Demencija je teška bolest koja pogađa uglavnom pripadnike starije generacije i za koju još uvijek ne postoji lijek. Iako se smatra da ona dolazi bez ikakvih simptoma to nije u potpunosti tačno.
Demencija je stanje koje duboko utječe na svakodnevni život onih od kojih boluje. Iako se često povezuje s oštećenjima pamćenja i kognitivnih funkcija, određeni rani pokazatelji možda neće biti toliko očiti. Jedan od takvih simptoma su suha usta, što može signalizirati početne faze ove bolesti. Kada razmišljamo o oralnom zdravlju, naše misli često gravitiraju prema blistavom osmijehu ili ugodnom dahu. Ipak, zdravstveni problemi mogu utjecati na stanje usne šupljine usprkos marljivom održavanju higijene, što može dovesti do halitoze. Nadalje, postoji značajna povezanost između oralnog zdravlja i opće dobrobiti.
Neadekvatna oralna higijena ne samo da može biti povezana s kardiovaskularnim komplikacijama, već može signalizirati i druge zdravstvene probleme, uključujući tumore ili povišeni krvni tlak. Stručnjaci upozoravaju da neobičan osjećaj u ustima, posebice suhoća, može poslužiti kao rani znak demencije pri kupnji vitamina i dodataka prehrani. “Demencija se odnosi na stanje koje smanjuje sposobnost pojedinca da pamti, razmišlja i donosi odluke”, kaže Jim Dunn, klinički savjetnik specijaliziran za gerijatriju.
Umjesto da bude klasificirana kao zasebna bolest, ona predstavlja skup simptoma povezanih s kognitivnim pogoršanjem. Rano prepoznavanje demencije je ključno. Stručnjaci ukazuju da intervencije mogu usporiti napredovanje bolesti i pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija tijekom duljeg razdoblja. Mogućnosti liječenja uključuju lijekove, kognitivni trening i terapiju. Jedan od početnih znakova upozorenja mogu biti suha usta, koja je često posljedica smanjene proizvodnje sline.
- Prema Raymondu Dacillu iz C-Care Health Services, problemi povezani s dehidracijom i smanjenom proizvodnjom sline prevladavaju među osobama s demencijom, osobito u slučajevima kada stanje još nije identificirano. Iako suha usta možda nisu najčešći simptom povezan s demencijom, njihova pojava uz druge promjene trebala bi potaknuti konzultaciju s liječnikom. Pravovremena dijagnoza i odgovarajuće liječenje mogu pomoći u upravljanju simptomima i poboljšanju kvalitete života zahvaćene osobe.
Bonus tekst:
Smokve, plod stabla smokve, smatrale su se simbolom plodnosti i obilja još od vremena starih civilizacija. Njihov duboki okus, zdravstvene prednosti i kulturni značaj čine ih ne samo bitnim elementom prehrane, već i središnjom točkom u brojnim legendama i mitovima. Ovaj će esej ispitati povijesnu pozadinu, prehrambene prednosti i kulturološki značaj smokava, naglašavajući njihovu ulogu u ljudskom postojanju kroz povijest. Podrijetlo i povijest smokava sežu u Aziju, posebno na Bliski istok i jugozapadnu Aziju.
Ovo voće je poznato od početka ranih civilizacija, a bilo je prisutno u starom Egiptu, Grčkoj i Rimu. Rimljani su smokve smatrali afrodizijakom, dok su ih Egipćani koristili zbog njihovih ljekovitih svojstava. Smokve se spominju u Bibliji, a one imaju simboličko značenje u brojnim religijskim i filozofskim tradicijama, predstavljajući život, mudrost i duhovno prosvjetljenje. Na primjer, budistički tekstovi sugeriraju da je Buddha postigao prosvjetljenje dok je meditirao ispod stabla smokve. Nutritivni sastav smokava Smokve su izuzetno hranjivo voće, obiluje vlaknima, vitaminima i mineralima.
Ugodna slatkoća smokava može se pripisati njihovoj visokoj koncentraciji prirodnih šećera, a osiguravaju i značajnu količinu kalija koji je ključan za održavanje zdravog kardiovaskularnog i krvožilnog sustava. Nadalje, smokve predstavljaju vrijedan izvor vitamina K, neophodnog za očuvanje zdravlja kostiju, uz vitamin B6, koji ima ulogu u kognitivnoj funkciji i jačanju imunološkog sustava. Izvanredna karakteristika smokava je njihov značajan sadržaj vlakana; konzumacija samo pet smokava srednje veličine može donijeti oko 20% dnevnog preporučenog unosa vlakana, čime se pomaže u poboljšanju probave i snižavanju razine kolesterola.
Štoviše, smokve obiluju antioksidansima koji se bore protiv slobodnih radikala i smanjuju vjerojatnost kroničnih bolesti. Kroz različite povijesne kontekste, značaj smokve je bio velik. Na primjer, u Grčkoj je smokva bila cijenjena kao sveta biljka, često povezivana s Demetrom, božicom plodnosti i žetve. U Indiji su smokve simbolizirale i plodnost i blagostanje, a njihova su se stabla često posvećivala raznim božanstvima. Smatra se da su smokve jedno od najranijih voća koje su ljudi uzgajali, zahvaljujući brzom rastu i otpornosti na sušu.
