Postojala je mogućnost da se u RS-u naredne godine održi referendum o otcjepljenju. U nastavku teksta doznajte više. Politička situacija u Bosni i Hercegovini i dalje izaziva zabrinutost međunarodne zajednice, posebno kada je riječ o stabilnosti države, secesionističkim težnjama u Republici Srpskoj i sporom napretku prema Evropskoj uniji. Bivši visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt smatra da su političke promjene u Srbiji donekle oslabile mogućnosti za ostvarivanje separatističkih ciljeva u ovom bh. entitetu. Ipak, upozorava da opasnost od pokušaja odvajanja Republike Srpske od Bosne i Hercegovine nije u potpunosti nestala.
Schmidt je o ovim pitanjima govorio tokom diskusije pod nazivom „Dayton i njegove posljedice: Evropski mirovni ustroj na Zapadnom Balkanu“, koja je održana u Berlinu u organizaciji Evropske akademije. Skup je okupio predstavnike diplomatskog i političkog života, a razgovaralo se o budućnosti Bosne i Hercegovine, regionalnim odnosima, evropskim integracijama i posljedicama političkih promjena u susjednoj Srbiji.
Njegove poruke posebno su privukle pažnju zbog upozorenja da se pitanje secesije ne smije smatrati završenim, bez obzira na to što su okolnosti za realizaciju takvih političkih planova danas drugačije nego ranije.
-
Schmidt: Pokušaji secesije nisu potpuno nestali
Govoreći o političkim odnosima u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt ocijenio je da je mogućnost ostvarivanja secesionističkih ciljeva u Republici Srpskoj smanjena nakon promjena političkih okolnosti u Srbiji. Međutim, naglasio je da to ne znači da je pitanje odvajanja ovog entiteta trajno uklonjeno iz političkih rasprava.
Prema njegovoj procjeni, određene političke snage i dalje mogu koristiti secesionističku retoriku za ostvarivanje vlastitih interesa, ali su mogućnosti da se takva politika pretvori u konkretne poteze postale manje.
„Pitanje secesije nije u potpunosti skinuto s dnevnog reda. Ali vjerujem da su mogućnosti da se tom secesijskom temom ostvaruju politički ciljevi postale manje“, poručio je Schmidt u razgovoru za Deutsche Welle.
Ova izjava dolazi u trenutku kada su politički odnosi u Bosni i Hercegovini već duže vrijeme opterećeni nesuglasicama između različitih političkih aktera. Posebno osjetljivo pitanje predstavljaju izjave i potezi koji dovode u pitanje ustavni poredak države i njenu teritorijalnu cjelovitost.
Schmidt smatra da se takve političke poruke moraju posmatrati ozbiljno, čak i kada ne postoje realni uslovi za njihovu potpunu realizaciju. Zbog toga je važno pratiti razvoj situacije i ne zanemarivati potencijalne prijetnje stabilnosti.
-
Postojala opasnost od referenduma o odvajanju RS
Bivši visoki predstavnik osvrnuo se i na mogućnost organizovanja referenduma o odvajanju Republike Srpske od Bosne i Hercegovine. Prema njegovim riječima, u jednom trenutku postojala je ozbiljna opasnost da bi takva inicijativa mogla biti pokrenuta već naredne godine.
Ipak, Schmidt nije uvjeren da bi stanovništvo Republike Srpske podržalo takav politički projekat. Njegova procjena je da postoji razlika između političke retorike pojedinih predstavnika vlasti i stvarnog raspoloženja građana koji žive u ovom entitetu.
Takva ocjena ukazuje na to da političke poruke o mogućem odvajanju ne moraju nužno predstavljati stav većine stanovništva. Građani se svakodnevno suočavaju s ekonomskim problemima, odlaskom stanovništva, pitanjima zaposlenosti i životnog standarda, zbog čega bi eventualni politički sukobi mogli donijeti dodatnu neizvjesnost.
Pitanje referenduma o statusu Republike Srpske već godinama predstavlja jednu od najosjetljivijih tema u političkom životu Bosne i Hercegovine. Svaka najava sličnih poteza izaziva reakcije domaćih i međunarodnih institucija, jer bi ugrožavanje ustavnog poretka moglo imati ozbiljne posljedice po stabilnost cijele zemlje.
-
Može li se politički preokret iz Srbije dogoditi i u BiH?
Tokom razgovora u Berlinu otvoreno je i pitanje mogućnosti da se političke promjene kakve su se dogodile u Srbiji prenesu na Bosnu i Hercegovinu.
Schmidt je prema takvom scenariju izrazio određenu rezervu, ističući da dvije države imaju različite društvene i političke okolnosti. Posebno je ukazao na činjenicu da Srbija raspolaže znatno snažnijim građanskim društvom, dok je situacija u Bosni i Hercegovini mnogo složenija.
Prema njegovim riječima, bh. društvo nije homogeno, a ni mlađe generacije nemaju uvijek zajedničke stavove i ciljeve kada je riječ o političkim promjenama.
„Srbija ima znatno snažnije građansko društvo. Bosna i Hercegovina u tom pogledu nije homogena, a ni mladi nisu jedinstveni, ali vidim određene mogućnosti“, rekao je Schmidt.
Ova procjena ukazuje na izazove s kojima se suočavaju građani koji žele veće političke promjene u Bosni i Hercegovini. Različiti politički interesi, podjele i nedostatak zajedničkog djelovanja često otežavaju stvaranje šireg društvenog pokreta koji bi mogao utjecati na političke procese.
Ipak, Schmidt nije u potpunosti odbacio mogućnost promjena. Njegova poruka sugeriše da određeni potencijal postoji, ali da bi za ozbiljniji politički preokret bilo potrebno snažnije građansko djelovanje i veća društvena povezanost.
-
Bosna i Hercegovina sve više zaostaje na evropskom putu
Jedna od važnijih tema diskusije u Berlinu bila je i evropska perspektiva Bosne i Hercegovine. Schmidt je upozorio da zemlja ne ostvaruje ozbiljniji napredak u procesu evropskih integracija te da posljednji izvještaj Evropske komisije pokazuje veoma nepovoljnu sliku stanja.
Prema njegovoj ocjeni, Bosna i Hercegovina mora napraviti značajnije korake u provođenju reformi kako bi se približila članstvu u Evropskoj uniji. Političke blokade, nesuglasice među domaćim liderima i nedostatak konkretnih rezultata predstavljaju ozbiljne prepreke na tom putu.
Schmidt je posebno skrenuo pažnju na izvještaj Ujedinjenih nacija koji je razmatran u vezi s produženjem mandata misije EUFOR Althea u Bosni i Hercegovini.
U tom dokumentu ukazano je na potrebu nastavka prisustva međunarodnih vojnih snaga radi očuvanja mira i stabilnosti. Schmidt je takvu procjenu povezao s evropskim ambicijama Bosne i Hercegovine, naglašavajući da sigurnosna situacija predstavlja jedan od važnih faktora za budućnost zemlje.
„Nijedna zemlja ne može postati članica EU ako UN zaključi da je prijetnja međunarodnom miru“, upozorio je Schmidt.
Njegova izjava predstavlja ozbiljno upozorenje domaćim političkim predstavnicima da evropske integracije nisu moguće bez stabilnih institucija, poštivanja ustavnog poretka i očuvanja sigurnosti.
-
Njemački diplomata: BiH se nalazi u trećoj ladici proširenja
Još jednu zabrinjavajuću ocjenu evropskih perspektiva Bosne i Hercegovine iznio je Niels von Redecker, direktor odjela za Zapadni Balkan u njemačkom Ministarstvu vanjskih poslova.
On je ukazao na velike razlike između država regiona kada je riječ o napretku prema Evropskoj uniji. Kao primjer zemlje koja se nalazi među najuspješnijim kandidatima izdvojio je Crnu Goru.
Prema njegovim riječima, pojedine države već su ostvarile značajan napredak i nalaze se u prvoj grupi zemalja koje su najbliže evropskom članstvu. Bosna i Hercegovina, međutim, znatno zaostaje.
„Imamo zemlje koje su u prvoj ladici proširenja, poput Crne Gore. BiH nije čak ni u drugoj ladici nego u trećoj“, izjavio je von Redecker.
Ovakva ocjena jasno pokazuje koliko je položaj Bosne i Hercegovine nepovoljan u poređenju s drugim državama Zapadnog Balkana. Dok neke zemlje nastavljaju otvarati i zatvarati pregovaračka poglavlja, BiH se i dalje suočava s problemima u ispunjavanju osnovnih reformskih obaveza.
Poseban problem predstavlja činjenica da politički dogovori često izostaju čak i kada se radi o pitanjima koja su neophodna za nastavak evropskog procesa.
-
Arnaut: Pojedini političari ne žele evropske integracije zbog vlastitih interesa
O političkim blokadama i odgovornosti domaćih političkih predstavnika govorio je i ambasador Bosne i Hercegovine u Njemačkoj Damir Arnaut.
On je upozorio da određeni političari nemaju stvarnu želju da Bosna i Hercegovina postane članica Evropske unije jer bi približavanje evropskim standardima moglo ugroziti njihove postojeće pozicije i interese.
Prema njegovoj ocjeni, evropske integracije podrazumijevaju jačanje pravne države, nezavisnije institucije, odgovornost nosilaca javnih funkcija i efikasniju borbu protiv korupcije.
Upravo takve promjene, kako je istakao, pojedinim političkim akterima ne odgovaraju.
„Mnogi od njih ne žele EU jer bi se u tom slučaju morali suočiti s istragom ili bi čak završili u zatvoru“, izjavio je Arnaut.
Njegova poruka ukazuje na problem koji se već dugo spominje u raspravama o evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Naime, reforme koje bi trebale omogućiti efikasnije funkcionisanje države istovremeno bi značile i veću odgovornost političkih i drugih javnih funkcionera.
Zbog toga se kao jedna od najvećih prepreka evropskom putu često navodi nedostatak političke volje za provođenje promjena koje bi ograničile zloupotrebu položaja i ojačale vladavinu prava.
-
U Berlinu razgovarano i o pomirenju i povezivanju BiH s Evropom
Diskusija u Berlinu održana je u mjesecu obilježavanja godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Upravo zbog toga poseban dio razgovora bio je posvećen posljedicama ovog sporazuma, njegovoj ulozi u očuvanju mira i političkim izazovima s kojima se Bosna i Hercegovina suočava decenijama nakon završetka rata.
Učesnici su razmatrali i posljedice nedavnih političkih promjena u Srbiji, kao i mogućnost njihovog utjecaja na odnose Sarajeva i Banje Luke.
Osim političkih i sigurnosnih pitanja, pažnja je posvećena i konkretnim projektima koji bi mogli doprinijeti boljem povezivanju Bosne i Hercegovine s ostatkom Evrope. Posebno su izdvojena pitanja saobraćajne infrastrukture, regionalne saradnje i razvoja projekata koji bi mogli unaprijediti svakodnevni život građana.
Razgovaralo se i o inicijativama koje bi mogle doprinijeti trajnom pomirenju unutar Bosne i Hercegovine, što se smatra jednim od važnih preduslova za stabilniju budućnost zemlje.
