Kad dođe toplo i lijepo vrijeme mnogo ljudi se trudi da svaki slobodan trenutak provede na otovrenom u prirodi ali tamo vrebaju i neke opasnosti kojih treba biti svjestan. Danas govorimo o tome šta uraditi ako naiđete na zmiju.
Privlačnost ugodnog i stabilnog vremena privlači planinare, ljubitelje prirode i one koji traže kratak predah od okoline da istražuju obilje prirodnih ljepota Bosne i Hercegovine. Međutim, svaki izlet u prirodu zahtijeva pažljivu pripremu i povećanu svijest o okolišu i njegovim inherentnim izazovima. Svakako, početni korak je nastaviti s oprezom, što je nužnost koju naglašava prisustvo različitih vrsta zmija u BiH koje igraju ključnu ulogu u ekosustavu i često se pogrešno percipiraju kao opasnost.
- S obzirom na pojedinosti koje se tiču carstva zmija, stručnjaci savjetuju da ostanete prisebni i suzdržite se od neposredne blizine ovim životinjama, a pritom se pobrinite za korištenje prikladne obuće i odjeće. Emra Hamidović, veterinarka, za Večernji list BiH naglašava kako je ovo doba godine u znaku buđenja zmija, što brojnim pojedincima ulijeva strah u kosti, često ukorijenjen u mitovima, neznanju i ukorijenjenim predrasudama. Primjećuje da je istina drugačija, ističući kako su zmije intrigantna, blagotvorna i nezaobilazna bića koja su neophodna za održavanje ravnoteže u prirodi.
Hamidović ističe da “reguliraju populaciju glodavaca, posljedično smanjujući vjerojatnost prijenosa bolesti i štete u poljoprivredi, a ujedno djeluju i kao indikatori zdravlja okoliša”. On dalje ističe nužnost da ih se ne promatra kroz leću straha, već radije kroz leću znanja i poštovanja. Prema njegovim riječima, obrazovanje služi kao najvažniji instrument u borbi protiv zabluda koje godinama utječu na naše interakcije s tim stvorenjima. Upit o primjerenom ponašanju pri susretu sa zmijom obuhvaća više slojeva razmatranja. Za početak je bitno usredotočiti se na stanište.
Kako pojašnjava Hamidović, treba se suzdržati od prolaska kroz neuređene krajolike poput visoke trave, gustog grmlja ili područja zatrpanih kamenjem i drvećem. Ta okruženja služe kao idealna utočišta za zmije, pružajući im utočište i sigurnost. Prema Hamidoviću, zmije ovise o svojoj sposobnosti da se stope s okolinom kako bi izbjegle otkrivanje. “Većina susreta događa se nenamjerno zbog naše nenamjerne blizine, zbog čega nas doživljavaju kao prijetnju. Ipak, zmije obično ne napadaju ljude osim ako se ne osjećaju izravno ugroženima. Njihova početna reakcija nakon što osjete našu prisutnost je povlačenje.
One detektiraju vibracije uzrokovane našim kretanjem i često pobjegnu prije nego što smo uopće svjesni njihove prisutnosti”, naglasila je. Zateknemo li se u blizini zmije, navela je da je najvažnije ostati pribran i izbjegavati nagle pokrete. “Pustite zmiju da nastavi svojim putem, jer će napasti samo ako uoči prijetnju. Često narušavamo njezinu ‘zonu udobnosti’ pokušavajući je fotografirati, bockati je štapom ili čak ozlijediti. Ako postoji nedoumica u vezi s vrstom zmije, preporučljivo je suzdržati se od bilo kakve interakcije i kontaktirati odgovarajuće službe za premještanje zmije ako je u vašoj blizini prebivalište“, naglašava Hamidović.
Prema Hamidovićevim riječima, u slučaju ugriza zmije ključno je razlikovati otrovne od neotrovnih vrsta. Naglašava da su u našem kraju prisutne tri vrste zmija otrovnica: poskok (Vipera ammodytes), poskok (Vipera berus) i poskok (Vipera ursinii). Ugriz neotrovne zmije obično rezultira samo površinskom ranom, bez ozbiljnih posljedica. U slučaju ugriza zmije otrovnice ističe nužnost pribranosti jer se time može spriječiti širenje otrova po tijelu te ističe važnost pravovremenog traženja liječničke pomoći. Nadalje naglašava da sve stezne predmete, kao što su prstenje ili satovi, treba skinuti sa zahvaćenog područja, ozlijeđeni ud mora biti imobiliziran, a kretanje treba svesti na minimum kad god je to moguće.
“Protuotrovi su dostupni u vozilima hitne pomoći smještenim u većim urbanim područjima, a ako se reagira promptno (unutar 2 do 3 sata), vjerojatnost oporavka je značajno povećana. Ključno je priznati da u 50 posto slučajeva zmije otrovnice mogu zadati suhi ugriz (ugriz upozorenja koji ne uključuje oslobađanje otrova); unatoč tome, ostaje oprezno potražiti liječničku pomoć”, zaključuje Hamidović.
Zaključno, on tvrdi da su zmije postojale mnogo prije čovječanstva i da će ostati kao sastavni dio naših ekosustava. Nepravedno je i pogrešno ocrnjivati ih na temelju neznanja ili ukorijenjenih predrasuda. Umjesto da budu protivnici, oni služe kao saveznici u prirodi, održavajući ekološku ravnotežu i zaslužujući naše poštovanje.
