Usporite srce ako jako lupa bez lijekova. U nastavku teksta otkrivamo vam više. Povremeno ubrzan rad srca ili osjećaj snažnog lupanja u prsima može se javiti kod gotovo svakoga. Nekada je uzrok stres, nervoza ili fizički napor, dok se u pojedinim slučajevima javlja potpuno iznenada, bez očiglednog razloga. Takve epizode često izazivaju nelagodu, zabrinutost, pa čak i strah, naročito ako se događaju prvi put ili traju duže nego što očekujemo.
U većini slučajeva kratkotrajno ubrzanje srčanog ritma nije opasno i može se smiriti jednostavnim tehnikama koje djeluju na živčani sistem. Cilj ovih metoda je aktivirati prirodne mehanizme organizma koji pomažu usporavanju pulsa i vraćanju normalnog srčanog ritma. Iako nisu zamjena za medicinski pregled kada postoje ozbiljni simptomi, mnogim osobama mogu pružiti brzo olakšanje.
-
Hladna voda može aktivirati prirodni refleks organizma
Jedna od najpoznatijih metoda za privremeno usporavanje rada srca jeste korištenje vrlo hladne vode. Za ovu tehniku potrebna je što hladnija voda, a idealno bi bilo da sadrži led ili da bude veoma niske temperature.
Kada osjetite da vam srce ubrzano kuca, duboko udahnite, a zatim pažljivo uronite lice u hladnu vodu i zadržite dah onoliko dugo koliko vam je ugodno i sigurno. Nakon toga izvadite lice iz vode i normalno dišite. Po potrebi postupak možete ponoviti nekoliko puta.
Razlog zbog kojeg ova metoda može biti učinkovita krije se u tzv. refleksu ronjenja. Kontakt hladne vode s licem potiče aktivaciju vagusnog živca, koji ima važnu ulogu u regulaciji rada srca. Kada se ovaj živac stimulira, organizam može poslati signal srcu da uspori broj otkucaja.
Ovaj refleks predstavlja prirodni zaštitni mehanizam ljudskog tijela koji se aktivira prilikom izlaganja hladnoj vodi. Osim što može usporiti rad srca, organizam tada nastoji sačuvati energiju i smanjiti potrošnju kisika. Upravo zbog toga mnogi ljudi primijete da im se puls smiri nekoliko trenutaka nakon primjene ove metode.
-
Duboko i kontrolirano disanje
Pravilna tehnika disanja može imati značajan utjecaj na rad srca i smanjenje osjećaja napetosti. Međutim, nije dovoljno samo nekoliko običnih dubokih udisaja. Potrebno je disati što dublje, tako da se pluća gotovo potpuno ispune zrakom.
Udahnite polako i duboko sve dok više ne možete unijeti zrak. Nakon toga snažno izdahnite sav zrak iz pluća. Cijeli postupak ponavljajte nekoliko puta, vodeći računa da disanje bude kontrolirano i mirno.
Ovakvo disanje može pomoći aktivaciji parasimpatičkog živčanog sistema, koji djeluje suprotno od reakcije organizma na stres. Kada se tijelo opusti, često dolazi i do postepenog usporavanja srčanog ritma.
Osim toga, duboko disanje može smanjiti osjećaj tjeskobe koji često prati ubrzano lupanje srca. Kod mnogih osoba upravo nervoza dodatno povećava broj otkucaja, pa smirivanje disanja istovremeno doprinosi i psihičkom opuštanju.
Važno je disati bez žurbe i izbjegavati nagle pokrete. Ako osjetite vrtoglavicu, napravite kratku pauzu prije nego nastavite s vježbom.
-
Valsalvin manevar kao pomoć kod ubrzanog pulsa
Još jedna poznata tehnika koja može pomoći kod određenih vrsta ubrzanog rada srca naziva se Valsalvin manevar. Ovu metodu koriste i zdravstveni radnici u pojedinim situacijama kada žele pokušati usporiti određene poremećaje srčanog ritma.
Postupak je vrlo jednostavan. Najprije udahnite srednje duboko. Zatim zatvorite nos prstima i držite usta zatvorenima. Nakon toga pokušajte snažno izdahnuti bez puštanja zraka, kao da se naprežete prilikom pražnjenja crijeva. Taj pritisak zadržite nekoliko sekundi ili onoliko dugo koliko možete bez pretjeranog naprezanja, a zatim se opustite i normalno izdahnite.
Tokom izvođenja ove tehnike moguće je osjetiti kratkotrajnu vrtoglavicu ili osjećaj pritiska u glavi. To se kod nekih osoba smatra očekivanom pojavom, ali ukoliko se simptomi pogoršaju ili postanu izraženi, potrebno je odmah prekinuti izvođenje.
Valsalvin manevar može utjecati na rad vagusnog živca i tako pomoći vraćanju normalnijeg srčanog ritma kod određenih osoba. Ipak, nije jednako učinkovit kod svih, pa nekima više odgovara neka od drugih metoda.
-
Isprobajte svaku tehniku i pratite reakciju organizma
Budući da svaka osoba drugačije reagira, korisno je svakoj metodi dati nekoliko pokušaja prije nego odlučite koja vam najviše odgovara. Nekima će hladna voda vrlo brzo smiriti puls, dok će drugi bolje reagirati na kontrolirano disanje ili Valsalvin manevar.
Važno je ostati smiren tokom izvođenja ovih postupaka jer panika i strah mogu dodatno ubrzati rad srca. Mirno disanje, sjedenje ili ležanje te izbjegavanje naglih pokreta mogu dodatno pomoći organizmu da se oporavi.
Ako se ubrzan rad srca javlja često, traje duže od 20 minuta ili ga prate bol u prsima, otežano disanje, nesvjestica, jaka vrtoglavica ili drugi zabrinjavajući simptomi, potrebno je što prije potražiti liječničku pomoć. Takvi simptomi mogu ukazivati na ozbiljnije zdravstveno stanje koje zahtijeva pregled i odgovarajuće liječenje.
