Šta se sve sadi u augustu? U nastavku teksta vam otkrivamo više. Mnogi baštovani dolaskom avgusta počinju da privode kraju radove u povrtnjaku, smatrajući da je najveći dio sezone već iza njih. Ipak, kraj ljeta ne znači da treba odložiti sjeme i alat. Naprotiv, avgust može biti veoma pogodan za novu sjetvu, posebno ako želite da tokom jeseni nastavite da berete svježe povrće iz vlastite bašte.
Zemlja je u ovom periodu još uvijek dovoljno topla da sjeme brzo klija, dok temperature postepeno počinju da budu prijatnije nego tokom najtoplijih ljetnih sedmica. Upravo takvi uslovi odgovaraju brojnim kulturama koje imaju kratak period vegetacije i mogu stići za berbu prije pojave prvih ozbiljnijih hladnoća.
Kasnoljetna sjetva posebno je korisna i onima kojima su visoke temperature napravile probleme. Ako su paradajz, paprika, krastavac ili druge ljetnje biljke oslabile zbog suše i vrućine, prazne gredice ne moraju ostati neiskorištene. Mogu se pripremiti za nove kulture koje će baštu održati produktivnom tokom septembra, oktobra, a u povoljnim vremenskim uslovima i duže.
-
Rotkvice brzo daju novi rod
Rotkvice su među najpogodnijim povrćem za kasnoljetnu sjetvu. Njihova prednost je kratak period potreban od sjetve do berbe, pa se prve rotkvice mogu očekivati relativno brzo.
Kako biste produžili period berbe, nije potrebno posijati cijelu količinu odjednom. Sjeme možete rasporediti u nekoliko manjih sjetvi, otprilike svakih sedam do deset dana. Na taj način neće sve biljke sazrijeti istovremeno, već ćete postepeno dobijati nove, mlade i hrskave rotkvice.
Tokom toplih dana važno je održavati zemljište umjereno vlažnim. Nedostatak vode može uticati na kvalitet korijena, dok pretjerano zalivanje može dovesti do problema sa razvojem biljke.
-
Niski grah može stići prije hladnijih dana
Za one koji žele da iskoriste slobodne gredice, niski grah može biti zanimljiv izbor i tokom avgusta. Toplo zemljište pogoduje brzom klijanju, a biljke uz odgovarajuću njegu mogu relativno brzo napredovati.
Najbolje je birati rane sorte sa kraćim periodom vegetacije, jer one imaju veće šanse da formiraju mahune prije dolaska hladnijeg vremena. Redovno zalivanje posebno je važno tokom prvih faza razvoja, naročito ako se nakon sjetve nastavi period bez padavina.
Ako jesen bude blaga, berba može potrajati duže nego što se očekuje. Zbog toga je važno redovno pratiti biljke i brati mahune kada dostignu odgovarajuću veličinu.
-
Zelena salata voli kraj ljeta
Zelena salata je još jedna kultura koja se može uspješno sijati pred kraj ljeta. Za razliku od nekih povrtnih vrsta koje teško podnose visoke temperature, salata bolje napreduje kada se vremenski uslovi postepeno smiruju.
Za sjetvu je poželjno odabrati mjesto na kojem biljke neće biti izložene najjačem dnevnom suncu. Djelimična sjena može pomoći da se zemljište manje isušuje, posebno tokom toplijih dana.
Sjeme se može sijati direktno u pripremljene gredice, a mlade biljke nakon nicanja treba prorijediti kako bi imale dovoljno prostora za razvoj. Kod određenih sorti mladi listovi mogu se brati relativno rano, što omogućava postepenu berbu.
-
Mrkva dobija novu priliku u avgustu
Ako je proljetna sjetva mrkve iz nekog razloga izostala, kraj ljeta može predstavljati novu priliku. Za kasnu sjetvu preporučljivo je odabrati sorte koje ne zahtijevaju predug period do sazrijevanja.
Zemljište prije sjetve treba dobro usitniti, jer mrkva najbolje razvija pravilan korijen u rastresitoj zemlji. Sjeme se polaže plitko, a nakon sjetve potrebno je obezbijediti dovoljno vlage kako bi ravnomjerno niklo.
Kod kasnoljetne sjetve prednost može biti i to što će korijen sazrijevati tokom hladnijeg dijela godine. Mrkva se može vaditi kada dostigne željenu veličinu, a u zavisnosti od vremenskih prilika može ostati u zemlji i tokom dijela jeseni.
-
Tikvice treba posijati što ranije
Tikvice imaju brz razvoj, ali kod njihove kasnoljetne sjetve vrijeme igra važnu ulogu. Početak avgusta predstavlja povoljniji trenutak nego kasniji dio mjeseca, jer biljci ostaje više vremena da razvije listove i formira plodove.
Za dobar razvoj potrebno je obezbijediti dovoljno prostora, svjetlosti i vode. Zemljište treba biti plodno i dobro pripremljeno, a tokom sušnih perioda zalivanje je posebno značajno.
Ako se biljke razvijaju bez većih problema, mogu početi davati plodove relativno brzo. Tikvice je najbolje redovno brati dok su mlade, jer tada imaju nježniju strukturu i mogu se koristiti na različite načine u kuhinji.
-
Cvekla je zahvalna za kasnu sjetvu
Cvekla se takođe može naći među kulturama koje vrijedi posijati tokom avgusta. Odgovaraju joj nešto svježiji uslovi koji dolaze nakon najtoplijeg dijela ljeta, a osim korijena, mogu se koristiti i mladi listovi.
Za uspješnu sjetvu zemljište treba biti rastresito i bez većih grudvi. Nakon nicanja biljke je potrebno prorijediti kako bi korijen imao dovoljno prostora za razvoj.
Cvekla ne mora odmah biti vađena iz zemlje čim počne da formira korijen. Može se ostaviti da dodatno naraste, uz praćenje vremenskih prilika. Mladi listovi mogu se koristiti svježi u salatama ili pripremati na način sličan drugom lisnatom povrću.
-
Špinat najbolje koristi svežije dane
Špinat je posebno zanimljiv izbor za kasnoljetnu sjetvu zato što mu više odgovaraju svježije temperature nego velike ljetne vrućine. Kako se dani postepeno skraćuju, stvaraju se povoljniji uslovi za njegov razvoj.
Sjeme se može posijati direktno u gredicu, a nakon nicanja biljke treba prorijediti. Zemljište ne bi trebalo da se potpuno osuši, pa je u sušnom periodu potrebno povremeno zalivanje.
Mlado lišće može se početi brati prije nego što biljka dostigne punu veličinu. To omogućava postepenu berbu, dok preostale biljke nastavljaju da rastu. Na taj način jedna gredica može duže vrijeme davati svježe listove.
-
Kako pripremiti gredice nakon ljetnjih kultura
Prije nego što se obavi nova sjetva, potrebno je pripremiti zemljište. Gredice na kojima su završile ljetnje kulture prvo treba očistiti od ostataka biljaka i korova. Zemlju zatim treba prekopati ili površinski obraditi, zavisno od njenog stanja.
Ako je zemljište iscrpljeno, može se dodati zreli kompost ili odgovarajuće organsko đubrivo. Važno je da se prihrana ravnomjerno rasporedi i pomiješa sa površinskim slojem zemlje.
Posebnu pažnju treba posvetiti vlazi. Nakon ljetnjih vrućina zemlja može biti veoma suha, pa je dobro navlažiti je prije sjetve. Sitno sjeme teško niče ako nema dovoljno vlage, zbog čega je redovno i umjereno zalivanje jedna od najvažnijih obaveza nakon sjetve.
-
Šta uraditi kada su temperature još visoke
Avgust može donijeti velike temperaturne oscilacije, pa nije svaka sjetva jednako uspješna tokom cijelog mjeseca. Kod kultura koje teže podnose visoke temperature može pomoći lagano zasjenjivanje zemljišta dok biljke ne niknu.
Malč od odgovarajućeg organskog materijala može pomoći u očuvanju vlage i zaštiti površinskog sloja zemlje od prebrzog isušivanja. Ipak, važno je da sloj ne bude pretjerano debeo i da se oko mladih biljaka ostavi dovoljno prostora za normalan razvoj.
Kada temperature počnu da padaju, biljke će imati sve povoljnije uslove za rast. Upravo zbog toga kasnoljetna sjetva može omogućiti da se povrtnjak koristi znatno duže nego što se na prvi pogled čini.
-
Planiranje sjetve može produžiti sezonu
Umjesto da se sve sjeme posije u jednom danu, korisno je napraviti raspored. Brzorastuće kulture poput rotkvica i salate mogu se sijati u nekoliko navrata, dok se kod drugih vrsta treba voditi računa o broju dana potrebnih do berbe.
Prilikom izbora sorti važno je pročitati podatke na pakovanju i prednost dati onima koje imaju kraći period vegetacije. Tako se povećava mogućnost da biljke završe svoj razvoj prije prvih ozbiljnijih mrazeva.
Dobro isplanirana avgustovska sjetva može tako pretvoriti prazne gredice u novi izvor povrća. Čak i kada je dio ljetnje bašte već završio svoj ciklus, prostor se može ponovo iskoristiti za kulture koje bolje odgovaraju uslovima kasnog ljeta i rane jeseni.
