvnih sudova u mozgu. Ti procesi se razvijaju polako, gotovo neprimjetno, dok jednog dana ne dođe do fatalnog prekida dotoka krvi.
U posljednjoj deceniji, neurolozi bilježe zabrinjavajući porast moždanih udara među osobama koje su nekada smatrane „mladima za takve probleme“. Na udaru su ljudi u tridesetim i četrdesetim godinama, zaposleni, pod stresom i često bez vremena da obrate pažnju na ishranu i navike koje svakodnevno oštećuju njihovo zdravlje.
Prema riječima profesora dr. Ranka Raičevića, predsjednika Udruženja neurologa Zapadnog Balkana, svakih 20 minuta jedna osoba u regionu doživi moždani udar, a svakog sata jedna osoba umre od njegovih posljedica. To ovaj poremećaj svrstava među tri vodeća uzroka smrti i invaliditeta u regionu.
Ljekari ističu da se korijeni problema najčešće nalaze u tri jednostavne, ali opasne navike: previše soli, previše šećera i previše stresa.
-
So – skrivena prijetnja svakom obroku
So je osnovni začin svakog jela, ali i najtiši neprijatelj krvnih sudova. Većina ljudi unosi znatno više soli nego što tijelo može podnijeti, a najveći dio dolazi iz industrijski prerađene hrane, suhomesnatih proizvoda, gotovih jela i grickalica.
Doktorka Pinki Čaterpal, neurolog iz bolnice Fortis Vasant Kunj, objašnjava da višak natrijuma uzrokuje suženje i ukočenost krvnih sudova, što postepeno povećava krvni pritisak. Kada su arterije stalno pod pritiskom, zidovi im slabe, postaju oštećeni i skloni začepljenju.
Visok krvni pritisak više nije „bolest starijih“. Sve češće pogađa mlade zaposlene ljude koji jedu u hodu, često preskaču obroke i oslanjaju se na brzu hranu. Ako se navika pretjeranog soljenja ne promijeni, šteta na krvnim sudovima se s godinama akumulira — tiho i neprimjetno, dok ne dođe do moždanog udara.
Smanjenje soli ne znači odricanje od ukusa. Dovoljno je birati svježu hranu, koristiti začinsko bilje i čitati deklaracije proizvoda. Često, jedan nesvjestan izbor — poput instant supe ili sendviča — sadrži više natrijuma nego što je preporučeno za cijeli dan.
-
Šećer – slatki saveznik bolesti
I dok se o soli barem povremeno govori, šećer je još podmukliji protivnik. U našim svakodnevnim obrocima šećer se krije svuda — u žitaricama, hljebu, umacima, napicima i proizvodima koji se reklamiraju kao „fit“ ili „zdravi“.
Pretjeran unos šećera oštećuje zidove krvnih sudova, izaziva upale i povećava rizik od dijabetesa tipa 2. Kada se povišen šećer u krvi kombinuje s visokim krvnim pritiskom, arterije propadaju višestruko brže.
„Kombinacija hipertenzije i dijabetesa je naročito opasna jer oštećuje krvne sudove na više nivoa istovremeno“, naglašava doktorka Čaterpal. Oštećene arterije gube elastičnost, a krv teže prolazi kroz njih, povećavajući mogućnost stvaranja ugrušaka.
Rješenje je jednostavnije nego što izgleda: ograničiti prerađene proizvode, birati vodu umjesto zaslađenih napitaka, jesti voće umjesto industrijskih slatkiša. I male promjene, ako su dosljedne, imaju ogroman efekat na zdravlje mozga.
-
Stres – nevidljivi okidač svakog sistema
Savremeni način života donio je još jednog tihu prijetnju – hronični stres. On ne utiče samo na raspoloženje, već i na fiziologiju organizma. Kada smo pod stresom, tijelo luči hormone poput kortizola i adrenalina, koji povećavaju pritisak i ubrzavaju rad srca.
Kratkoročno, to može pomoći da reagujemo u kriznim situacijama. Ali dugoročno, stalno povišeni hormoni stresa razaraju krvne sudove. „Stres nije samo mentalno stanje – on ima stvarne, mjerljive posljedice na srce i mozak“, objašnjava doktorka Čaterpal.
Uz to, stres nas gura u loše navike: preskačemo obroke, jedemo neredovno, spavamo manje, a više vremena provodimo ispred ekrana. Sve to dodatno pojačava rizik od moždanog udara.
-
Svakodnevni život kao rizični teren
Moderni ritam života gotovo da programira tijelo za preopterećenje. Dugi sati sjedenja, nedostatak sna, stalna izloženost ekranima i neredovna ishrana čine začarani krug. Kada se tome doda manjak fizičke aktivnosti, krvni sudovi gube elastičnost, a pritisak i šećer postaju hronično povišeni.
Tipični znakovi upozorenja, poput iznenadne slabosti jedne strane tijela, spuštenog ugla usana, gubitka govora ili konfuzije, znak su da je svaki minut dragocjen. Brza reakcija može spasiti život i spriječiti trajne posljedice.
-
Prevencija – svakodnevna disciplina koja spašava mozak
Ljekari naglašavaju da prevencija ne zahtijeva ekstremne promjene, već male, ali uporne korake. Pet jednostavnih navika može značajno smanjiti rizik:
- Smanjiti unos soli i industrijske hrane.
- Ograničiti dodate šećere i birati prirodne namirnice.
- Uvesti svakodnevno kretanje – makar pola sata šetnje.
- Upravljati stresom uz kvalitetan san i pauze bez ekrana.
- Redovno kontrolisati krvni pritisak, šećer i holesterol.
Kako kaže doktorka Čaterpal, „nisu potrebne radikalne dijete ni mukotrpni treninzi – dosljednost u malim stvarima donosi najveću zaštitu“.
Kombinacija soli, šećera i stresa možda djeluje kao uobičajeni dio savremenog života, ali upravo ta svakodnevica čini tlo najplodnijim za razvoj bolesti koje oduzimaju i zdravlje i godine.
