Doktorka otkrila koji sastojak se obavezno dodaje u pasulj da ne bi nadimao. U nastavku teksta otkrivamo vam više. Pasulj je već generacijama jedna od najčešćih namirnica na trpezama širom Balkana. Osim što je pristupačan i lako dostupan, poznat je po tome što pruža dugotrajan osjećaj sitosti i može se pripremiti na bezbroj načina. Tradicionalna jela poput kuhanog pasulja, prebranca ili različitih čorbi i variva i danas su omiljen izbor mnogih porodica. Ipak, iza njegovog bogatog nutritivnog sastava krije se i jedna prirodna supstanca koja može uticati na iskorištavanje pojedinih minerala u organizmu. Dobra vijest je da se taj problem može znatno ublažiti pravilnom pripremom prije kuhanja.
-
Zašto se pasulj smatra jednom od najzdravijih namirnica?
Nutricionisti već godinama preporučuju redovnu konzumaciju mahunarki, a pasulj se nalazi među njihovim najvrjednijim predstavnicima. Bogat je biljnim proteinima, zbog čega predstavlja odličnu alternativu mesu, posebno osobama koje praktikuju vegetarijansku ili vegansku ishranu.
Osim proteina, pasulj sadrži veliku količinu prehrambenih vlakana koja doprinose pravilnom radu probavnog sistema. Vlakna usporavaju varenje, produžavaju osjećaj sitosti i mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne težine.
Ova namirnica je i značajan izvor minerala poput magnezijuma, kalijuma, gvožđa i fosfora, kao i vitamina B kompleksa koji imaju važnu ulogu u stvaranju energije i normalnom funkcionisanju nervnog sistema. Zahvaljujući antioksidansima koje sadrži, pasulj može doprinijeti zaštiti organizma od oksidativnog stresa i upalnih procesa.
-
Prirodni sastojak koji može smanjiti apsorpciju minerala
Iako je veoma hranljiv, pasulj sadrži fitinsku kiselinu, prirodno jedinjenje koje se nalazi i u drugim mahunarkama, integralnim žitaricama, sjemenkama i orašastim plodovima.
Fitinska kiselina ima sposobnost vezivanja za određene minerale u probavnom sistemu, zbog čega organizam može iskoristiti manji dio gvožđa, cinka, magnezijuma i kalcijuma koji se nalaze u hrani. Upravo zbog toga se često naziva antinutrijentom.
Međutim, važno je naglasiti da to ne znači kako pasulj treba izbjegavati. Kod osoba koje imaju raznovrsnu i uravnoteženu ishranu fitinska kiselina uglavnom ne predstavlja ozbiljan problem. Veća pažnja preporučuje se ljudima koji gotovo svakodnevno konzumiraju velike količine mahunarki ili imaju povećane potrebe za određenim mineralima.
-
Kako fitinska kiselina djeluje u organizmu?
Kada dospije u probavni sistem, fitinska kiselina može formirati komplekse sa mineralima koji postaju teže dostupni za apsorpciju. Na taj način organizam može usvojiti manje gvožđa, cinka i drugih važnih nutrijenata.
Kod osoba koje već imaju nizak unos minerala ili se hrane veoma jednolično, dugoročno smanjena apsorpcija može povećati rizik od njihovog nedostatka.
Nedovoljan unos gvožđa može biti povezan sa umorom, slabošću i povećanim rizikom od anemije. Manjak cinka može uticati na imunitet, dok niži nivo magnezijuma može imati posljedice na normalan rad mišića i nervnog sistema.
Ipak, stručnjaci ističu da pravilna priprema pasulja značajno smanjuje količinu fitinske kiseline i povećava dostupnost korisnih hranljivih materija.
-
Jednostavni načini pripreme koji prave veliku razliku
Prije kuhanja pasulj bi trebalo potopiti u hladnu vodu najmanje osam do dvanaest sati. Tokom namakanja dolazi do razgradnje dijela fitinske kiseline, a istovremeno se smanjuje količina određenih spojeva koji izazivaju nadimanje.
Mnogi preporučuju da se voda u kojoj se pasulj namakao prospe, a zatim da se kuhanje nastavi u svježoj vodi. Ovaj jednostavan postupak može dodatno poboljšati njegovu probavljivost.
Dugotrajno kuhanje takođe doprinosi smanjenju sadržaja fitinske kiseline. Neki kuhari nakon prvog ključanja mijenjaju vodu i nastavljaju kuhanje, što je tradicionalna metoda koja se koristi već decenijama.
Još jedan efikasan način jeste klijanje pasulja. Tokom procesa klijanja aktiviraju se prirodni enzimi koji razgrađuju dio fitinske kiseline, dok se istovremeno povećava iskoristivost pojedinih vitamina i minerala.
Fermentacija je još jedna metoda koja može doprinijeti razgradnji ovog jedinjenja, mada se kod pasulja koristi znatno rjeđe nego kod nekih drugih mahunarki.
-
Zbog čega pasulj izaziva nadimanje?
Mnogi izbjegavaju pasulj upravo zbog osjećaja nadutosti nakon obroka. Za to nisu odgovorne samo fitinska kiselina već i složeni ugljeni hidrati koje bakterije u debelom crijevu razgrađuju stvarajući gasove.
Namakanje preko noći, mijenjanje vode prije kuhanja i sporije kuhanje mogu značajno smanjiti ovaj problem. Takođe se preporučuje postepeno povećavanje unosa mahunarki kako bi se probavni sistem lakše prilagodio većoj količini vlakana.
Dodavanje začina poput kima, lovorovog lista ili komorača tokom kuhanja mnogi koriste upravo zbog lakšeg varenja.
-
Redovna konzumacija donosi brojne zdravstvene koristi
Pasulj je namirnica sa niskim glikemijskim indeksom, zbog čega doprinosi postepenijem porastu nivoa šećera u krvi. Zbog toga se često preporučuje osobama koje žele održavati stabilnu glukozu ili vode računa o ishrani.
Visok sadržaj vlakana doprinosi pravilnom radu crijeva, a istovremeno može pomoći u snižavanju nivoa lošeg holesterola. Kalijum i magnezijum učestvuju u održavanju normalnog krvnog pritiska, dok biljni proteini predstavljaju kvalitetan izvor energije bez visokog udjela zasićenih masti.
Pasulj takođe sadrži različite bioaktivne spojeve i antioksidanse koji pomažu u zaštiti ćelija od djelovanja slobodnih radikala. Redovno uključivanje ove namirnice u raznovrsnu ishranu može biti dio zdravog načina života i doprinijeti očuvanju zdravlja srca, krvnih sudova i probavnog sistema.
Zahvaljujući bogatom nutritivnom sastavu i velikoj svestranosti u pripremi, pasulj ostaje jedna od najvrijednijih namirnica koja uz nekoliko jednostavnih koraka pripreme može pružiti maksimalnu korist organizmu, uz znatno bolju iskoristivost važnih minerala i lakše varenje.
