Naše tijelo i um tokom života prolaze kroz različite promjene a starenje je period kojeg se mnogi plaše jer on označava posljednju etapu. Međutim ono što je jako važno j eodržati zdrav i mlad duh.
Uvriježeno je mišljenje da se znakovi starenja očituju raznim fizičkim promjenama, uključujući pojavu sijede kose, razvoj bora, suhu kožu i smanjenje elastičnosti. Misterij oko početka starenja dugo nas je zbunjivao; iako svi doživljavamo njegove učinke, nije moguće odrediti točan trenutak kada počinje. Međutim, kao što je primijetio Erich Maria Remarque, cijenjeni autor i stručnjak za žensku psihologiju, starenje uključuje daleko dublju i nijansiraniju transformaciju.
Za Remarquea, pravi pokazatelji starosti ne nalaze se u nečijem odrazu, već u ponašanju pojedinca. Primjećuje da se žene često služe različitim taktikama kako bi prikrile svoje godine, često zanemarujući činjenicu da njihova djela i pogled na život puno jasnije odaju godine nego fizički izgled. Unatoč značajnom napretku u modernoj kozmetici i uobičajenoj prirodi estetskih tretmana, ništa ne može zamijeniti vitalnost mladenačkog duha. Značajan izazov leži u održavanju mentalne mladosti. Remarque potiče žene da prigrle svoje godine umjesto da ih se srame.
Atributi kao što su samopouzdanje, dostojanstvo i poštenje daleko su privlačniji od nastojanja da se prikrije istina. Osim toga, ključno je njegovati svoj glas, suzdržati se od pušenja, minimizirati stres i uključiti humor u svakodnevni život – jer, kako Remarque primjećuje, smijeh često služi kao najbolji pokazatelj istinske zrelosti. Žena koja graciozno prihvaća svoje godine i suočava se sa stvarnošću, a ne bježi od nje, prirodno privlači poštovanje. Značaj nije u znamenkama na identifikacijskoj kartici, već u našem odgovoru na te znamenke.
Davanje prioriteta osobnoj njezi, pažljivo artikuliranje misli i zadržavanje autentičnosti imaju veću vrijednost od bilo kojeg kozmetičkog zahvata. Istinska ljepota izvire iznutra – ukorijenjena u miru, životnim iskustvima i unutarnjem skladu. Kada govorimo o unutarnjem skladu, zdravlje postaje ključna tema. U današnjem svijetu, gdje su kardiovaskularne bolesti među vodećim uzrocima smrtnosti, sve veći broj pojedinaca traži metode za smanjenje razine štetnog kolesterola i poboljšanje kvalitete života.
- U tom kontekstu Branka Mirković, nutricionistica, gorljivo zagovara važnost pravilne prehrane. Kolesterol, voštana i masna tvar prisutna u krvotoku, postoji prvenstveno u dva oblika: HDL (lipoprotein visoke gustoće), koji se često naziva “dobrim” kolesterolom, i LDL (lipoprotein niske gustoće), poznat kao “loš” kolesterol. Kako napominje Branka, značajno smanjenje LDL-a može se postići promjenom načina života i prehrambenih navika. Početna mjera uključuje smanjenje konzumacije zasićenih i trans masti, koje se obično nalaze u masnom mesu, prerađenim mesnim proizvodima, maslacu, punomasnim sirevima i prženoj hrani.
Suprotno tome, mnogi pojedinci zanemaruju korisne masti koje pomažu tijelu u stvaranju esencijalnog kolesterola. Ključni saveznici u borbi protiv povišenih masnoća u krvi su povrće, orašasti plodovi, cjelovite žitarice, voće, mahunarke i sjemenke. Branka dalje ističe značaj rutinskih provjera krvne slike – barem jednom godišnje – za osobe s genetskom predispozicijom, viškom kilograma ili nezdravim stilom života. Savjetuje da se ne ovisi isključivo o lijekovima, već se zalaže za integraciju preventivnih mjera u svakodnevnu praksu.
Bonus tekst:
Poznat po svom snažnom okusu i mirisu, češnjak je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, koja je odigrala vitalnu ulogu u kulturnim praksama i prirodnim tradicijama liječenja diljem svijeta. Ova cijenjena biljka može se pohvaliti poviješću koja se proteže preko pet tisućljeća. Porijeklom iz središnje Azije, češnjak je raširen po raznim svjetskim regijama. Bogata hranjivim tvarima, jača imunitet i pruža brojne zdravstvene prednosti. Glavni aktivni spoj u češnjaku, alicin, poznat je po svojim antibakterijskim, antivirusnim, antifungalnim i antiparazitskim svojstvima.
U egipatskoj kulturi češnjak je imao veliki značaj i smatran je svetom biljkom. Davali su ga robovima kako bi ojačali njihovu snagu i otpornost, a otkriven je u grobnicama faraona. U staroj Grčkoj i Rimu, sportaši su konzumirali češnjak prije sportskih natjecanja, dok su ga vojnici konzumirali prije bitaka kako bi povećali izdržljivost, snagu i imunitet protiv bolesti. Do 6. stoljeća češnjak je stigao do Indije i Kine, gdje je stekao priznanje zbog svojih terapeutskih svojstava. S obzirom na svoje kulinarske i ljekovite vrijednosti, češnjak je i dalje neizostavni dio svakog kućanstva i sastavni je dio brojnih jela.
Ima bitnu ulogu u prehrani, funkcionira kao začin za gotovo sve vrste jela. U suvremeno doba mnogi ga pojedinci smatraju prirodnim antibiotikom koji pomaže tijelu u borbi protiv raznih bolesti. Preporuča se redovita konzumacija u sirovom obliku, a nepoželjni zadah može se ublažiti korištenjem soka od limuna, jabuke, mente, mlijeka, žvakanjem zrna kave ili kombinacijom s maslinovim uljem.
