Koja je normalna vrijednost pulsa? U nastavku teksta doznjate koja je njegova granica i kada se trebate zabrinuti. Broj otkucaja srca tijekom mirovanja jedan je od važnih pokazatelja rada kardiovaskularnog sustava. Iako mnogi ljudi ne obraćaju pažnju na vlastiti puls, njegova vrijednost može pružiti korisne informacije o općem zdravstvenom stanju organizma. Na brzinu rada srca utječu godine, način života, tjelesna aktivnost, ali i različita zdravstvena stanja. Zbog toga je korisno znati koje se vrijednosti smatraju normalnima te kada promjene pulsa mogu biti razlog za dodatnu pažnju.
-
Što predstavlja puls u mirovanju?
Puls u mirovanju označava broj otkucaja srca u jednoj minuti dok je osoba opuštena i ne obavlja fizičku aktivnost. Najtočnije se mjeri nakon nekoliko minuta odmora, najbolje ujutro nakon buđenja, prije ustajanja iz kreveta ili početka dnevnih aktivnosti.
Kod zdravih odraslih osoba normalan puls u mirovanju uglavnom se kreće između 60 i 100 otkucaja u minuti. Međutim, kod većine ljudi vrijednosti su najčešće između 60 i 80 otkucaja. Osobe koje se redovito bave sportom ili imaju vrlo dobru tjelesnu kondiciju često imaju niži puls, što ne mora predstavljati zdravstveni problem.
-
Brojni čimbenici mogu utjecati na rad srca
Vrijednosti pulsa nisu uvijek iste jer ovise o mnogim unutarnjim i vanjskim čimbenicima. Tijekom dana puls se prirodno mijenja ovisno o aktivnosti organizma, emocionalnom stanju ili okolišnim uvjetima.
Na broj otkucaja srca mogu utjecati:
- životna dob
- pušenje
- bolesti srca i krvnih žila
- povišene vrijednosti kolesterola
- dijabetes
- uzimanje određenih lijekova
- povišena tjelesna temperatura
- položaj tijela
- razina fizičke aktivnosti
- stres i emocionalno uzbuđenje
- konzumacija kofeina i energetskih napitaka
Primjerice, tijekom fizičkog napora srce ubrzava rad kako bi organizmu osiguralo dovoljno kisika. S druge strane, tijekom odmora ili sna broj otkucaja prirodno se smanjuje.
-
Zašto se puls razlikuje od osobe do osobe?
Ne postoji jedna idealna vrijednost pulsa koja vrijedi za sve ljude. Dob, tjelesna kondicija, genetika i svakodnevne navike mogu značajno utjecati na brzinu rada srca.
Kod mlađih osoba puls je često nešto viši nego kod starijih odraslih osoba. Ljudi koji redovito vježbaju obično imaju učinkovitiji rad srca pa ono može ispumpati veću količinu krvi sa svakim otkucajem. Zbog toga njihovo srce ne mora kucati jednako brzo kao kod osoba koje nisu fizički aktivne.
Također, stresne situacije, nedostatak sna ili povećana razina anksioznosti mogu privremeno povisiti broj otkucaja srca bez prisutnosti ozbiljnijih zdravstvenih problema.
-
Kada ubrzan puls može biti upozorenje?
Ako puls u mirovanju dulje vrijeme prelazi 100 otkucaja u minuti, moguće je da se radi o tahikardiji. Takvo stanje ne mora uvijek značiti ozbiljnu bolest jer može biti posljedica stresa, povišene temperature, dehidracije ili pretjeranog unosa kofeina.
Ipak, ako ubrzan puls traje dulje vrijeme ili se javlja bez očitog razloga, preporučuje se razgovor s liječnikom kako bi se utvrdio uzrok. Pravodobna dijagnostika može pomoći u otkrivanju eventualnih bolesti srca, poremećaja rada štitnjače ili drugih zdravstvenih problema koji mogu utjecati na rad srca.
Posebnu pažnju treba obratiti ako se uz ubrzan puls pojavljuju i drugi simptomi koji mogu ukazivati na ozbiljniji zdravstveni problem.
-
Simptomi koje ne treba zanemariti
U određenim slučajevima ubrzan rad srca može biti praćen dodatnim tegobama koje zahtijevaju liječničku procjenu. Među najčešćim simptomima nalaze se:
- vrtoglavica
- nesvjestica
- otežano disanje
- osjećaj pritiska ili boli u prsima
- izražen umor
- osjećaj preskakanja ili nepravilnog rada srca
Ako se navedeni simptomi pojavljuju zajedno s ubrzanim pulsom ili se često ponavljaju, potrebno je potražiti savjet zdravstvenog stručnjaka.
-
Može li i prenizak puls predstavljati problem?
Iako se često govori o ubrzanom radu srca, i izrazito nizak puls može zahtijevati dodatnu liječničku obradu. Kod osoba koje nisu sportaši, vrlo spor puls može biti povezan s određenim poremećajima provođenja električnih impulsa kroz srce ili drugim zdravstvenim stanjima.
Ako se uz nizak puls javljaju umor, slabost, vrtoglavica ili gubitak svijesti, preporučuje se što prije obaviti liječnički pregled kako bi se utvrdio uzrok tegoba.
-
Kako pravilno izmjeriti puls?
Puls se može izmjeriti na zapešću ili vratu laganim pritiskom prstiju na arteriju. Nakon što se osjete otkucaji, potrebno ih je brojati tijekom 30 sekundi, a dobiveni broj pomnožiti s dva. Još preciznije rezultate daje brojanje tijekom pune minute.
Mjerenje je najbolje obaviti nakon nekoliko minuta odmora, kada organizam nije pod utjecajem fizičkog napora ili emocionalnog stresa. Danas mnogi pametni satovi i fitness narukvice također omogućuju kontinuirano praćenje pulsa, što može pomoći u praćenju promjena tijekom dana.
Redovito praćenje pulsa može biti koristan način za bolje upoznavanje vlastitog organizma. Iako manje oscilacije uglavnom nisu razlog za zabrinutost, dugotrajno ubrzan ili izrazito usporen puls može ukazivati na potrebu za dodatnim liječničkim pregledom i odgovarajućom dijagnostikom.
